Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Najbolje ideje za obiteljski izlet: Top pet mjesta u Slavoniji

Netaknuta prirodna bogatstva, kulturna i povijesna baština, gostoljubivi domaćini i nadaleko poznata gastro ponuda samo su neki od razloga zašto posjetiti Slavoniju i Baranju zimi
19. prosinca 2015. u 10:59 130 prikaza
HAC
Foto: Ivica Galović/Pixsell

Naš ravničarski kraj nije poznat samo po zlatnim poljima žita i dobrom kulenu, Slavonija je prepuna prirodnih i kulturnih ljepota, te je idealna za obiteljski izlet, romantični get away ili avanturu u prirodi. Zahvaljujući dobroj povezanosti, do najzanimljivijih dijelova Slavonije ste „za čas“, a uz dobro planiranje u jednom danu možete posjetiti i više lokacija.

Jata divljih gusaka i pataka, pokoja čaplja koja ne ode na jug nego radije ostaje ovdje, labudovi i liske, orao štekavac i mnoge druge, sve te divne ptice i zimi možete vidjeti u Kopačkom ritu. Mnogima je među najzanimljivijima upravo orao štekavac, najveći orao u Europi s rasponom krila od oko 2.5 metara, koji baš poput roda, cijeli život živi u paru. Svoju privrženost jedno drugome iskazuju zajedničkim letovima i obrušavanjima što predstavlja prizor koji nećete tako lako zaboraviti. Park prirode je ornitološki rezervat smješten između Dunava i Drave. Močvarno područje parka okruženo je gustom šumom i zbog brojnih i raznolikih vrsta ptica koje su ovdje pronašle svoj dom uvršteno je na listu značajnih ornitoloških područja. Ujedno je i najveće mrjestilište slatkovodnih riba u području Podunavlja, a u okolnim šumama žive jeleni, veprovi, jazavci i divlje mačke.

Kada zasniježi i Kopački rit prekrije bijeli prekrivač, blještavilo snijega daje ovom biseru prirode posebnu čaroliju od koje ćete zaboraviti na hladnoću. U blizini samog parka nekoliko je restorana i prenoćišta, uređenih u tradicionalnom rustikalnom stilu, karakterističnom za ovaj kraj, s ponudom starinskih domaćih jela, a poznata baranjska gostoljubivost zaokružit će i upotpuniti ugođaj kojem ćete se htjeti vratiti.

Još jedna odlična destinacija za zimski izlet je Đakovo, grad koji je srce Slavonije, bogate povijesti i arhitektonskih znamenitosti. Najpoznatija je Đakovačka katedrala sagrađena u neogotičkom romaničkom stilu koju je dao graditi Josi Juraj Strossmayer. Jedna od posebnosti Đakova je blizina Državne ergele Đakovo, osnovanu 1506. godine, koja spada u najstarije ergele u Europi. U ergeli stanuje 160 lipicanaca, a osim druženja s ovim prekrasnim moćnim životinjama i upoznavanje s povijesnom tradicijom uzgoja, omogućava uživanje u kulturnoj baštini istočne Slavonije. U kalendaru događanja, za advent je organiziran Božićni bal lipicanaca, a tijekom prosinca i cijelog predblagdanskog perioda može se uživati u noćnim adventskim vožnjama fijakerom, a na rasporedu je i jahanje za djecu, program pod nazivom „Moj advent na lipicancu“.

Još jedna atraktivna zimska destinacija je Ilok, najistočniji grad u Hrvatskoj, koji je poznat i kao mali Dubrovnik. Ilok čine prekrasna srednjovjekovna gradska jezgra koja se sastoji od tvrđave, samostana, dvorca muzeja Odescalchi i parka – perivoja. Mnogi ne znaju da se upravo u Iloku nalaze najstariji vinski podrumi u ovom dijelu Europe, iločki Stari podrumi. Za posjetitelje su organizirane ture tijekom kojih se možete upoznati s mnoštvo povijesnih detalja, ali i kušati slavni traminac koji se proizvodi u ovom dijelu Hrvatske.

A iako nam je prva asocijacija na Slavoniju beskrajne ravnice i zlatna polja, Slavonija osim plodnih ravnica skriva još jedan dragulj prirode , onaj koji se izdiže 953 metara iznad zemlje. Slavonska planina Papuk je proglašena parkom prirode 23. travnja 1999. godine, a zbog vrijednog geološkog nasljeđa postao je dijelom europske i svjetske asocijacije geoparkova. Park prirode nudi svim posjetiteljima širok izbor i mogućnosti za rekreaciju, savršeno mjesto za one koje traže malo aktivniji odmor. Zbog svojih karakteristika pogodan je za posjet tijekom svih godišnjih doba. Posjetite Jankovac i zaštićena Park – šumu, Grofovu poučnu stazu i Rupnicu.

Sva ova popularna izletišta i lokacije možete posjetiti na više načina, ali najkomotnije ćete stići osobnim automobilom putem autoceste. Primjerice, iz Varaždina do Osijeka se čini bliže ići državnom cestom preko Koprivnice i Virovitice, međutim taj put će trajati oko 5 sati, bez obzira na kraću udaljenost, dok će skoro 100 km duži put putem autoceste A3 trajati nešto duže od 3 sata, gotovo 2 sata razlike koju možete kvalitetno iskoristiti na samoj lokaciji. Jednom kada ste došli do Osijeka, dijeli vas tek 10ak minuta od Kopačkog rita.

Također je preporučljivo koristiti ENC, kojeg mnogi vozači samo koriste ljeti, kako bi ubrzali čekanje na naplati cestarine i povoljnije putovali. Ipak uz ENC popust tokom cijele godine i nižu, vansezonsku cijenu cestarine, vožnja osobnim vozilom od npr. Slavonskog broda do Osijeka iznosi samo 32 kune. Ne treba zaboraviti da se uporabom ENC-a smanjuju i gužve na naplatnim kućicama i čuva okoliš manjom emisijom štetnih plinova.

Upravo je kvalitetna prometna povezanost doprinijela procvatu kontinentalnog turizma i otkrivanju turističkih potencijala Slavonije i Baranje. Prvi kilometri popularne Slavonike otvoreni su još 2007. godine, a 2020. očekuje se dovršetak radova na Mostu Svilaj i budućem graničnom prijelazu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji će dodatno olakšati prometovanje na trasi budućeg europskog koridora 5C koji srednju Europu povezuje lukom Ploče i krajnjim jugom Hrvatske. Tijekom 2020. započinje izgradnja zadnje dionice Slavonike, odnosno autoceste A5 prema granici s Madžarskom čime će brojne destinacije hrvatskog kontinentalnog turizma biti još dostupnije brojnim europskim motoriziranim gostima….

Više informacija o turističkim destinacijama u Slavoniji možete vidjeti na interaktivnoj karti HC-a.

Sadržaj omogućio HAC

Jelko Kacin
JELKO KACIN
Nakon prijetnji da će Hrvatska na crvenu listu, vratio se na Krk i poručio: 'Brojke koje vi objavljujete nisu prave'
Reakcija iz Novalje:
Cijelo ljeto kontrolira se rad ugostiteljskih objekata, trgovina, javnog prijevoza te klubova na Zrću