Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Kriza vode sigurnosno je pitanje, i to visokog rizika

Geopolitički rizici na kojima počiva klasični sustav nacionalne sigurnosti smanjuju se, a rastu tehnološki i ekološki rizici.
06. listopada 2018. u 08:45 1 komentara 514 prikaza
Hrvatska kakvu trebamo
Foto: Boris Scitar/Vecernji list

Ekologija i sigurnost danas su neraskidivo povezani, a napose se kao sigurnosno pitanje mora promatrati zaštita voda, jer su uz krizu vode vezani visoki sigurnosni rizici. Poruka je to s jučerašnje konferencije „Ekologija i sigurnost“, koju je Večernji list organizirao u sklopu serije konferencija „Hrvatska kakvu trebamo“.

Zagreb: Hrvatska kakvu trebamo, panel Ekologija i nacionalna sigurnost Hrvatska kakvu trebamo 'Radioaktivni incident u Zagrebu? Strah me pomisliti kako bi se to odvijalo'

Klimatske promjene, upozoreno je, predstavljaju jedan od većih sigurnosnih rizika, budući da je zbog njih diljem svijeta po UN-ovim procjenama u pokretu trenutačno oko 80 milijuna migranata, a taj bi se broj u idućih 20-ak godina mogao popeti i do 200 milijuna. Kako je primijetila predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, riječ je o problemu koji je vezan uz sam opstanak naše države, ali i planeta, i koji nam zato mora biti u fokusu.

Novi koncepti sigurnosti

O zaštiti voda kao sigurnosnom pitanju govorio je Vlatko Cvrtila sa Sveučilišta VERN, koji je podsjetio na promjene u konceptu nacionalne sigurnosti nakon završetka hladnoratovskog razdoblja. U sustav su, kaže, nakon demilitarizacije ušli pojedinci koji nisu bili educirani za vođenje ratova, što je ranije bio slučaj, nego za pitanja razvoja zajednice. Oni su počeli stvarati nove paradigme, odnosno projekte koji su trebali pridonijeti opstanku i razvoju zajednice pa su se novi sigurnosni izazovi rješavali na dvije platforme – međunarodna sigurnost i ljudska sigurnost, koja je stavila čovjeka u središte.

Pogledajte video: Hrvatska kakvu trebamo - Ekologija i sigurnost

[video: 27126 / ]

– Geopolitički rizici, poput onih vezanih uz širenje oružja za masovno uništenje, na kojima počiva klasični sustav nacionalne sigurnosti, od tada se smanjuju, a rastu tehnološki i ekološki rizici – kazao je Cvrtila.

Naveo je da zadnje procjene Svjetskog ekonomskog foruma o utjecaju pojave određenih rizika izdvajaju krizu vode kao onu koja ima izravan utjecaj na druge aspekte suvremenog života, poput proizvodnje hrane. Zbog toga su se, kaže, pojavili novi koncepti nacionalne sigurnosti, u kojima je apstraktne sigurnosne prijetnje i izazove zamijenila procjena rizika, na koje je moguće utjecati. Novi je koncept, kaže, prepoznat i u novoj hrvatskoj Strategiji domovinske sigurnosti, koja je, iako izrijekom ne spominje zaštitu voda, mnogo kvalitetnija nego prije, jer uključuje elemente ljudske sigurnosti.

 

– Ipak, strategija je u jednom dijelu dosta načelna, jer političke elite ova pitanja još uvijek nisu osvijetlile do kraja kao ključna. No, pristup je promijenjen, odgovornost za sigurnost više nije samo na državi, nego i na građanima – kazao je Cvrtila. Napomenuo je pritom da je za takav koncept nužno povjerenje građana u institucije, bez kojeg će se teško uključivati u razvoj sustava sigurnosti. I Cvrtila i drugi govornici naglasili su važnost razvoja preventivne kulture koja će promicati osobni stil života u skladu s ekologijom, poput gašenja svjetla, odgovornog trošenja vode i sl. U čemu su, ističu, ključni obrazovni sustav, ali i skupovi kakav je jučer organizirao Večernji list.

Pogledajte video: Hrvatska kakvu trebamo - Ekologija i sigurnost 2. dio

[video: 27131 / ]

O političkoj ekologiji i zelenoj politici izlagala je profesorica Branka Galić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Ona je podsjetila na razvoj ekoloških pokreta od 60-ih godina prošlog stoljeća naovamo objašnjavajući da je riječ o politikama utemeljenim na holističkim postavkama, koje odbacuju tzv. prosvjetiteljski ili linearni napredak koji je pokazao puno destrukcije kada je riječ o okolišu, i fokusiraju se na održivo društvo, koje će biti organizirano na vlastitoj proizvodnji i na političkoj demokraciji na ekološkim načelima. Riječ je o kulturi koja se temelji na političkoj decentralizaciji i homeostazi koja podrazumijeva prilagođavanje društva prirodi, kazala je.

Slab uspjeh zelenih

Takvi su pokreti, ističe, naišli na otpore u tradicionalnim političkim strankama, koje takve probleme ne žele staviti u prvi plan, bilo zbog sukoba koncepata ili preuskog obuhvata tema kojima se ovakvi pokreti bave. S druge su strane, upozorava, prisutni napori zagađivača i kapitala da na neki način manipuliraju da bi spriječili ili onemogućili zelene aktiviste, a oni su i danas dominantni. Upozorila je i na manipulacije industrije i izvora vlasti koji onemogućavaju društvenu vidljivost zagađenja na različite načine, skrivanjem, raspršivanjem i transportom smeća.

dan neovisnosti Predsjednica čestitala Dan neovisnosti: Želimo još više i bolje!

Kao uzrok slabog uspjeha politike zelenih navela je i činjenicu da su zelene stranke u tranzicijskim zemljama bile instrumentalizirane i postale oruđe novih političkih snaga u borbi za vlast više nego što su uspjele ostvariti vlastitu i afirmaciju ekoloških tema.

– Nemogućnost da ostvare utjecaj u komunističkim zemljama destabilizirala je zelene politike i ljevicu općenito i na Zapadu – uvjerena je Galić.

Pogledajte video: Hrvatska kakvu trebamo - Ekologija i sigurnost 3. dio

[video: 27130 / ]

 

 

 

Nekontroliranih je odlagališta 2005. bilo 500-600, danas ih je ostalo 150

Odgovarajući na pitanje o kritičnim “eko” točkama u Hrvatskoj, Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, podsjeća na nekoliko tempiranih bombi:

– Lokacije poput jame Sovjak pokraj Rijeke, u koju se godinama odlagao opasni otpad, te neuređena odlagališta komunalnog otpada predstavljaju potencijalnu opasnost za sigurnost lokalne zajednice, posebno za zdravlje ljudi koji obitavaju u blizini tih područja. Iz tog razloga Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ulaže znatne napore da bi se takve lokacije što prije sanirale i eliminirao njihov negativni utjecaj na okoliš – kaže Ponoš.

U Hrvatskoj je 2005. godine bilo između 500 i 600 odlagališta na koja se otpad odnosio bez ikakve kontrole, no ta je brojka u međuvremenu svedena na njih oko 150. Fond za zaštitu okoliša tu je napravio golem posao.

– Tijekom velikog požara koji je prije nešto više od godinu dana prijetio gradu Splitu i koji je došao do samog odlagališta Karepovac, da je vatra zahvatila metanske bunare, mogla se bez ikakvog pretjerivanja dogoditi ekološka katastrofa. Upravo zato jedna nam je od prioritetnih aktivnosti sufinanciranje sanacije da se takve situacije ne bi ponovile – ističe Ponoš.

Otkriva da su, pomoću fondova Europske unije, osigurali i sredstva za sanaciju jame Sovjak te će uskoro objaviti natječaj za odabir izvođača radova.

– Sve ove aktivnosti poduzimamo upravo da bismo unaprijedili standarde sigurnosti u zaštiti okoliša uz istodobno osiguranje zdravlja ljudi – kaže direktor Fonda.

Onima koji smeće bacaju u more zaplijeniti brodice dok ne plate kaznu

Hrvatska ne smije zdravo za gotovo uzimati resurse koje ima, pogotovo ne čistu vodu. Poruka je to koju je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uputila s konferencije “Ekologija i sigurnost” Večernjeg lista.

– Jedan od uzroka konfrontacija među državama u budućnosti bi mogla biti čista voda koju, nažalost, u Hrvatskoj i danas uzimamo zdravo za gotovo – upozorila je predsjednica.

Hrvatska bi se, kaže, uskoro mogla izložiti opasnostima od porasta razine mora. Procjenjuje se da će do 2100. godine razina Jadranskog mora porasti za gotovo pola metra i potopiti dijelove povijesnih gradova poput Splita, Trogira ili Dubrovnika, upozorila je predsjednica.

Posebno se zauzela za rješavanje pitanja onečišćenja mora plastičnim otpadom, a prisjetivši se slike smećem zatrpane plaže na Dugom otoku, apelirala je na resorno ministarstvo da prione izradi zakonskih rješenja po kojima će se krivce za takvo onečišćenje kažnjavati visokim novčanim kaznama. Predsjednica je uvjerena je da bi u tu svrhu trebalo i omogućiti da se onima koji smeće bacaju u more zaplijene brodice dok ne plate kaznu.

– Moramo žurno krenuti u borbu protiv plastičnog optada želimo li budućim naraštajima ostaviti svijet u kojem se može živjeti – kazala je predsjednica. Navela je da je masa godišnje proizvodnje plastike jednaka težini svih ljudi na svijetu. Dio tog otpada završava u moru, a radi se o čak osam milijuna tona plastike svake godine, kazala je Grabar Kitarović.

Na globalnoj razini predsjednica je upozorila na klimatske promjene izvan kontrole, koje su šumske požare u novije vrijeme dovele i u skandinavske zemlje. Te prijetnje, kaže, zahtijevaju globalno rješenje, ali Hrvatska mora imati i vlastita rješenja, što je, kaže predsjednica, prepoznato u Strategiji domovinske sigurnosti.

Upozorila je i na sigurnosne rizike zbog mogućih ekoloških incidenata u susjednim zemljama, poput slučaja bosanskobrodske rafinerije, i najavila da će se sljedećeg tjedna održati sastanak sa svim relevantnim dionicima uključenima u ovaj proces.

– Nadam se da ćemo uskoro riješiti taj problem i stanovnicima Slavonskog Broda omogućiti čisti zrak – poručila je Grabar-Kitarović.

Hrvatska rukometna reprezentacija
Jeste li znali?
Zašto bi Kauboji mogli postati Dizelaši i zašto su Crnogorci i Makedonci zapeli za lavove?

A1 izdvaja za Vas

  • jabuka0409:

    mislim da bi vlada trebala promisliti o današnjoj cijeni vode koju određuje lokalna samouprava.cijene vode po m3 su otišle u nebo.mislim da bi se trebalo odrediti mjesečna količina vode za svakog člana obitelji besplatno ,a ostalo naplaćivati. a u cijeni ... prikaži još! vode su i stavke za koje se sadfa vlada brine.gdje su svi ti silni novci. samo da kažem u eu su različiti kriteriji i cijene vode.negdje je to samo voda za kupanje i pranje ,a negdje je voda besplatna-irska.