Predsjednik Donald Trump uputio je svog ministra zdravstva, Roberta F. Kennedyja mlađeg, da razmotri mogućnost usklađivanja američkog rasporeda cijepljenja s onim u Europi, gdje mnoge zemlje preporučuju manje cjepiva. Kennedy je s velikim entuzijazmom prihvatio zadatak, a sada razmišlja o savjetovanju roditelja da slijede danski raspored cijepljenja za djecu, umjesto američkog.
Međutim, mnogi stručnjaci za cijepljenje i javno zdravstvo upozoravaju da bi to bio pogrešan potez. Dok bogate europske zemlje zdravstvenu skrb obavljaju usporedivo dobro, razlog za više preporučenih cjepiva u SAD-u leži u različitim uvjetima pristupa zdravstvenoj skrbi i u razlici u učestalosti bolesti.
„Ako [Kennedy] želi da uvedemo univerzalnu zdravstvenu skrb, tada možda možemo razgovarati o prilagodbi rasporeda cijepljenja”, rekao je Demetre Daskalakis, bivši voditelj Nacionalnog centra za imunizaciju i respiratorne bolesti pri Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), koji je podnio ostavku u znak prosvjeda u kolovozu, u razgovoru za POLITICO.
Djeca, osobito ona koja žive u siromašnim i ruralnim područjima, bila bi izložena većem riziku od teških bolesti i smrti ako bi SAD smanjio broj cjepiva u rasporedu, upozorava Daskalakis. Danska, primjerice, preporučuje cijepljenje protiv samo deset od osamnaest bolesti protiv kojih su američkoj djeci povijesno preporučivana cjepiva, izostavljajući imunizaciju protiv potencijalno ozbiljnih infekcija poput hepatitisa A i B, meningitisa i respiratornog sincicijskog virusa.
Pod Kennedyjevim vodstvom, vlada je već ove godine promijenila preporuke za cijepljenje novorođenčadi protiv hepatitisa B, unatoč upozorenjima kritičara da bi novi savjeti mogli dovesti do povećanja kroničnih infekcija, problema s jetrom i raka. Ministarstvo zdravstva ističe da nove smjernice — prema kojima majke negativne na virus mogu preskočiti cijepljenje novorođenčeta u bolnici — sada više odgovaraju većini europskih zemalja.
Stručnjaci za javno zdravstvo upozoravaju da europski rasporedi cijepljenja, koji su tanji, nisu rezultat zabrinutosti za sigurnost djece, već mjera štednje i privilegija zdravijih društava. Kennedyjev interes za modeliranje američkog rasporeda prema Europi temelji se na njegovom uvjerenju da su neka dječja cjepiva nesigurna i da američka djeca primaju previše cjepiva u ranoj dobi, što se ne slaže s europskim konsenzusom da su dječja cjepiva sigurna.
Bogate europske zemlje često izostavljaju cjepiva na temelju analize rizika i koristi, koja u SAD-u ne vrijedi. Djeca u Europi često ne primaju određena cjepiva jer bi time spriječila vrlo mali broj slučajeva, poput hepatitisa B, ili zato što bolesti rijetko izazivaju ozbiljne komplikacije, kao što su Covid-19 ili vodene kozice. No u SAD-u, gdje pristup zdravstvenoj skrbi nije univerzalan, cijepljenje donosi veći povrat ulaganja, objašnjavaju stručnjaci.
„Uobičajeno je da malo čekamo prije nego što uvrstimo cjepiva u državne programe”, kaže Johanna Rubin, pedijatrica i stručnjakinja za cijepljenje pri švedskom zdravstvenom tijelu. Švedska djeca preporučeno primaju cjepiva protiv 11 bolesti do 18. godine života, a spora uvođenja novih cjepiva objašnjavaju potrebom da se ispita učinkovitost i visoki trošak novih preparata.
Martin Kulldorff, Šveđanin i bivši profesor na Medicinskoj školi Harvarda, koji je vodio Kennedyjevo savjetodavno tijelo za cjepiva do ovog mjeseca, u intervjuu za POLITICO ranije ove godine istaknuo je švedski pristup cijepljenju i javnom zdravstvu. Prije nego što je CDC ove godine ukinuo preporuku da se djeci majki negativnih na hepatitis B daje cjepivo u prvom danu života, Kulldorff je naveo švedsku politiku kao primjer. „U Švedskoj se preporučuje cijepljenje samo ako majka ima infekciju. Tako je u većini europskih zemalja”, rekao je. „Može se raspraviti koja je opcija razumnija.”
Američka politika, od 16. prosinca, sada više sliči švedskoj: majke negativne na hepatitis B više nisu obavezne cijepiti novorođenče pri rođenju. No švedska zdravstvena agencija i dalje preporučuje cijepljenje svih dojenčadi, a regionalne vlasti subvencioniraju doze, koje se daju kombiniranim cjepivom protiv šest bolesti od trećeg mjeseca života.
Stručnjaci upozoravaju da čak i djeca majki negativnih na hepatitis B mogu biti izložena virusu putem kontakta s pozitivnim skrbnicima ili zajedničkim kućanskim predmetima. Prevalencija kroničnog hepatitisa B u SAD-u iznosi 6,1 posto, dok je u Švedskoj 0,3 posto, prema podacima Coalition for Global Hepatitis Elimination.
Michael Osterholm, direktor Centra za istraživanje i politiku zaraznih bolesti na Sveučilištu Minnesota, ističe da SAD primjenjuje sveobuhvatniji pristup cijepljenju, dijelom zbog toga što je populacija općenito bolesnija nego u nekim zapadnoeuropskim zemljama, pa su posljedice zaraze opasnije. Pandemija Covid-19, dodaje, pokazala je da SAD bilježi znatno više smrti od sličnih bogatih država.
