Vlada započinje brze i otvorene pregovore sa svim sindikatima u državnim i javnim službama, ali i javnim tvrtkama. U proračunu nema novca za božićnice, uskrsnice i regrese pa se pregovori moraju završiti do sezone isplate regresa, koja uglavnom počinje u srpnju.
Sve je na stolu
Prvo će se voditi pregovori o kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, koji istječe 31. srpnja 2012., a pregovarački tim već je sastavljen. Ima osam predstavnika i vodit će ga potpredsjednik Vlade Neven Mimica. S druge strane sjest će devet do 11 predstavnika sindikata, koji će se regrutirati iz 27 sindikata. Sindikati se o sastavu predstavnika moraju dogovoriti najkasnije za petnaest dana. Osim plaća i čuvanja radnih mjesta, na pregovaračkom stolu su sva ostala prava, doznajemo iz izvora bliskih Vladi, a državni službenici sigurno će ostati bez božićnica i regresa.
O jubilarnim nagradama i naknadama za prijevoz će se pregovarati. Pravo naknade za prijevoz ostat će većini zaposlenika, ali takozvana cipelarina, naknada za službenike koji žive blizu radnog mjesta, odlazi u povijest. Dobra je vijest da je isplata božićnica i regresa zamrznuta, a ne zauvijek ukinuta. Izvori tvrde da će se pregovori voditi svake godine, a stečena prava vratiti s oporavkom proračuna. Iako je zabilježen rast prihoda proračuna, Vlada neće raditi rebalans na rashodovnoj strani, već samo preusmjeravati višak prihoda u saniranje javnog duga. Na red uskoro dolazi i redefiniranje prava zaposlenika u zdravstvu, školstvu i znanosti. Na idućoj sjednici Vlade, u četvrtak, imenovat će se pregovarački odbor, koji će sa sindikatima javnih službi raspraviti stečena prava.
Istodobno će se zadužiti resorna ministarstva da pokrenu pregovore sa sindikatima u javnim tvrtkama, u kojima osim ukidanja prava na božićnice i regrese treba otvoriti mogućnost rezanja plaća i otkaza. Sve će se to raditi bez izmjena Zakona o radu, koji će se mijenjati temeljito iduće godine, nakon široke javne rasprave. Vlada je svjesna da sjeda za stol, kažu izvori, sa sindikatima koji imaju regulativu na svojoj strani jer im zakon omogućuje produljenu primjenu kolektivnih ugovora. Zato će apelirati na odgovornost socijalnog partnera, pri čemu krajnje rješenje neće biti podilaženje, već otkazivanje kolektivnih ugovora.
Regres državnim i javnim službenicima iznosi 1250 kuna, a tolika je i božićnica, za što je državi potrebno 800 milijuna kuna godišnje. Uvidom u kolektivne ugovore vidljivo je da se mnoga prava multipliciraju. Primjer je uvećanje plaće za 0,5 posto za svaku godinu radnog staža. Na već povećanu osnovicu, onima koji rade dulje od 20 godina dodaje se još 4 posto. Takvih je primjera dosta, o čemu će Večernji list detaljnije pisati idućih dana.
Zaboravljene priče
U javnim tvrtkama postoji najveći prostor za uštede. Zaposlenici Hrvatske pošte i HEP-a, koji su u prvom tromjesečju poslovali s gubicima, očekuju regres. U HP-u on iznosi 2000 kuna i isplaćuje se u mjesecu prije godišnjeg odmora, a iz HEP-a su nam odgovorili samo da se regres isplaćuje “sukladno kolektivnom ugovoru”. Stečena prava odavno su ukinuta u privatnom sektoru, u kojem oko pola milijuna radnika nema ni regres ni božićnicu. U većini tvrtki regres je zaboravljena priča, a statistiku poboljšavaju velike tvrtke poput Agrokora, DM-a ili T-HT-a, koje isplaćuju godišnje nagrade i imaju dobar socijalni dijalog. Iz Agrokora tvrde da su u većini tvrtki njihova koncerna kolektivnim ugovorima ugovoreni regresi od 3500 kuna neto, koji se isplaćuju u srpnju, dok se u HT-u zaposlenici mogu odlučiti žele li da im se iznos od 6000 kuna bruto isplati kao regres ili kao uplata u Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT-a.
Najobičnije,jeftino, dodvoravanje realnom sektoru koji božićnice ni uskrsnice vidio nije.Njima je to znanstvena fantastika, ista ona koja govori o prekobrojnom otpuštanju nezamislivo velikog broja radnika u državnom i javnom sektoru.