Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Naša znanstvenica otkriva jesu li utemeljene sumnje u cjepiva: Ova situacija je neusporediva u cijeloj povijesti

Livia Puljak je među 2% znanstvenika na svijetu s najvećim utjecajem citiranosti u 2019. godini
14. travnja 2021. u 22:29 24 komentara 12667 prikaza
Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

U poplavi pandemijskih vijesti koje mahom okupiraju stranice znanstvenih i drugih publikacija, našla se i jedna drugačija vijest. Redovita profesorica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Livia Puljak našla se među 2% znanstvenika na svijetu s najvećim utjecajem citiranosti u 2019. godini prema znanstvenom istraživanju „Updated science-wide author databases of standardized citation indicators“. No, da bismo razgovarali s prof. Puljak, ne treba korona kao povod jer ona je znanstvenica koja je za svoj doprinos razvoju medicine utemeljene na dokazima 2017. godine dobila nagradu Chris Silagy Prize od Cochranea.

Karlovac: Zbog transporta covid pozitivnih osoba Hitnoj pomoći za 80 posto povečan broj intervencija ISTRAŽIVANJE LIJEČNIKA Koje su posljedice koronavirusa? Svakom trećem opada kosa, stradavaju bubrezi, jetra, pamćenje...

Na novoj ste listi citiranosti znanstvenika koja se temelji na podosta drugačijem sustavu od one Web of Sciencea. Koliko danas znači citiranost, je li to i dalje glavni kriterij nečijeg znanstvenog rada?

Kad se pišu znanstveni radovi, onda se uvijek citiraju raniji znanstveni radovi. Ako vas netko citira, to se obično smatra komplimentom iako to nije nužno tako. Netko može znanstvenike citirati i u negativnom svjetlu, ako kritizira nečije djelo. U znanosti se uvijek teži mjerenju svega, pa tako i mjerenju uspješnosti. Klasične mjere uspjeha znanstvenika su broj objavljenih radova i broj citata tih radova. S nizom kolega iz Hrvatske ja sam se sad našla na listi koju su napravili profesor John Ioannidis i suradnici s američkog Sveučilišta Stanford. Oni su osmislili pokazatelj citiranosti znanstvenika koji se zove utjecaj citiranosti. Pomoću složene formule koja uzima niz pokazatelja, uključujući broj citata, prvo autorstvo na radu, zadnje autorstvo na radu, itd. oni su odlučili izmjeriti ne broj citata nego koliki utjecaj na pojedino znanstveno područje imaju nečiji citati. John Ioannidis je jedan od najpoznatijih znanstvenika u svijetu. Očito i on smatra da je citiranost važna, ali je promatra iz malo drugačijeg kuta.

U vremenima smo kada se znanost propituje, u nju se čak i sumnja. Zašto imamo određen broj ljudi koji je odlučio da u znanost više ne vjeruje?

Ljudi žive sve duže i sve bolje zahvaljujući znanosti i tehnologiji. Mnogi ljudi to prihvaćaju zdravo za gotovo, a mnogi propituju baš sve, osobito ako je nešto novo. Osim toga, neki žele više od ovoga što sad imamo, a znanost ne daje odgovore na sva pitanja, uvijek je tu neki element nepoznatog, neka nesigurnost. I način na koji se iskazuju znanstveni rezultati je u okviru nekih vjerojatnosti, a ne savršene sigurnosti. Znanstvene metode vode nas do rezultata koji nisu uvijek intuitivni i koje može biti teško razumjeti. Primjerice, kada je Galileo tvrdio da se Zemlja vrti oko svoje osi i kruži oko Sunca, to je zahtijevalood ljudi da vjeruju u nešto što je tada prkosilo zdravom razumu jer doista izgleda kao da Sunce obilazi Zemlju i ne možemo osjetiti kako se Zemlja vrti. Čak i kad intelektualno prihvaćamo znanstvene informacije, podsvjesno se držimo svoje intuicije – onoga što istraživači nazivaju našim naivnim vjerovanjima. Većina nas to čini oslanjajući se na osobno iskustvo i anegdote, na priče, a ne na statistiku. Ljudski mozak funkcionira na način da je podložan tzv. kognitivnim greškama zbog kojih se mogu odbacivati znanstvene činjenice. Naš mozak želi uzorke i značenje i teško prihvaća nasumičnost. Ako imate prehladu i uzmete neki pripravak za prehladu pa vam bude bolje za par dana, vaš mozak će to pripisati tom pripravku, a ne činjenici da je prehlada samoograničavajuća bolest koja bi svakako prošla za sedam dana. Neki ljudi agresivno promoviraju svoje nepovjerenje u znanost i jako su uvjerljivi u tim pričama, a na internetu su dobili lako dostupnu platformu za širenje svojih besmislica. Neki su ljudi jako prijemčivi za takve ideje pa tako dobijete ljude koji vjeruju da je Zemlja ravna.

