Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Nakon gotovo sto godina Prevlaka ide vlasnicima

Analizirajući pravni značaj odluke koju su austro-ugarske vlasti donijele prije gotovo stotinu godina, suci Ustavnog suda proteklog su tjedna zaključili da moraju prihvatiti tužbu Ive Đovića
23. rujna 2013. u 17:05 0 komentara 574 prikaza
'07.04.2012., Poluotok Prevlaka, Konavle - Ogorceni stanovnici konavala kojima je oduzeta zemlja na Prevlaci i koji je pokusavaju vratiti svim legalnim sredstvima. Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL'
Foto: 'Grgo Jelavic/PIXSELL'

Analizirajući pravni značaj odluke koju su austro-ugarske vlasti donijele prije gotovo stotinu godina, suci Ustavnog suda proteklog su tjedna zaključili da moraju prihvatiti tužbu Ive Đovića koji traži prava za koja smatra da mu pripadaju na temelju Zakona o naknadi za oduzetu imovinu za jugoslavenske komunističke vladavine. Ta odluka "bivšim" vlasnicima otvara put da dobiju oteto u komunizmu, dvije trećine poluotoka Prevlake. Prilično bizarno. "Eventualnom utoku nedozvoljava se odgodiva moć u smislu § 31. zakona 26. prosinca 1912.", odnosno žalba ne odgađa izvršenje, preveli bi danas to što je austro-ugarsko Dalmatinsko namjesništvo u Zadru 5. srpnja 1917. pisalo u odluci o izvlaštenju koja je komunističkoj vlasti Jugoslavije 1955. poslužila kao pravni temelj da na Prevlaci stavi rampu, zabrani knjižnim vlasnicima pristup i oduzme im zemljište.

Vlasnike nisu isplatili

I hrvatske vlasti, Ministarstvo pravosuđa pa i Upravni sud prihvatili su tumačenje komunističkih vlasti da nisu oni oduzeli zemljište nego Austro-Ugarska pa da se na njih ne odnosi Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za komunističke vladavine (od 1945. i iznimno od 1942.). Ali, kad su austro-ugarske vojne vlasti zauzele poluotok pa 1917. odlučile vlasnicima uzeti zemljište uz naknadu koju su sami odredili te taj iznos položili na sud, vlasnici nikad nisu uzeli taj novac i eksproprijacija zapravo nije provedena. Što je bilo očito i po kasnijim postupcima vlasti pa i za komunizma, jer su sve do 1954. plaćali vlasnicima zakupninu za zemljišta na kojima su bili vojni objekti, dok su ostala vlasnici obrađivali. Dakle, komunisti su na temelju nevažeće pravne osnove oteli zemljišta.

Ministarstvo pravosuđa RH izdalo je dva različita mišljenja, prvo da se na slučaj Ive Đovića ne može primijeniti Zakon o naknadi za oduzetu imovinu, pa potom da može, a kad se prvostupanjsko tijelo pozvalo na potonje, Ministarstvo ga je poništilo, a što je i Upravni sud potvrdio. Te posljednje dvije odluke Ustavni je sud ukinuo i predmet vratio.

Europski sud za ljudska prava daje za pravo državama da odluče koje će imovinske nepravde ispravljati, ali i štiti "novo vlasničko pravo" pod što Ustavni sud svodi i slučaj Prevlaku.

Pravda je spora, ali dostižna, u našim je okolnostima od pretjerane uporabe već pomalo izlizana izreka, ali nakon iščitavanja 37 stranica odluke Ustavnog suda u slučaju Prevlaka to je prvo što pada na pamet i ne zvuči nimalo banalno, već štoviše, tako gordo. Ne samo zbog toga što su generacije "malih" ljudi tijekom sto godina uporno vodile svoju bitku s nizom država koje su se izmjenjivale na tom teritoriju, nego i što je sada, kad se čini da je to tako teško ostvarivo, otvoren put da se konačno ispravi jedna od nepravdi iz komunističkog sustava. Ako se u pravu nešto može nazvati rudarskim poslom, onda nam i odluka Ustavnog suda svojim obujmom i pravno-povijesnim sadržajem potvrđuje da je to slučaj s predmetom Prevlaka. Još 1929. predmet Prevlaka nazvan je "zamasnim spisom".

Područje turizma

Ustavnu tužbu dobio je Ivo Đović kao jedan od tridesetak vlasnika zemljišta na poluotoku Prevlaka, koje sve zastupa odvjetnik Vladimir Gredelj, ali Ustavni sud napominje da je riječ o pilot-odluci koja se odnosi i na ostale identične slučajeve. S obzirom na odluku Ustavnog suda i činjenično stanje Prevlaka bi umjesto područja od vojnog interesa svih vlasti unazad sto godina mogla postati područje turizma. I međunarodni mirovni akti pa i Prostorni plan Konavala predviđa za to područje hotele, restorane i ostale turističke sadržaje. Kakva pobjeda života više generacija koje nisu posustajale čak i za tvrdog komunizma, kad je jugoslavenska vojska zaposjela Prevlaku, žaleći se sve do ondašnjeg Vrhovnog suda, ali nisu imale šanse.

