Vlast tvrdi da najavljene intervencije u porezni sustav neće povećati obveze građana, što će se brzo vidjeti iz plana prihoda za 2012. Ovogodišnji su 107 milijardi kuna. Stručnjaci ne vjeruju u to, već poručuju Vladi da se ozbiljnije pozabavi smanjenjem rashoda. Za neke nove poreze koji se spominju, na primjer porezi na dividendu, moglo bi se reći da imaju veći politički nego financijski učinak, dok se oko imovinskog poreza koplja lome i u Vladi.
1.. ...porez na imovinu
Jedinice lokalne samouprave, općine i gradovi, ove su godine naplatile oko 3,5 milijardi kuna komunalne naknade na imovinu građana i tvrtki koja se nalazi na njihovu području. Njihova bi evidencija mogla biti i glavna baza na osnovi koje će se od 1. srpnja naplaćivati porez na imovinu – ako ga Vlada uvede. Prve reakcije na tu najavu nisu negativne, ali stručnjaci tvrde da Hrvatska nema uvid u imovinu građana sve dok se ne srede knjige u gruntovnicama i imovina ne veže uz OIB. Lokalci tvrde da se porez na imovinu može lako obračunati po istoj evidenciji po kojoj se obračunava komunalna naknada, ali iz tog poreza ne bi trebalo izuzimati nekretnine u kojima građani stanuju. Prema propisima koji reguliraju komunalnu naknadu, taj se prihod može koristiti samo za izgradnju i uređenje komunalne infrastrukture. Kada bi se naknada pretvorila u imovinski porez, lokalne bi jedinice dobile veću slobodu odlučivanja pa bi ta sredstva mogle koristiti i u druge svrhe, a opterećenje građana ostalo bi isto. Komunalne se naknade naplaćuju prema kvadraturi prostora i zonama i njihovo se pretvaranje u imovinski porez može provesti do 1. srpnja 2012.
Kada bi se porez vezao uz procjenu vrijednosti nekretnine ili njezino korištenje, poreznim bi i lokalnim vlastima trebalo više vremena da ga pripreme. Od 2012. građani više neće masovno podnositi godišnje prijave poreza na dohodak jer je bivša vlada ukinula olakšice za liječenje, kupnju stana, premije života i slično, pa se poreznici mogu prebaciti na kontrolu i sređivanje imovinskih knjiga građana. Porez na imovinu, u različitim oblicima, plaća se u gotovo svih zemljama, i to od 0,1 do 3 posto vrijednosti nekretnine. Ekonomski je institut izračunao da bi jedan posto poreza na imovinu srušilo dohodak građana za 3 posto, zbog čega se takva porezna opterećenja ne nameću u recesijskim vremenima.
2. ...PDV 25 posto
Uz doprinose na plaće to je jedan od najizdašnijih poreznih oblika jer na 100 kuna svih državnih prihoda proračunu donese 36. Taj je porez najjednostavniji za primjenu, ako ga nova vlast ne zakomplicira uvođenjem puno međustopa, što bi i trgovcima i tvrtkama – koje služe kao transmisija od potrošača do proračuna – otežalo obračun i naplatu. Veći PDV donijet će udar na standard stanovništva jer će potaknuti novi val poskupljenja. Njegovim daljnjim povećanjem Hrvatska će se svrstati među države s najvećim poreznim opterećenjem, a da to ne bi bila antireklama za turizam, planira se niža stopa za turističke usluge.
3. ...porez na dividendu
Fiskalni će učinak tog poreza biti mali, procjenjuje se da će proračunu donijeti oko 200 milijuna kuna. Neće ga plaćati tvrtke u vlasništvu stranaca zbog međudržavnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja – znači vlasnici najvećih banaka, telekoma, Ine, Plive, Ericssona i drugih dobitaša. Mali dioničari navodno neće plaćati porez do određenog iznosa, već samo domaći tajkuni. Ukidanje poreza na reinvestiranu i zadržanu dobit ide na ruku vlasnicima koji ulažu u svoje kompanije.
4. ... porez na dohodak
Predviđa se porezno izuzeće samo za bruto plaće ispod 3000 kuna, koje bi za samce bile 72 kune veće nego sadašnje. Radnici koji imaju djecu i druge uzdržavane članove obitelji ni sada ne plaćaju porez na takve plaće. Prema DZS-u, plaće do 3000 kuna prima oko 60 tisuća zaposlenih u pravnim osobama. Drugima bi neoporeziva osnovica ostala 1800 kuna.
5. ...doprinosi
Proračunu donose 37 milijardi kuna, 18 milijardi u zdravstvo i 19 u mirovinski sustav. Smanje li se doprinosi za zdravstvo, država će morati nadoknaditi razliku iz drugih poreznih izvora.
U članku nema velike opasnosti od većeg PDV - kupovna moć Hrvata i Hrvatica će bježati preko granice i punit ćemo proračune okolnih država, s manjim PDV preko shoppinga u inozemstvu. Čime se postiže kontraefekt odnosno pametna Vlada bi donijela mjere da je RH tako porezno odmjerena da u nju dolaze kupovati građani susjednih država i da i oni pune naš proračun. Linić je tip koji je onako suptilno, kao mesarskom satarom, u roku par dana ustrašio narod novim poreznim nametima i strmeknuo sva očekivanja od nove Vlade. Nadignuti poreze na sve što se miče i još naročito na ono što se ne miče, a to zna svaka budala... Pročitajte reakcije iz obalnog dijela RH - oni su istinski ustrašeni da im država ne zvizne novi porez na realno procijenjene nekretnine jer tamo se za 100 tisuća eura bukvalno može kupiti pojata bez krova, eventualno...