Švedska NE MOGU ZAUSTAVITI ZARAZU Mnogi su kritizirali njihovu strategiju, sada su drugi po broju novozaraženih u Europi

Danas se najviše govori o cjepivima, sumnja se u posljednje vrijeme ponajviše u ono AstraZenece, no koliko bi ta sumnja mogla biti utemeljena, a koliko rezultat nekog korporativnog rivalstva ili političkog pritiska?

Cjepiva su aktualna tema jer smo već više od godinu dana u pandemiji kojoj se ne vidi kraj. Najprije je vladala velika skepsa oko bilo kojeg cjepiva, jer se promovira ideja da su razvijena sumnjivo brzo. Međutim, ova situacija nije usporediva s nekom drugom iz povijesti medicine. Dostupne tehnologije za razvoj cjepiva već imamo i u cijelom svijetu je na razvoju cjepiva radio ogroman broj ljudi. I u to je uložena ogromna količina novca. Zato je to bilo moguće napraviti ih tako brzo. Međutim, to ne znači da je to napravljeno loše. Za dolazak na tržište farmaceutske tvrtke moraju dostaviti znanstvene dokaze neovisnim stručnjacima iz regulatornih agencija. Kao rezultat, na tržištu se nalaze lijekovi i cjepiva za koje neovisni regulatori temeljem znanstvenih dokaza procjenjuju da imaju više korisnih nego štetnih učinaka. Korporativna rivalstva i politički pritisci mogu dovesti do širenja određenih informacija, ali važno je fokusirati se na znanstvene podatke.

Pridonosi li javno cijepljenje političara svjesnosti populacije o cijepljenju ili čak izaziva suprotan efekt?

Korištenje poznatih ljudi u promotivne svrhe nije ništa novo. Pojedini političari svojim postupcima sigurno će imati utjecaj na dio ljudi, bilo pozitivan ili negativan. A taj učinak vjerojatno ovisi o tome kakvih je netko političkih uvjerenja i smatra li te političare uzorima.

UNATOČ NUSPOJAVAMA Epidemiologinja HZJZ-a: Nema odgode, cjepivo Johnson & Johnson u Hrvatsku stiže sutra

Na internetu, pa i u redovnoj prodaji nude se ovakva ili onakva rješenja ili pomagala protiv različitih bolesti, u posljednje vrijeme, jasno, i protiv COVID-19. Kako prepoznati što je doista korisno?

Ništa u redovnoj prodaji nije korisno za liječenje ili sprečavanje COVID-19. To je vrlo jednostavna poruka. Nemamo trenutačno dokaza da bi neki pripravak ili lijek ljudi mogli uzeti izvan bolnice i da se time može izliječiti ili spriječiti COVID-19. Ljudi trebaju prestati trošiti novac na gluposti, od kojih bi im neke mogle i oštetiti zdravlje. Nažalost, građani su tu vrlo nezaštićeni. Na tržištu se nalaze sulude terapije za sve i svašta. To se, nažalost, ne kažnjava i svatko može objaviti oglas u kojem tvrdi da ima kremu koja rješava celulit, bore i gubitak kose, čarobni napitak koji dovodi do gubitka 20 kila u sedam dana... Alternativna medicina i trgovina dodatcima prehrani golemi je biznis u kojem se vrti ogromna lova. Ljudi bacaju novac na vitamine i minerale koji im uopće ne trebaju. Da bi se to riješilo potrebna je edukacija građana, da razviju kritičnost i ne nasjedaju na priče koje zvuče predobro da bi bile istinite. No tu je velika odgovornost države koja ne sankcionira reklamiranje proizvoda s neutemeljenim tvrdnjama o zdravlju.

Što je najluđe od teorija zavjera koje ste čuli na temu korone?

Budući da se bavim medicinom utemeljenom na dokazima, meni su uvijek najluđe nebrojene nebuloze za koje trgovci i neuki novinari tvrde da liječe i sprečavaju bolest COVID-19. Među najluđim stvarima za koje sam čula su juha od 50 češnjaka, antivirusni jastuk, pijenje klora, uređaj za dezinfekciju zraka. Svakako tu upada i uskrsni biser koji je sa mnom podijelio kolega kojem je pacijentica rekla da obojena kuhana jaja odbijaju koronaviruse.

Redovito čujemo vijesti da se određeni lijekovi povlače s tržišta nakon nekog vremena. Zašto se to događa ako lijek prođe tri faze kliničkog ispitivanja?

