Pet ključnih pitanja za spas hrvatskog gospodarstva

Lako za pitanja, problem su odgovori. Država nema novca, a svi bi htjeli. Nezaposleni se čak više ni ne spominju. Država ne da nema novca, nego još i traži. Jedan primjer. Kao sve banke su se odrekle naknade za podizanje novca na bankomatima, ali, ako u selu odeš u poštu dići novce sa karticom druge banke (jer bankomata nema) jedan državni HP će uredno uzeti svoj dio kolača. Ako smo do toga došli tek na početku krize, ne piše nam se dobro kako kriza bude išla.

Za 2-3 tjedna će karantena i paralizirano gospodarstvo postati znatno veći problem od koronavirusa i nakon toga se eksponencijalno uvećavati, baš kao i epidemija. Međutim, dok svi broje zaražene, nitko ne broji nezaposlene, a za prosječno zdravog čovjeka je rizik od koronavirusa puno manji od rizika nezaposlenosti i neimaštine koja nam sad već vrlo konkretno prijeti.

Pošto se več 15+ godina namjerno radi da se proizvodnja ugasi i sve pretvori u turizam, za Hrvatsku od ove krize nema spasa.

to ti je poljoprivrednica

Smiješi nam se porez na nekretnine - jer država jedino tu još može posegnuti svojom grabežljivom ručicom, u situaciji ispada turističke potrošnje, PDV-a, trošarina svih fela i posrtaja privatnog sektora kojem su fiskalnim i parafiskalnim nametima "pili krv". Turizam je ono što je u Hrvatskoj postalo ne samo "paramount" važnosti za južno krilo Hrvatske -nego se tu s godinama profilirao i jedan svjetonazor gdje su lokalne apartmandžije, barke fahren i vlasnici restorana postali neke lokalne veličine, sa svojim "promišljanjima" i megalomanijom te prezirom prema radu kao takvom. Tu je država išla ruku pod ruku s tim velmožama jer je Zimmer frei smiješno oporezovan u odnosu na tvrd rad u poduzetničkom sektoru. E sad će se sve morati mijenjati - uključivo i svjetonazor!

Zanimljivo sto se samo spominju smanjivanja placa u javnom sektoru ali ne i otkazi.