Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 184
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Ivana Nikolić Popović:

'Kao da želimo ostati potlačeni mali narod dok nas kompletno ne isele iz Hrvatske'

23.05.2019.
u 14:17

Ključni nam je cilj da ne izvozimo trupce i fosne već da izvozimo vrhunski dizajniran naš hrvatski namještaj. Također nam nije u cilju da šivamo za velike europske brendove već da imamo razvijene svoje brendove koji će se prodavati svuda po svijetu, kaže kandidatkinja na HNS-ovoj listi

Uoči izbora za Europski parlament razgovarali smo s Ivanom Nikolić Popović, kandidatkinjom na listi HNS-a.

Na listi ste HNS-a za EU izbore. Za što se zalažete?

Moja osnovna i najvažnija tema kreativne su i kulturne industrije i oko te teme povezali smo se i gospodin Vrdoljak i ja. Mi smo već i ranije surađivali jer, dok je bio ministar gospodarstva, već je tada imao viziju razvoja gospodarstva kroz ovaj sektor. A zašto HNS – jer su oni jedini prepoznali i napravili strategiju i plan razvoja kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj, stoga smo prepoznali zajedničke interese u borbi za jačanje ovoga. Moju viziju i za što ću se zalagati opisat ću vrlo plastično. Svakako ću se zalagati za to da se financijske potpore koje dolaze od EU fondova ravnopravno rasporede i prema Hrvatskoj i da nam otvore prostor za razvoj ovog sektora za koji do sada i nismo dobili neko konkretno zeleno svjetlo.

Ključni cilj jest da ne izvozimo trupce i fosne već da izvozimo vrhunski dizajniran naš hrvatski namještaj. Također nije u cilju da šivamo za velike europske brendove već da imamo razvijene svoje brendove koji će se prodavati svuda po svijetu. A gdje će se proizvoditi? Može i u Hrvatskoj. Vrhunske dizajnere koji već rade svuda po svijetu već imamo! Zato smatram da je Bakić poduzeo iznimno hrabar potez s Varteksom i ako nastavi ovim tempom, stvorit će konačno od svojih proizvoda i nekoliko brendova. Zalagat ću se da ne izvozimo maslinovo ulje u cisternama nego da prodajemo kvalitetno brendirane gotove proizvode s markicom hrvatske kvalitete i da ne iznajmljujemo samo prirodne i kulturne resurse za snimanje filmova nego da imamo suverenu produkciju i postprodukciju ovdje u Hrvatskoj.

Cilj je imati gospodarstvo visoke dodane vrijednosti, a sve izgleda kao da se toga bojimo i želimo ostati potlačeni mali narod srednje stručne spreme dok nas kompletno ne isele iz Hrvatske. Tako ostajemo samo zemlja jeftine radne snage uslužnih i radno zahtjevnih struka i teško da ćemo podići prosjek plaće koliko god to mnogi obećavali. Na ovaj način to mi sve više izgleda kao lista dobrih želja i ništa više.

Na čelu ste i klastera kreativnih i kulturnih industrija. Koliki je potencijal u kreativnim industrijama u Hrvatskoj?

Danas, nakon toga što imamo nacionalnu strategiju razvoja Hrvatske, mogu samo reći kako izgleda da nam ključna gospodarska strategija nije izvoz pametnih usluga, rješenja i proizvoda i razvoj pametnog gospodarstva uopće, nego IZVOZ PAMETNIH LJUDI. Rezultati Nacionalne studije mapiranja sektora KKI-ja, koju smo proveli u suradnji s Ekonomskim institutom u Zagrebu, uputili su na znatan ekonomski potencijal kulturnih i kreativnih industrija u Hrvatskoj. Riječ je o jedinome sektoru koji je u doba krize zabilježio rast. U 2012. godini kreativne i kulturne industrije iznosile su 2,3 posto BDP-a, a krajem 2014. godine u njima je bilo zaposleno 8,9 posto od ukupnog broja zaposlenih, pri čemu treba spomenuti i znatan broj kreativnih djelatnika zaposlenih u ostatku gospodarstva. Prema tome, danas možemo govoriti o novome pojmu – kreativnoj ekonomiji. Kada sagledate te brojke, onda je jasno koji je potencijal i zašto bi Hrvatska trebala ulagati u razvoj ovog sektora, ali sve izgleda kao da čekamo to da nam svi mladi kreativci koji zbog vrste posla nemaju ograničenje za rad u ostalim zemljama Europe jednostavno odu iz Hrvatske.

