Počelo je oko 23.30, kad su mi javili da imaju sumnjivca za zločin u Đurđevcu. Telefon se odmah, od stalne zvonjave, užario. Zovi pomoćnike, oni mene, čuj se s Koprivnicom... Stalno dogovaranje, sto puta halo, halo...

I onda strepnja, čekanje, ponovno zivkanje. Dva sam puta tijekom noći punio mobitel, vjerujem da nisam bio jedini. Dok smo čekali poligrafsko testiranje, zvao sam i ispitivao na što je reagirao. U međuvremenu smo digli ljude iz Centra za kriminalistička vještačenja; kad mu je izvađena krv, šibaj u Zagreb na analizu. Kad je potvrđeno da ga imamo, svi smo odahnuli. Ali, više nije bilo spavanja. Nešto bih popio, doma nemaš s kim.

Kavu mi se nije dalo kuhati, samo sam palio cigaretu za cigaretom. U pola šest više nisam mogao izdržati pa sam nazvao ministra Kirina. Rekao sam mu: “Čuj, kad ja ne spavam cijelu noć, ne buš ni ti.” A on veli: “Što se dogodilo?” “A što misliš?” pitao sam, a on će: “Tko je koga ubio?” “Ma ne”, odgovorio sam. “Riješili smo Finu. Nema smisla da to čuješ od drugih, a ne od mene.” “Uuu, svaka čast, čestitam! Dobro da si me probudio”, odgovorio je – tako je ravnatelj policije Marijan Benko opisao noć na srijedu, kad je “dignut” 33-godišnji Dražen Dorčec iz Kalinovca, osumnjičen za brutalna ubojstva zaštitara Miroslava Benšića i umirovljenika Ivana Matiševa, klijenta poslovnice Fine u Đurđevcu koju je opljačkao.

Samo tri i pol dana trebalo je policiji da riješi zločin u Đurđevcu. Vraća li to povjerenje građana u policiju?
– Žao mi je i jednostavno ne želim vjerovati da je povjerenje građana u policiju bilo poljuljano. Mislim da za to nema razloga. Hrvatska policija ne radi ništa lošije ili drukčije nego zapadnoeuropske ili policije drugdje u svijetu. Koristimo se istom tehnikom, imamo gotovo jednaku taktiku i metode rada. To je zanat kao i svaki drugi. Druga je stvar što si pojedinci dopuste komentirati policijski posao jer vjeruju da ga poznaju. Ja si, na primjer, nikad ne bih dopustio niti bih se usudio komentirati rad stomatologa jer oni su stručnjaci za popravljanje zuba. I moji suradnici i ja policajci smo profesionalci pa neka drugi prosude koliko je zapravo vjerodostojno i točno kad svatko komentira svačiji rad.



Bili ste na očevidu u Fini. Jesu li policajci odradili posao prema vašim uputama i kanite li i ubuduće ići na očevide kad se dogode teža kaznena djela?
– Ja sam policajac i za mene je to izazov. Večer prije zločina vratio sam se iz Crne Gore, sa savjetovanja. Ujutro sam otišao s prijateljima lovcima na kavu, bio sam toliko umoran da nisam htio s njima u lov. Taman smo popili prvi gutljaj, kad su mi javili što se dogodilo. Sa zamjenikom Nađem odmah sam krenuo na teren. Putujući prema Đurđevcu, organizirali smo, a ujedno i kontrolirali, postupke i ponašanje policije u tom, najvažnijem, prvom zahvatu. Moj drugi zamjenik, Bukvić, za to je vrijeme organizirao rad policije u odori. Sve je bilo profesionalno odrađeno. Moram reći da sam bio ugodno iznenađen jer su na mjesto događaja bez poziva dolazili i oni policajci koji su bili slobodni, ali su se sami javili i stavili na raspolaganje. To govori da smo svi shvatili o čemu je riječ i kolika je bila želja da rasvijetlimo takav zločin. Angažirali smo sav ljudski i tehnički potencijal, sve je bilo na raspolaganju stožeru koji je vodio kriminalističku obradu u Koprivnici. To je jedno od najtežih kaznenih djela što su se dogodila u Hrvatskoj, a mi smo ozbiljno i vrlo temeljito krenuli od samog početka. Trudili smo se da ne napravimo ni najmanji propust, a da uočimo propust ili pogrešku počinitelja.

Jeste li “usput” riješili i neka druga kaznena djela?
– Da, njih tridesetak. Samo je koprivničko-križevačka uprava pregledala više od 700 automobila i ispitala preko 800 osoba. U kontrolama i pretragama našli smo kratko i dugo ilegalno oružje, švercane cigarete, tekstil...

Ministar Ivica Kirin na nedavnom je skupu HDZ-a u Karlovcu izjavio da će policija “sve pohapsiti” i da je razotkrivanje korupcije u Hrvatskoj tek počelo. Tko je onda sljedeći?
– Ministar je najavio da ćemo uhititi sve za korupciju. Mi bismo to radili i bez njegove najave. Uostalom, zakon nam kaže da smo to dužni. Prema tome, radimo jednakim tempom, ali kad su u pitanju koruptivna kaznena djela, nemoguće je rješavati, zapravo vrlo se teško dolazi do informacije, dok nemate prijavu. Zato pozivam građane da prijave korupciju i tako nam pomognu, kao što su nam velikim brojem informacija pomogli da se razriješi zločin u Đurđevcu.



Nedavno ste izjavili da je 630 policajaca izbačeno s posla. Što su učinili?
– Razloga je više: od disciplinskih propusta do počinjenih kaznenih djela. Mi smo velik sustav i imamo sustav kontrole za sve djelatnike. Nama nečasni i nepošteni ljudi ne trebaju, takvi ne mogu raditi u policiji. Ako su neki mislili da će se radom u policiji na brzinu obogatiti, moraju promijeniti zanimanje ili će završiti tamo gdje im je mjesto.

Neki od tih 630 policajaca suspendirani su zbog korupcije. Je li riječ o više ili niže rangiranim policajcima?
– Najčešće je riječ o onima koji su uzeli novac da bi oprostili neki prekršaj.

Posljednjih se dana piše o policajcima nasilnicima: jedan je pretukao majku, drugi ženu. Kako se tretira njih?
– U svakom slučaju za koji doznamo, odnosno gdje postoji prijava da je policajac to učinio, vodimo postupak kao i prema svakom drugom građaninu. Ali, osim što odgovara prekršajno i kazneno, policajac odgovara i stegovno. To je automatizam i znači udaljenje s dužnosti. Nema razloga da ikoga prikrivamo.

Statistike govore da je kod kaznenih djela vezanih uz gospodarski kriminal najmanji postotak razriješenosti. Zašto je to tako? Je li nedovoljno educiranih policajaca?
– U prvih devet mjeseci u Hrvatskoj razriješenost je kaznenih djela oko 67 posto. Razriješenost ubojstava je 56 posto, drugih manje-više. To je vrlo visoka stopa. Netko će reći – to je samo statistika. Ali ona se vrlo lako provjeri preko državnih odvjetništava. Kod gospodarskog je kriminaliteta nešto drugo, sigurno je da su to složena kaznena djela i da iziskuju visokostručne policijske djelatnike koji se bave njihovim rješavanjem. Isto tako to su kaznena djela koja iziskuju vrijeme jer potrebna je koordinacija i suradnja policije s drugim državnim institucijama. Često ne ovisi sve samo o policiji i djelatnicima koji se bave sprečavanjem i rješavanjem kaznenih djela vezanih uz gospodarski kriminal. U obradama nam pomažu i stručnjaci, a nije rijetkost i da moramo tražiti međunarodnu pomoć kod nekih provjera. Katkad je to brzo, katkad ne. Nismo svi zadovoljni, a vjerujem da nisu i građani jer, opravdano, oni očekuju puno više. Ali pokatkad smo i zakonski ograničeni pa kad građani misle da postoje elementi nekoga kaznenog djela, tu je ili nastupila zastara ili po tom ne možemo postupati jer je mjerodavan netko drugi, s kojim radimo u suradnji.



Nastupaju li zastare zbog pritisaka iz politike?
– Ne. Vjerujte, kad osjetim pritiske iz politike, više neću raditi ovaj posao. Zasad me nitko, ama baš nitko, i to vrlo odgovorno tvrdim, nije nazvao i rekao “ovo će se raditi” ili “ovo se neće raditi”.

Nisu vas zvali ni zbog Brodosplita?
– Ni za Brodosplit. Nije me zvao ni ministar unutarnjih poslova, niti bilo koji drugi ministar ili premijer. Prema tome, imamo slobodne ruke, ali kažem kako je za neke stvari potrebno vrijeme da se završe. Radimo u koordinaciji s državnim odvjetništvom i o svim ih spoznajama obavještavamo jer nam oni sugeriraju što da dopunimo, prikupimo.

Pa što onda treba učiniti da zastara ne bude?
– Treba vidjeti gdje su se one dogodile. Je li to bilo zbog nerada policije ili nečeg drugog. Treba vidjeti i je li policija bila u mogućnosti državnom odvjetništvu u određenom roku prikupiti neki dokaze ili nije. Ako tražite pomoć od neke druge države, bez obzira na to što je riječ o zahtjevu za pružanje međunarodne pravne pomoći, oni ocjenjuju i prosuđuju kad ćete dobiti povratnu informaciju. Zna se dogoditi da ni nakon ponovljenih zahtjeva uopće ne dobijemo odgovor.

