Zbog tromosti i pogrešaka Hrvatskih željeznica prijeti opasnost da ostanemo bez 241 milijuna eura, upozorili su danas Mostovi saborski zastupnici Nikola Grmoja i Sonja Čikotić na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru.
Iako je pruga Koprivnica - Križevci - državna granica s Mađarskom trebala biti dovršena do 31. prosinca 2020. godine, ona se još nije ni počela graditi, tvrde Mostovi zastupnici, podsjetivši kako se na ovom projektu počelo raditi prije sedam godina, projektiranje je trajalo do 2016. godine, a otkad je raspisana javna nabava uvjeti natječaja su mijenjani čak devet puta. Sada je Vlada produžila rok za dovršetak pruge na 31. siječnja 2022. godine, pa u Mostu strahuju da bi zbog toga mogli izgubiti europski novac kojim se subvencionira većina ukupne investicije.
- Želimo upozoriti na nesposobnost ljudi koji vode ključne sektore i sustav u RH na kojima počiva gospodarski sustav zemlje, na mogući gubitak 241 milijun eura, što bi bio samo još jedan u nizu propusta Vlade. Postavio bih pitanje premijeru – koliko imaju pravomoćnih građevinskih dozvola od ukupno 18 koliko ih je potrebno za realizaciju ovog projekta, i zašto konstantno mažu oči građanima kada govore kako su dobili novac iz europskih fondova, a mi vidimo da investicija nema – zanima Nikolu Grmoju.
Njegova stranačka kolegica Sonja Čikotić pojašnjava kako je investicija u prugu Križevci - Koprivnica - državna granica vrijedna ukupno 275 milijuna eura, dok bi europski fondovi za tu investiciju trebali osigurati 241 milijun eura.
- Ali sve ćemo to izgubiti zbog slabe, trome, nesposobne administracije. Pruga je trebala biti u potpunosti funkcionalna do 31. prosinca 2020. godine, i sad su taj rok produžili do 31. prosinca 2022. godine, dakle mi smo već kroz period od godine trebali očekivati da se prvi vagoni voze tom prugom, a mi tek sad u lipnju očekujemo moguće ugovaranje – kaže Čikotić.
Nakon devet izmjena natječajnih uvjeta, nastavlja, i dalje nije dobra natječajna dokumentacija, Hrvatske željeznice nisu pogodile ni broj cijevi ni njihov promjer, ni broj bušenja.
- Ovo je neozbiljno, Hrvatska je zadnja po korištenju EU fondova, to pokazuju sve relevantne statistike Europske komisije, korekcija samo u operativnom programu konkurentnosti i kohezija iz siječnja 2019. godine bila je 618 milijuna kuna, to je zbog generiranja nepravilnosti i nezakonitosti koje uzrokuju korekcije – tvrdi Čikotić dodavši kako je tek 17 posto ugovorenih sredstava prošlo Breganu. Zato premijer pita kada će zatvoriti operativni program prometa za razdoblje 2007-2013, već sada je, kaže, Hrvatska izgubila 300 milijuna kuna.
- Kada će reći koje su krajnje nepravilnosti, rok mu je već prošao, trebao je biti najkasnije do 31. ožujka 2018. godine. Pozivam Vladu da redovito izvještava Sabor o korištenju EU fondova, jer zadnje izvješće predstavljeno je za razdoblje od 1.1. do 30.6. 2017.godine, što znači da Sabor kao predstavničko tijelo nema relevantne informacije. Ako su rezultati dobri, zašto se izvješće ne podnosi Saboru – zanima Čikotić.
Novinari su iskoristili priliku i da Grmoju upitaju što misli o vladinoj TV kampanji kojom, kako u Vladi tvrde, reklamiraju mirovinsku reformu, a optužuje ih se da je zapravo riječ o antireferendumskoj kampanji jer u TV spotovima građane plaše da će zahtjevi sindikata državu stajati 45 milijardi kuna. Grmoja je podsjetio da je upravo Mostov Robert Podolnjak ukazao kako je takva vladina kampanja nezakonita, ali i da su baš Mostovi zastupnici tijekom posljednje saborske rasprave o izmjenama Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma upozoravali da taj sustav nije dobro riješen jer se nameću dodatne obveze referendumskim inicijativama.
- Tada smo rekli da se građanskim inicijativama postavljaju jednaki uvjeti kao recimo strankama koje imaju uređenu infrastrukturu. Neprihvatljivo je trošiti javni novac građana kako bi se napadalo inicijativu, neprimjereno da u jednom spotu na svim televizijama napada aktualna sindikalna inicijativa i plaši građane s mogućim ishodom referenduma. Most se tome oštro protivi, upozoravali smo na to i za vrijeme rasprave o Zakonu, nudili amandmane da poboljšaju ta rješenja – prigovorio je Grmoja.
Premijer i ministri imaju mogućnost na dnevnoj razini u svojim istupima zauzeti stav umjesto da ga reklamiraju TV spotovima, ne smiju za to trošiti javni novac, zaključuje.
Pa kad su uvjeti nabave bili problem u HR ? Uglavnom se zna da je nabavna cjena astronomska kako bi se razlika strpala u džep ?