Na ponovno pokretanje takve inicijative, navode iz Mosta, posebno su utjecali događaji u Gospiću i drugim dijelovima Like, gdje je zbog ilegalnog odlaganja opasnog otpada utvrđeno onečišćenje podzemnih voda spojevima PFAS, uz zabrinutost zbog mogućih posljedica za pitku vodu. Taj je slučaj, naglašavaju, pokazao da je zaštita vodnih resursa pitanje zdravlja ljudi, nacionalnog interesa i odgovornosti prema budućim generacijama.
"Zakoni koji su se u međuvremenu donosili očito nisu dovoljni. Pravo na čistu i pitku vodu mora biti zaštićeno najvišim pravnim aktom države jer jedino ustavna zaštita može osigurati da ono ne ovisi o promjenama zakona i političkim većinama“, poručuju. Most je tu ustavnu inicijativu prvi put pokrenuo sredinom lipnja 2019. godine, kada je predloženo da se pravo na čistu i pitku vodu izričito zajamči Ustavom, prijedlog je uz potpise zastupnika različitih političkih opcija ušao u saborsku proceduru, ali nikada nije raspravljen na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora, podsjećaju.
Vlada Andreja Plenkovića tada ga nije prihvatila, dodaju, uz obrazloženje da postojeće ustavne odredbe pružaju dovoljnu zaštitu pristupu vodi za ljudsku potrošnju. Most smatra da je nakon događaja u Lici "jasno kako postojeća razina zaštite nije dovoljna te da pravo na čistu i pitku vodu treba izričito zajamčiti Ustavom kao pravo koje moraju poštovati sva tijela u Republici Hrvatskoj".
Stoga predlažu da se iza članka 70. Ustava Republike Hrvatske doda novi članak 70.a koji glasi - "Svatko ima pravo na čistu i pitku vodu. Vodni resursi su opće dobro kojim upravlja država. Opskrba kućanstva pitkom vodom i vodom za kućanstva je neprofitna komunalna djelatnost koju osiguravaju javni isporučitelji. Komunalna djelatnost opskrbe vodom uređuje se zakonom“.
Predloženom ustavnom promjenom, pojašnjavaju, nastoje se ostvariti tri cilja - svakome zajamčiti pravo na čistu i pitku vodu, vodne resurse države zaštititi kao opće dobro te osigurati da opskrba kućanstava vodom ostane neprofitna komunalna djelatnost koju osiguravaju javni isporučitelji. "Voda nije roba i ne pripada ni politici, ni interesnim skupinama, ni korporacijama. Voda pripada hrvatskim ljudima“, poručuju.
Za pokretanje postupka promjene Ustava potrebna je najmanje jedna petina zastupnika Hrvatskog sabora, a iz Mosta najavljuju da će pozvati sve saborske zastupnike, neovisno o političkoj pripadnosti, da podrže inicijativu, a prijedlog ustavnih promjena, njegove razloge i daljnje korake detaljnije će predstaviti u ponedjeljak na konferenciji za novinare.
Otvori KEKS Pay
Voda može biti ljudsko pravo, ali vodovod ne može. Po ovom prijedlogu bi i Lovro Kušćević mogao podnijeti ustavnu tužbu jer mu se krši ustavno pravo i tražiti da mu država izgradi vodovod do njegovog ilegalnog objekta u onoj uvali na Braču. Dakle, ovo je još jedna mostovska beskorisna parazitska besmislica.