Zato što u tri faze kliničkog ispitivanja sudjeluje relativno malen broj ljudi, a završetkom treće faze ne završava procjena lijeka. Dolaskom lijeka na tržište, lijek se daje velikom broju ljudi i dalje se pomno nadzire. Regulatorna tijela kao što su HALMED i Europska agencija za lijekove tu imaju iznimno važnu ulogu jer stalno analiziraju informacije koje se dobivaju iz globalne baze nuspojava. Doslovno se svaki mjesec dopunjuju informacije za liječnike i pacijente o pojedinim lijekovima, a ako je potrebno, lijekovi i cjepiva mogu se ukloniti s tržišta. Lijek se uklanja s tržišta kad se procijeni da ima više rizika nego koristi. Neke suspenzije lijekova mogu se činiti neobičnima. Primjerice, Europska agencija za lijekove prije nekoliko godina je preporučila suspenziju paracetamola s produljenim oslobađanjem. Taj proces započeo je na zahtjev švedske agencije za lijekove, koja je uočila problem predoziranja tim lijekovima. Dakle, problem nije uočen s lijekom u preporučenoj dozi. Europska agencija za lijekove stoga je zaključila da rizici nakon predoziranja nadmašuju koristi primjene tih lijekova te je preporučilo suspenziju tih lijekova.

Karlovac: Odjel za COVID karlovačke bolnice Sve više mladih s teškim kliničkim slikama Liječnik iz Splita objasnio zašto je pretilost rizičan faktor kod oboljelih od COVID-19

Koja su vaša predviđanja za kraj ove pandemije, kada bi mogla završiti i kako?

Predviđanjem kraja pandemije bave se znanstvenici koji koriste složene modele, temeljem brojnih dostupnih informacija, i temeljem tih modela predlažu različite scenarije. Ne bavim se takvim istraživanjima, ali pratim što se predviđa. Tih scenarija je mnogo. Na jednom kraju je vrlo optimistični scenarij po kojem će cjepiva za COVID-19 biti djelotvorna protiv svih sojeva virusa SARS-CoV-2, uključujući i one sojeve koji će se tek pojaviti. Uz učinkovitu kontrolu virusa u svim zemljama po tom scenariju postiže se kontrola virusa u cijelom svijetu. Međutim, čak i uz savršenu međunarodnu suradnju i odgovarajuće financiranje, takvom scenariju trebalo bi puno vremena za realizaciju. Druga je krajnost scenarij koji je krajnje pesimističan, po kojem se stalno pojavljuju novi sojevi SARS-CoV-2 koji ne reagiraju na trenutačna cjepiva. Bogatije zemlje koje si mogu priuštiti nova cjepiva mogle bi brzo reagirati stvaranjem novih cjepiva, ali zbog ostatka svijeta koji bi se borio s novim valovima i nedovoljno učinkovitim cjepivima i u bogatijim zemljama vjerojatno bi se ponavljali novi valovi. Postoje i mnogi drugi scenariji.

Hoće li nove tehnologije postati temeljem inovativnih cjepiva čak i za tumore?

Tzv. mRNA cjepiva imaju ogroman potencijal i ispituju se u brojnim istraživanjima za borbu protiv raka i virusnih bolesti. Takva cjepiva imaju brojne prednosti, a hoće li ta brojna istraživanja dovesti do uspješnih terapija, ostaje nam vidjeti.

TUŽIO IH ZBOG OTKAZA
Tražio 1,15 milijuna kuna i Audi A6, umjesto toga HEP-u morao platiti 127.262 kn
LAQO osiguranje
Digitalna transformacija
Kako je domaći tim razvio digitalno rješenje koje Hrvatsku svrstava u europski vrh
  • VučedolacHrvat:

    Nezabilježeno u povijesti liječimo zdrave a onkološki bolesnici nek se .ebu.

  • FiniGemišt:

    Klasični PR. Ova znanstvenica u članku nije izjavila apsolutno ništa posebno. Upada u klasične klišeje - nema rasprave argumentima nego se jeftino diskreditira one koji pokušavaju ukazati na neke stvari konkretnim znanstvenim argumentima. Odmah su ravnozemljaši i teoretičari zavjera. Pokazala ... prikaži još! je veliko neznanje tvrdeći da danas nema lijekova za Covid osim onog što je dostupno u bolnicama. Potpuno pogrešno. Konkretno, u bolnicama se ljude u upalnoj fazi liječi između ostalog nedokazanim remdesivirom (vrlo skup lijek). S druge strane, ljudima nisu dostupni kvalitetni i dokazani lijekovi (hidroksiklorokin, ivermektin, klaritromicin). Zapravo, oni bi se trebali davati od strane dr. primarne zaštite u ranoj fazi, ali nisu u protokolu. Za ove svoje tvrdnje joj mogu podastrijeti puno znanstvenih radova objavljenih u znanstvenim časopisima. No, ona banalizira s kremama za pomlađivanje i sl. besmislicama.

  • zivko32:

    Dosadni ste više sa sintagmom kako danas neki misle da je Zemlja ravna ploča. Ma tko to tako misli? Upravo vi upadate u zamku kognitivnih zabluda pojašnjavajući eto kako su tome podložni drugi!