Kennedy i njegovi savjetnici također su se pozivali na europske stavove o cijepljenju protiv Covid-19 u proljeće, kada je CDC ukinuo univerzalnu preporuku, savjetujući pojedince da se posavjetuju s liječnikom. Europske zemlje odavno ne preporučuju ponovljeno cijepljenje zdravoj djeci jer je troškovno učinkovitije usmjeriti cjepiva prema visokorizičnim skupinama, poput starijih ili kronično bolesnih.
U SAD-u, potezi prema europskom modelu vjerojatno će se nastaviti. Na sastanku Kennedyjevih savjetnika, sada vršitelj dužnosti glavnog regulatora FDA, Tracy Beth Høeg, ukazala je na danski raspored, koji cijepi djecu protiv deset bolesti, i postavila pitanje treba li zdrava američka djeca primati više cjepiva od svojih danskih vršnjaka.
Nakon sastanka, Trump je podržao inicijativu i zatražio da Kennedy „ubrza” pregled američkog rasporeda cijepljenja te ga eventualno uskladi s razvijenim zemljama, poput Danske, Njemačke i Japana. Kennedy je prošloga tjedna bio na korak od javnog promicanja danskog rasporeda kao opcije za američke roditelje, no najava je otkazana nakon što je Ured pravnog savjetnika Ministarstva zdravstva upozorio da bi to moglo dovesti do tužbe koju bi administracija mogla izgubiti.
Stručnjaci za javno zdravstvo smatraju da bi ideja o zamjeni američkog rasporeda europskim bila čudna. „Raspored svake zemlje temelji se na lokalnoj situaciji — epidemiologiji, strukturi zdravstvenih službi, dostupnim resursima, a neizbježno i na političkim aspektima”, kaže Erika Duffell, stručnjakinja za prevenciju zaraznih bolesti pri Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti.
Sigurnost cjepiva, dodaje, nije problem. Primjerice, iako većina Europljana ne prima cjepivo protiv hepatitisa B odmah po rođenju, postoji konsenzus da je učinkovitost i sigurnost cjepiva potvrđena desetljećima istraživanja i praćenja. Unatoč univerzalnoj zdravstvenoj skrbi, u Europi je ponekad dolazilo do većeg broja bolesti. Francuska, Njemačka i Italija u posljednjem desetljeću prešle su s preporuka na obavezno cijepljenje protiv ospica nakon izbijanja epidemija. SAD je gotovo iskorijenio ospice univerzalnim preporukama i školskim zahtjevima, no sada postoji rizik od gubitka statusa „zemlje bez ospica” zbog oko 2.000 slučajeva u ovoj godini, većinom u religijskoj zajednici u Teksasu s niskom stopom cijepljenja.
U 30 zemalja EU i EGP, s ukupno oko 450 milijuna stanovnika, prošle godine zabilježeno je više od 35.000 slučajeva ospica, najviše u Rumunjskoj, Austriji, Belgiji i Irskoj. Viša stopa u Europi povezana je s nižim obuhvatom cijepljenja: samo četiri od trideset zemalja dosegle su prag od 95 posto za drugu dozu ospica u 2024.
Stručnjaci upozoravaju da bi SAD, zbog skepticizma prema cjepivima koji je rastao tijekom pandemije, mogao uskoro svjedočiti porastu zaraznih bolesti. Među vrtićkom djecom, obuhvat cijepljenja protiv ospica smanjen je za 2,7 postotnih bodova u školskoj godini 2024-2025., u odnosu na vrhunac prije pandemije. Kennedy i njegovi savjetnici krive nepovjerenje izazvano Covid-mandatima koje su nametnule države i predsjednik Biden, no poznato je da je Kennedy godinama predvodio antivakserski pokret.
U nekim europskim zemljama cjepiva nisu obavezna za upis u školu. Švedski zakon jamči pravo na obrazovanje i potiče savjetovanje između liječnika i pacijenata, čime se gradi povjerenje roditelja. Skandinavske zemlje održavaju visoku stopu cijepljenja bez obaveznog cijepljenja zahvaljujući „visokom povjerenju” u javno zdravstvo, objašnjava Rubin.
Razlike postoje i kod cjepiva protiv vodenih kozica. SAD je 1995. prvi uveo univerzalno cijepljenje, dok 13 zemalja EU cjepivo uvelike preporučuje. Danska službeno ne prati bolest, ali procjenjuje oko 60.000 slučajeva godišnje u populaciji od 6 milijuna. SAD, s mnogo većom populacijom, bilježi manje od 150.000 slučajeva godišnje.
Europski stručnjaci smatraju vodene kozice uglavnom benignom bolešću i prioritiziraju cjepiva koja pružaju veći javnozdravstveni i ekonomski učinak. No postoji rizik od bolesti u trudnoći, što može izazvati rijetki kongenitalni varicella sindrom. Ako se cijepljenje provodi, potrebno je osigurati gotovo sveobuhvatan obuhvat do desete godine života kako bi se spriječila pojava većih skupina necijepljene djece. U Velikoj Britaniji i Švedskoj uskoro se očekuje uključivanje cjepiva protiv vodenih kozica u nacionalne programe nakon novih procjena troškovne učinkovitosti i tereta bolesti. Iako javnost bolest ne doživljava ozbiljno, pedijatri koji vide teške slučajeve zagovaraju cjepivo.
Otvori KEKS Pay
Vrijeme je da Europljani civiliziraju Ameriku (opet).