Ideja je doći do nivoa suverenih europskih zemalja kao što je Austrija, gdje je primjerice strategija dizajna iznad političkih odluka i promjena jer su shvatili koliko je važna za razvoj gospodarstva. Međutim, Hrvatska je unatoč tolikom evidentnom potencijalu u sektoru kreativnih i kulturnih industrija u kojem se zapošljava 45,4 posto ljudi s visokom stručnom spremom, kao svoja ključna dva područja gospodarstva u Nacionalnoj strategiji razvoja Hrvatske, postavila turizam i poljoprivredu. Poražavajuća je činjenica kako su naše ključne gospodarske smjernice u strategiji bazirane na zanimanjima koja zahtijevaju srednju stručnu spremu, a potom je vjerojatno plan sve naše mlade koji završavaju fakultete odmah „izvesti“ na vanjska tržišta tako da neke druge zemlje kapitaliziraju našu pamet.

Kako tu mogu pomoći EU fondovi i koje zemlje po tom pitanju u EU čine najviše?

Do sada se nismo uspjeli izboriti za to da imamo jednake pozicije u Europi u koju smo ušli 2013 godine. Svjesna sam da to i nije toliko jednostavno, ali ako odustanemo pred svakim malo težim zadatkom ili radimo kompromise nećemo doći do cilja. Uz samo malo hrabrosti i digniteta to je potpuno realno.

U gospodarstvu to općenito znači da kroz fondove potičemo istraživanje, razvoj, inovacije i nove tehnologije, a to je jednostavno najlakše iz EU fondova koji sada nisu jednako i ravnopravno raspodijeljeni. Poticanjem inovacija i novih tehnologija stvaramo pretpostavke da mladi, obrazovani i poduzetni ljudi ne iseljavaju iz Hrvatske jer u sklopu takvih poslova mogu raditi i ovdje, a prodavati svoje proizvode i usluge diljem svijeta. Takvi proizvodi oni su koji nose gospodarstvo, stvaraju jedinstvenost i ono što nam najviše nedostaje – stvaraju visoku dodanu vrijednost.

Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL

Europska komisija važna je i  zbog utjecaja na politiku jednakih prava za sve u EU, tako da Hrvatska ne bude samo još jedno tržište za proizvode razvijene Europe i jeftinija radna snaga od tamošnje industrije za slabo plaćene poslove nego ravnopravan partner. Sve države Europe nisu iste iz nebrojenih razloga, ali su jednako vrijedne kao i ljudi koji žive u njima. Kreativnost, kultura i inovacije glavni su proizvod i konkurentnost Europe, a mi moramo postati svjesni svojih potencijala, a ne nastojati biti nešto što definitivno nismo. Samo da bude jasno i da to netko na glas kaže, mi nismo Kina i ne možemo im konkurirati s jeftinijom radnom snagom, bržom i konkurentnijom proizvodnjom! Apsurd je da nas je upravo Kina prepoznala kao zemlju s velikim potencijalom u segmentu kreativnih i kulturnih industrija, a mi i dalje mislimo da bi mogli pokrenuti davno usahlu metaloprerađivačku industriju. Hrvatska sve to još nije ni osvijestila ni iskoristila, kako kroz identificiranje svojih potencijala tako ni posredno kroz povlačenje novca iz EU fondova, a to je jedini način da zemlja s četiri milijuna stanovnika u globaliziranom svijetu živi dobro! U tom kontekstu potpuno je svejedno koja je zemlja povukla više od nas jer to neće promijeniti sliku onoga što mi trebamo i možemo.

Stojite i iza projekta "Kreativni gradovi Hrvatske". Kolika je važnost brendiranja za razvoj destinacije?

U projektu "Kreativni gradovi Hrvatske" nije samo ključno brendiranje, iako je iznimno važno za identifikaciju vrijednosti i doživljaja grada, regije, destinacije. Važnost je projekta i identificiranje lokalnih potencijala kreativnih i kulturnih industrija koje mogu gospodarski pokrenuti gradove i, naravno, kulture i kulturne baštine te aktiviranje njihova potencijala. Kako to ne bi ostala samo pusta teza, istraživanje provedeno 2017. na razini Europske unije pokazalo je da kulturni i kreativni gradovi razvijaju više radnih mjesta i više kompetentnih ljudskih resursa. Zatim, isti ti gradovi znatno su uspješniji, a kultura i kreativnost ključne su za ekonomski razvoj gradova s niskim prihodima. Ne mora se dodatno ni naglašavati kako prije spomenuti brending, osim što se nalazi u nacionalnoj strategiji razvoja turizma kao ključno područje djelovanja, ujedno je i baza za razvoj jedinstvenosti i prepoznatljivosti svakog grada i, naravno, pokretanje lokalne suradnje s globalnim učinkom.