Policijsku je karijeru Marijan Benko počeo još 1974. godine, kao pozornik u zagrebačkoj policiji. Danas 53-godišnji ravnatelj, nekoć je bio i operativac, linijski inspektor za krvne i seksualne delikte, a od 1990. do 1998. radio je kao načelnik Odjela općega kriminaliteta u MUP-u, zatim kao načelnik Sektora kriminalističke policije MUP-a te kao pomoćnik ministra za kriminalističku policiju. Nakon odlaska u mirovinu, koju je stavio u mirovanje, zaposlio se u Agrokoru Ivice Todorića, gdje je do lanjskog prosinca bio savjetnik za korporativnu sigurnost. U MUP se vratio na poziv premijera Ive Sanadera.

Jeste li dobili nalog suda da razgovarate s Hrvojem Petračem i ispitate optužbe koje je tijekom suđenja za otmicu izrekao na račun generala Vladimira Zagorca?
– Naravno da se sve to provjerava i ispituje, ali ne mogu ništa konkretnije reći, osim da još nismo bili kod Petrača.

Dokle ste došli u provjeravanju tvrdnji Ferdinanda Jukića da posjeduje dokumentaciju i bankovne izvatke o transakcijama s tajnih računa koji su bili namijenjeni obrani Hrvatske? Je li točno da Jukić u Specijalnoj bolnici u Lipiku, gdje se trenutačno nalazi, ima policijsku zaštitu?
– I njegovi se navodi provjeravaju. Mi smo se dužni brinuti za svakog građanina. Ako ste čuli da ga čuvamo, onda je to valjda i točno.

Je li vam dao dokumentaciju koju, kako tvrdi, ima te u kojoj je, među ostalim, i pisana zapovijed da se u Vukovar ne šalje oružje?
– Još nije, ali je rekao da hoće.

Nedavno je u Puli uhićena grupa osumnjičena za kamatarenje. Spominje se da su bili u svojevrsnoj vezi s nekim osobama koje su prošle godine ubijene, a čije smrti još nisu razriješene.
– Točno je da imamo neriješenih ubojstava. Među njima su i lanjsko ubojstvo Slavice Medarić i Dina Pokrovca, a od ove godine Luzmila Krasniqija. Na tim slučajevima vrlo ozbiljno i intenzivno radimo i vjerujem da ćemo upravo te slučajeve uskoro razriješti. No, ne ovisi sve o nama. Nije da se pravdam, ali zaista je tako jer radimo i s drugim policajama.

Koje su to druge policije?
– Ne mogu govoriti jer je kriminalistička obrada u tijeku. Mogu samo reći da vjerujem da ćemo to uskoro riješiti.

Zbog čega je vaš zamjenik za kriminalističku policiju Ivan Nađ u posljednje vrijeme često u Osijeku? Ima li to veze s Branimirom Glavašem?
– Radimo na rasvjetljivanju ratnih zločina. I onih koje su počinili Hrvati i onih koje su počinili Srbi.

U Valbandonu su se sastali policajci i državni odvjetnici i predstavljena je platforma za izmjenu Zakona o kaznenom postupku. Što to znači za policiju?
– Novim ZKP-om trebala bi se izgubiti, odnosno promijeniti uloga istražnog suca u postupku. Znači, istražni bi sudac obavljao kontrolu i nadzor nad policijom, a dokazi koje prikuplja policija bili bi dokazi u procesnom postupku. Mi smo u Valbandonu razgovarali o suradnji Državnog odvjetništva, županijskih državnih odvjetništava i općinskog državnog odvjetništva. Suradnja između Državnog odvjetništva i Ravnateljstva policije iznimno je dobra, a želimo da takva bude i na svim ostalim razinama, da u svim slučajevima bude koordinacije između policije i mjerodavnih državnih odvjetništava.

Koliko vremena treba da nova uloga istražnog suca zaživi?
– Puno. Austrija je, na primjer, 20 godina radila na promjeni ZKP-a. Kad su se usuglasili i pravnici i kriminalisti i kad je takav zakon prihvatila i politika, trebalo je još četiri godine da se počne primjenjivati. U te četiri godine valja dobro pripremiti i policiju i pravosudne organe da bi mogli koristiti i primijeniti ZKP.

Video sadržaj

NESVAKIDAŠNJI PRIMJER

FOTO Žena u 60. godini postala Miss Buenos Airesa, ljudi šokirani njezinim izgledom

20

STUDIJA O PROMETU U EUROPI

Udarac hrvatskom turizmu? Slovenski medij pisao oštro o našim cestama i upozorili sugrađane

PALA NA PRUGU

Detalji tragedije u Kaštelima: Ženu udario vlak nakon što se sa suprugom vraćala iz bolnice

VAŽNOST ČISTE VODE

Voda vam ima čudan okus i miris, a kuhalo vam je puno kamenca? Imamo jednostavno rješenje

Proslavili 10. rođendan

Jedna od najboljih privatnih škola u svijetu s adresom u Zagrebu širi obrazovni program. Evo što pripremaju za svoje polaznike

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’