>>Spor protiv RH: Gredelj traži 2,2 milijarde kuna odštete za Prevlaku

Vladimir Gredelj: Hrabrost Ustavnog suda

Vladimir Gredelj: Hrabrost Ustavnog suda i najljepši trenutak moje karijere

Ustavni sud i predsjednica Jasna Omejec ovom i nekolicinom prijašnjih odluka počinju mukotrpan proces vraćanja ugleda i vjere u ovu iznimno važnu instituciju za osjećaj pravne sigurnosti građana. Rijetko kompetentno te profesionalno i građanski hrabro! Ovo je najljepši trenutak u mojoj profesionalnoj karijeri. Nakon sedam godina borbe ostvarilo se što sam vjerovao, ali nisam znao hoće li se ostvariti u Hrvatskoj. Ovo je pobjeda nad pravosudnim sustavom, koji je djelovao kao produžena ruka politike i demonstrirao spregu između pravosuđa i politike. Spriječio sam legalizaciju komunističke pljačke i svoje Konavljane doveo na korak da dođu do svoje djedovine – kaže odvjetnik Vladimir Gredelj.

Kronologija vlasništva1837. Austr

Kronologija vlasništva

1837. Austro-Ugarska je izmjerila zemljišta i sastavila zemljišnu knjigu k.o. Vitaljina

1914. Austrougarske vojne vlasti zauzimaju Prevlaku, obvezali su se odštetiti vlasnike

1917. Ponuđeni otkup većina vlasnika odbila pa Dalmatinsko namjesništvo u Zadru odlučuje o izvlaštenju i jednostrano procjenjuje odštetu, koja nije isplaćena vlasnicima

1918. Vlada za Dalmaciju države SHS brzojavom obustavlja izvlaštenje, isplate i uknjižbe na Kotarskom sudu u Cavtatu, a Prevlaku zauzimaju vojne vlasti SHS-a. Vlasnici i dalje plaćaju porez pa traže povrat ili odštetu, ali vlasti tumače da su namireni pologom koji je deponirala Austro-Ugarska

1929. Sreski sud u Cavtatu obraća se Komandi Boke kotorske u H. Novom jer na sudu i dalje stoji polog od 290.145,62 Kr. Deset godina poslije zbog toga pišu i Banovini Hrvatskoj

1941. do 1943. Za talijanske okupacije vlasnici obrađuju zemlju, a tamo gdje su vojni objekti imaju i naknadu, koju im od 1951. do 1954. plaća i JNA

1954. Sklopljen je ugovor o zakupu zemljišta između Vojnog građevinskog odsjeka Tivat i zakupodavaca Luke i Ive Đovića iz čega je razvidno da nekretnine nisu eksproprirane

1955. Vlasnicima zabranjen pristup na Prevlaku, postavljene su rampe i stražarnice te obustavljena isplata zakupnine

1958./1959. Državni sekretarijat za narodnu obranu FNRJ upravlja “općenarodnom imovinom” na Prevlaci

1992. Predsjednici RH dr. Franjo Tuđman i SRJ Dobrica Ćosić sporazumjeli su se da će JNA napustiti Prevlaku

1995. Rezolucijom 981 Vijeća sigurnosti UN-a mandat UNCRO-a uključuje i nadzor nad demilitarizacijom Prevlake u skladu s Rezolucijom 779 iz 1992.

1997. Stupio na snagu Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za komunizma (od 1945. i iznimno od 1942.)

1998. Uprava za građansko pravo Ministarstva pravosuđa daje mišljenje kako se zemljište ne može vratiti prema Zakonu o naknadi, jer je oduzeto 1917., a komunističke vlasti to su samo uknjižile

2002. Protokol o privremenu režimu predviđa demilitarizaciju Privlake te razvoj turizma na graničnom području

2004. Upravno tijelo Dubrovačko-neretvanske županije donosi prvostupanjsko rješenje kojim se Ivi Đoviću daje pravo na naknadu od 30.174 kn u obveznicama RH za zemljište oduzeto njegovu ocu

2008. Uprava za građansko pravo donosi drugostupanjsko rješenje, Zakon o naknadi ne može se primijeniti, ne odnosi se na imovinu oduzetu za Austro-Ugarske

2010. Upravni sud odbio tužbu na drugostupanjsko rješenje, pa je u ime Ive Đovića podnesena ustavna tužba

Adventski ugođaj na jugu
Adventski ugođaj na jugu
Split i Dubrovnik tradicionalno pripremaju veseli program za sve uzraste
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.