Povezivanje države s vrijednostima sporta nije toliko loše, međutim to je vrlo krhka kategorije jer ste jedne godine dolje, a druge godine više vas nema. Umjetnost, kultura, kreativne i kulturne industrije, osim što su ključni konkurentni proizvod Europe, ujedno oblikuju trajne vrijednosti jedne države. Neke naprednije države već su počele bazirati svoje nacionalne rezerve na umjetničkim djelima jer, kako svjedočimo, umjetničkim djelima ne opada vrijednost. Štoviše, vrijednost umjetnina kontinuirano raste pa čak i kada bivaju uništene, što smo vidjeli iz primjera novijeg rada umjetnika Banksyja.

Kako hrvatski gradovi po tom pitanju stoje, ali i cijela država?

Hrvatski gradovi teško se odlučuju na taj korak jer imamo nekoliko recentnih primjera gdje sam brending i nije baš dobro napravljen. Ujedno, kod brendinga je jako važno napraviti dugoročni plan provedbe i akcijski plan, a ne se zaustaviti se na jednom projektu koji je uobičajeno izgradnja neke zgrade, koja rijetko uključuje sadržaj ili ljude. Unatoč tome svi gradovi uključeni u projekt Kreativnih gradova Hrvatske vrlo su aktivni u smislu rada na svojim projektima i razvoju svojih konkurentnih prednosti. Konačna ideja nije ne kopirati od drugih gradova jer svako podneblje nosi svoj karakter, već pronaći jedinstvenost i na njoj graditi plan koji će moći živjeti kroz prostor i kroz vrijeme. Danas svjedočimo stotinama jednakih festivala i događanja diljem Hrvatske jer nikako ne želimo prihvatiti svoje vrijednosti. Na taj je način formirana i strategija brendinga države. Vrlo površno i s mnogo kompromisa, a to nije put prema kvaliteti i jedinstvenosti.

Jesu li primjerice, Dubrovnik i Šibenik „izvukli“ maksimum od činjenice da se u njima snimao megapopularni "Game of Thrones"?

Neupitno je da smo mi lijepa zemlja s predivnim lokalitetima koje će svaka produkcijska kuća u potražnji za novim idejama staviti na svoju listu. Dodatno je sigurno važno naglasiti kako su se u tim gradovima i regijama razvila nova zanimanja koja možda do tada nisu bila zastupljena. Ono što se uvijek posredno razvije, pogotovo ako su gledani film ili serija, jest turistička atraktivnost na kojoj se može i nadalje bazirati razvoj različitih turističkih proizvoda, a to su zasigurno i Dubrovnik i Šibenik iskoristili ili planiraju iskoristiti. Ne muči me pitanje je li iskorišten potencijal tih povremenih filmova ili serija koje se snimaju kod nas nasumičnim odabirom stranih produkcijskih kuća ili trudom naših produkcija. Svi smo svjesni koliko je snažna filmska industrija i koliko ekonomski i financijski utječe na pojedinu regiju gdje je razvijena kao sektor. Problem je što u Hrvatskoj, osim fantastičnih ljudi koji rade različite filmske i televizijske produkcije, nije razvijen sektor kao takav.

Pojasnit ću. Mi u Hrvatskoj, unatoč višegodišnjim naporima dionika sektora, HAVC-a i Ministarstva kulture, još uvijek nemamo ozbiljni ni filmski ni televizijski studio. Hribar je uložio velike napore u razvoj tog projekta i onda je bio pometen našim kratkoročnim ministrom kulture pa je tako i ta ideja stala u razvoju. Neopisiva je šteta što mi nemamo ozbiljan studio, jer velik dio prihoda od produkcija koje se snimaju i kod nas odlazi u susjedne države kao npr. Srbiju, Mađarsku. Idealno bi bilo da svi dionici sektora, kako filmskog tako i kreativnih i kulturnih industrija, sjednu za stol, donesu neki plan djelovanja pa se potom uključe sve lokacije gdje bi se mogao formirati i izgraditi takav studio, da se sva znanja i informacije stave u jedan dokument i da se pokrene konačno projekt filmskog studija u Hrvatskoj. Tek tada bismo mogli govoriti o tome da smo zajedno s gradovima „izvukli“ maksimum od činjenice da su strane produkcije zainteresirane za našu Hrvatsku.

Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL

Kao bivša ambasadorica poduzetništva žena u Europskoj uniji, što biste rekli, je li žensko poduzetništvo neiskorišteni gospodarski potencijal i zbog čega držite da žene mnogo bolje vode projekte od muških kolega?

Nije to zato što sam ja žena, ali žene su definitivno menadžeri budućnosti. Novo vrijeme zahtijeva visoki stupanj prilagodljivosti, kreativnosti, intuicije, socijalne osjetljivosti i odgovornosti. Tko može u tome biti bolji od žena? Naravno, prevaga bilo kojeg spola stvara disbalans i nije dobra jer upravo ujednačen odnos između žena menadžerica, poduzetnica, voditeljica projekata i općenito pozicija koje donose odluke stvara kvalitetu koja je potrebna današnjem društvu. Poduzetništvo žena slabo je razvijeno u cijeloj Europi, stoga je projekt ambasadorica poduzetništva žena pokrenut na razini cijele Europe. Ženama je veliki problem kako pomiriti privatno i poslovno jer se još uvijek većina kućanskih poslova naziva „ženskim poslovima“, što je u današnjem kontekstu potpuno zastarjelo.

Jedan odličan primjer projekta jest i "Mamforce" koji upravo radi na osvještavanju i osnaživanju žena u svim veličinama tvrtki i njihovih pozicija. Postoci su još uvijek poražavajući, ali dobra stvar je što u sektoru kreativnih i kulturnih industrija ta razlika gotovo i ne postoji pa je zastupljenost žena i muškaraca u poduzetništvu, na pozicijama top-menadžmenta i pozicijama koje donose odluke dobro izbalansirana. Vođenje projekata ovisi, naravno, o temi na koju se projekti odnose, ali dosta projekata iz sektora kreativnih industrija zasigurno bolje leži ženama zbog komunikativnosti i kreativnosti koje su primjerenije ženama. Za kraj bih svakako naglasila da je, unatoč svemu, formula uspjeha ipak u balansu, sinergiji i suradnji jer svatko donosi svoje vrline koje su neophodne za kvalitetu projekta, proizvoda, tvrtke ili grada i države.

Komentara 4

SA
samoborka
16:35 23.05.2019.

U ovoj Hrvatskoj svi sve znaju. Prazni teoreticari koji mudruju ispijajuci kave tijekom radnog vremena i tijekom 700 rostiljada godisnje dok se prezderavaju i opijaju s ekipom i kumovima. Uvijek je kriv netko drugi,a Drzava je kriva za sve.

Avatar Dadinho
Dadinho
15:45 23.05.2019.

Pa HDZ=SDP=SDSS= bratstvo i jedinstvo koje 28 godina vrijeđa, pljačka i ponižava HR narod a taj isti naivni narod još i glasa za sve to! Shvatite da se partija podijeli pa vladaj razdvojila u 2 partijske stranke i sada jednako autokratski vlada, jedino što se promijenilo je da je Beograd zamijenjen Bruxellesom-NIŠTA VIŠE, sve ostalo e isto, e da i sada se pljačka u milijardama i gledajuči te i lažuči ti u oči! Samo ŽIVI ZID-JEDINA OPCIJA! Meni nikad neće biti jasno da HDZ-ovi glasači ne vde da ovo niej niti PROMIL PROMILA onog HDZ-a iz 90-tih!!! Nakon Tuđmanove smrti pretvorili su se iz domoljuba u kradoljube a sav lopovluk pripisuju Tuđmanu kako bi oprali sebe! Pošteni HDZ-ovci, istinski domoljubi su ili protjerani iz stranke ili su sami otišli ili su poumirali. Od Tuđmanizma je ostalo samo ime ukampanji! Oni su nas tada pod embargom naoružali do zuba i obranili protiv 4-te sile europe a ovi danas nisu kao članica NATO-a sposobni 6 pretpotopnih BARAKA kupit, sve što se u Jugi sagradilo oni su rasprodali ili opljačkali. Rijekama krvi oslobvođenu državu ih Jugo okova oni su potpisom na papiru predali EU MEGA DIKTATURI čiji kamatari nam uzimaju 30-40 milijardi kuna godišnje samo na kamate+3.5 MILIJARDI na članaronu, to je pola BILIJARDE u 10 godina, zamislite to mi damo u vjetar a da je to uloženo u gospodarstvo?? Kad HDZ-SDP umru Hrvatska će živjeti!

MI
midea
17:38 23.05.2019.

" uzmite novac strankama " potpišite za referendum

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije