Koje su potrebe tržišta rada? Ekonomija u jednoj godini upiše studenata koliko medicina u tri
Učenici s najvišim prosjekom biraju i Medicinski fakultet u Zagrebu, koji je na početku ove akademske godine upisao 249 učenika čiji je prosječni uspjeh na kraju četvrtog razreda iznosio 4,92, kao i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
Komentari 11
Hrvatske šume,hrvatske autoceste i HEP.
To je samo zbog komunistickoj javnog zdravstva! Svako mora placat doktorima koliko traze i imat cemo SAD na lipom balkanu! Zasto da drzava naplacuje racune gradjanima koji imaju mala primanja ili su nezsposleni? Dok cemo imat socialist. javno zdravstvo toliko dugo cemo besplatno skolovat doktore koji ce napustit lipu nasu balkansku! I studenti bi morali skupo platit srednju skolu i fakultet! Ako nemas novca nemoj ni mislit na skolovanje ili doktora, a ne da zivimo neke komunisticke ideale i nakon velike pobjede u domovinskom ratu!
Prvo što treba u RH napraviti sistematizaciju radnih mjesta, a onda vidjeti koliko je ljudi na mjestima zaposleno bez potrebne stručne spreme i škole, a posljedično i bez adekvatnih znanja i vještina. Uvesti izvrsnost kao nordijske zemlje, pa da najbolji studenti i stručnjaci rade na najodgovornijim mjestima. I jos jedan preduvjet za promjene i nspredsk je da politika u potpunosti ide van iz odlučivanja o odabiru kandidata....
Molim lijepo svi roditelji žele da im djeca završe što bolje škole. To je legitimno pravo roditelja. Nitko ne želi da mu dijete ide u trogodišnju srednju školu., nego četvrogodišnju i dslje na fakultet, ako ne javni onda privatni ekonomiju ili pravo... Dok je javne uprave i državnih tvrtki koje imaju potrebe za ekonomistima i pravnicima nema zime za sustav obrazovanja u RH. RH ima veliki broj ekonomista i pravnika, a na doing business ljestvici je sve lošija, a tek pravnika, tako da suđenja traju godinama, ovrhe i razni ini postupci idu u zastaru.... Sve će se nastaviti po starome i ujeo vuk magare dok ne presuše izvori financiranja od prodaje tvrtki, nekretnina i zemljišta, EU kredita i zaduženja budućih generacija .....
Ovo se zove 'okrenuti pilu naopako'...Netocno je da "...vodstva očito uporno odbijaju prilagoditi tržištu rada. .." Nemaju vodstva veze s tržistem rada. Trenutacno je financiranje po "glavi" kojoj se može osigurati nastava jedini kriterij. Tako na Pravu nikad nije zapravo ni postojala nastava, a medicina, stomatologija, farmacija, veterina imaju ograničenje prostorom i nastavnim kadrom jer jenaravno i ograničen broj studenata na praktičnoj nastavi.
Umjesto novca za visoko skolstvo iz proracuna , treba ga usmjerit na poticanje inovacija , i poduzetnistva , fakultet bi bio besplatan ali bi student dobivao vaucer , kojeg bi placao njegov poslodavac kad ga zaposli , npr Medicinski fakultet , treba naplacivat vaucerima , kad ga doktor zavrsi , njegov trosak treba placat , u iducih 15 god bolnica , drzava ne treba direktno financirat fakultet , nego indirektno preko bolnica , onaj tko odlazi vani treba platiti studiranje , to bi trebalo vrijedit za sva zanimanja , inace skolujemo bogatim zemljama , odljev mozgova je direktno kostao Hrvatsku preko 20 milijardi € , a za to se drzava direktno zaduzila vani
u medicini čovjeku nemožeš nogu ukrast al u ekonomiji možeši srce
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Problem započinje još u osnovnim školama gdje se djeci gimnazije prezentiraju kao škole s najviše mogućnosti! Problem je i u inflaciji odlikaša pa tako poluprosječni učenici sa sumnjivo zarađenim peticama upisuju gimnazije koje završavaju jedva, a onda i upisuju bilo što samo da imaju kakvu takvu diplomu. Nužno je uvesti malu maturu! Nužno je poticati učenike na upis u razna strukovna zanimanja! Stipendirati još više djecu koja upisuju deficitarna zanimanja a onda im i omogućiti da ostanu raditi u Hrvatskoj! I konačno, srezati kvote za upise na pojedine fakultete! Budimo iskreni, da filozofski daljnih 10 godina ne upiše nijednog profesora povijesti ili hrvatskog i dalje bi ih bilo dovoljno na burzi da popune novootvorena radna mjesta. Ista je stvar s ekonomistima, agronomima, šumarima...