Starenje ne bismo trebali doživljavati kao prirodnu posljedicu životnog ciklusa, već kao stanje ili, drugačije rečeno, kao bolest. Odnosno kao majku svih bolesti, s obzirom na to da od nje svi obolijevamo – poprilično je kontroverzna izjava koju poput mantre ponavlja David Sinclair, genetičar s Harvarda kojeg su mediji okrunili titulom najpoznatijeg svjetskog “gurua životne dugovječnosti”.
Sveti gral medicine
Taj 51-godišnjak tvrdi da je starost patologija i da se kao takva može liječiti, a već godinama upućuje apele Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) i američkoj Agenciji za hranu i lijekove (FDA) u kojima sugerira da starenje proglase bolešću jer, dok se to ne dogodi, rijetko tko će htjeti uložiti svoj novac u istraživanje lijeka koji bi “izliječio starost”. I dok je gotovo pa sigurno da se starost još niz godina ipak neće proglasiti bolešću jer je stav čelnih ljudi WHO-a i sličnih organizacija kako bi to dovelo do dodatne stigmatizacije starijih ljudi, sam Sinclair već godinama pije “koktel mladosti” koji uz nekoliko vrsta vitamina sadrži i metformin, jeftini lijek koji se posljednjih šezdesetak godina koristi u liječenju dijabetesa.
Premda se čini kao znanstvena fantastika, znanstvenici su na miševima dokazali da im metformin produljuje život za čak 40 posto, a iako na ljudima još uvijek nije dokazan isti efekt, on bi, ako učinak bude sličan, prosječni očekivani životni vijek ljudi s današnjih 80 godina (u Hrvatskoj 79) podigao na otprilike 115 godina.
– Brojka od 115 godina bila bi neki prosjek već za generaciju ljudi koji su sada u četrdesetima, ali s obzirom na to da metformin manjem postotku miševa produljuje životni vijek do čak 50 posto, a i ako uzmemo u obzir da se prosječni životni vijek čovjeka od 2000. do danas povećao za šest godina te da će ta brojka u idućim desetljećima nastaviti rasti, možemo očekivati da će bebe rođene ove godine u prosjeku živjeti između 120 i 130 godina – tvrdi škotski stručnjak za starenje Gordon Lithgow koji učinak metformina na ljude proučava na kalifornijskom Institutu za gerontologiju.
Zaustavljanje procesa starenja ili barem njegovo usporavanje smatra se svetim gralom medicine, a u nastojanju da otkriju tajne mehanizama koji ga uzrokuju znanstvenici širom svijeta istražuju sve, od DNK i telomera do organela i proteina, u svim mogućim tkivima i organizmima. Jedno od važnijih dostignuća u tom polju dao je i japanski znanstvenik Shinya Yamanaka koji je 2012. dobio Nobelovu nagradu jer je razvio metodu “resetiranja” odraslih ljudskih stanica natrag u matične stanice koje zatim mogu sazreti u druge vrste stanica. A upravo su japanski znanstvenici prije nekoliko godina uspjeli pomladiti tkivo starice od 97 godina.
Od pretilosti najviše starimo
Nakon desetaka provedenih istraživanja došli su do zaključka da bi starenje stanica moglo biti uzrokovano tzv. epigenetskim čimbenicima, odnosno da bi oštećenja karakteristična za starenje mogle uzrokovati povišene razine određenih proteina. Ako je to točno, zaključili su, onda bi resetiranje stanica u stanje matičnih stanica moglo ispraviti i ukloniti epigenetske čimbenike. Ovu ideju potvrdili su testovi na stanicama starijih ljudi – reprogramiranje je stare stanice ponovno pretvorilo u mlade. Iako je do prije 20 godina proces starenja bio biološka tajna, danas se vodi na stotine medicinskih istraživanja zahvaljujući kojima će rekord od 122 godine, koji još uvijek, iako je preminula 1997., drži Francuskinja Jeanne Louise Calment, postati uobičajen. Do tada učinite barem jednu stvar – jedite umjereno jer je dokazano da pretilost više od svih drugih faktora ubrzava proces starenja.
produžava se samo starost. ja bih volio imati tijelo 20-godišnjaka 100 godina. a onda? još 100?! kad zaustave propadanje mozga, onda se nek jave. baš nam treba svijet pun poludjelih 130 godišnjaka.