Grubo je zazvučala tvrdnja ministrice rada Nade Šikić da Hrvatska ne treba toliko visokoobrazovnih ljudi koliko ih trenutačno ‘proizvodi’. Broj novodiplomiranih mladih ljudi kreće oko 22 tisuće godišnje, kad se iz statistike iščiste oni koji se pojavljuju jednom kao diplomanti prvostupnici, a godinu ili dvije kasnije nakon što završe diplomski studij.
Kampanja za sezonski rad
Uz rijetka deficitarna VSS zanimanja koncentrirana oko prirodnih, tehničkih i biomedicinskih znanosti, predvodnik u zapošljavanju je uslužni sektor, a njemu ne trebaju ljudi s diplomama, nego spretni i okretni radnici koje neće previše platiti. Otud i najnovija kampanja državnog Zavoda za zapošljavanje da promovira sezonski rad i tako pokuša zatvoriti ‘srpanjsku rupu’ koja se više neće vezati uz zastoje u dolasku turista, nego uz manjak radne snage.
Hrvatskoj godišnje za rad u sezoni treba oko 60 tisuća radnika, no novi val ekonomskih migranata donio je probleme s radnom snagom ranije nego što su poslodavci očekivali. Gleda li se ukupna populacija, Hrvatska ima oko 18 posto visokoobrazovanih, manje od europskog prosjeka (26%), a među mladima je slika bolja.
Trećina Europljana u dobi od 30 do 34 godine ima sveučilišnu diplomu, kao i kod nas. Višegodišnja recesija zatvorila je dvjesto tisuća radnih mjesta, ali i usmjerila mlade prema fakultetima. Ljudi s diplomom zapošljavaju se dva puta brže od gimnazijalaca, premda i među diplomantima postoje znatne razlike u brzini i mogućnostima zapošljavanja.
Sociolog Teo Matković, stručnjak za tržite rada, navodi da 40 do 45 posto sadašnjih generacija mladih stječe visoko obrazovanje. Problem je što veliko povećanje broja novodiplomiranih – s 11.500 u 1996. godini na 21-25 tisuća godišnje u razdoblju od 2007. do 2015. – nije dovelo do gospodarskog prosperiteta niti je riješilo problem zapošljavanja mladih.
– Kvote u srednjem i visokom obrazovanju nadilaze broj potencijalnih kandidata u sve malobrojnijim generacijama tako da najmanje popularni nerijetko ne formiraju odjeljenja. U srednjem obrazovanju to su strukovni trogodišnji smjerovi. Prema mogućnosti zapošljavanja, ali i razini plaće, kvaliteti i stabilnosti posla, najveće su razlike bile i ostale između razina obrazovanja, a ne između obrazovnih programa. Mladi koji završe bilo koji program visokog obrazovanja imaju bolje ishode nego da su završili ikoji program srednjeg obrazovanja. Stoga ne čudi jagma za gimnazijama i visokim obrazovanjem – navodi Teo Matković.
220.000 s diplomom
U Hrvatskoj je zaposleno oko 220.000 radnika s fakultetskom diplomom i u prosjeku zarađuju oko 8200 kuna. Na deset zaposlenih u prerađivačkoj industriji samo je jedan s fakultetom, a slično je i u ostalim sektorima s velikim brojem zaposlenih kao što su trgovina, hotelijerstvo, građevina.
– Privatni sektor još nema radnih mjesta za tolik broj osoba s visokim obrazovanjem. Poslove veće produktivnosti u industrijama veće složenosti treba dugo graditi i pažljivo usmjeravati razvoj u tom smjeru. Tome služe pametne specijalizacije, industrijske strategije pa i dijeljenje troškova obrazovnog sustava i poslodavaca, koji praktički ne postoje – navodi Matković.
>> Šikić: Od jeseni kreće program socijalnog poduzetništva
Ako niste sposobni naći posla za školovane ne znaći da Hrvati moraju ostat ne školovani nek se djeca školuju što više kako bi zamjenili ove "pametne," današnje političare pokoje i s prepisanom diplomom i to sa svim Tip felerima