Iako nam se europski novac nudi na pladnju, Hrvatska je po ugovaranju i isplati novca iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) na začelju ljestvice zemalja članica Europske unije.
Naše probleme, neiskustvo i sporost u povlačenju novca iz zajedničke blagajne EU, a riječ je o 10,6 milijardi eura iz ESI fondova, čije je korištenje Europska komisija omogućila Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. godine, uočili su i Austrijanci, preciznije rečeno Austrijska agencija za europsku integraciju i gospodarski razvoj (AEI) iz Beča koja 4. svibnja otvara ured u Zagrebu.
Bio je to povod za razgovor s predsjednikom AEI-ja mr. Geraldom Ebingerom, te direktoricom Hrvatske gospodarske agencije (HGA) u Gradišću i menadžericom za upravljanje bankovnim rizicima, gradišćanskom Hrvaticom Klaudijom Paulitsch.
Bolja učinkovitost uprave
Oboje naših sugovornika prepoznalo je potencijal partnerstva s Republikom Hrvatskom u razvoju zajedničkih projekata na različitim područjima, uglavljenih i u hrvatsku razvojnu strategiju, a o nekima od njih već su razgovarali i s hrvatskim ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem, prilikom njegova radnog posjeta Beču u veljači ove godine. Jer, 1,5 milijardi eura „teški“ Europski socijalni fond, udomljen do 2020. godine pod krovom Pavićeva ministarstva, nije samo jedan od temeljnih instrumenata EU kojim se državama članicama osigurava potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva, nego i primamljiv poslovni izazov za brojne aktivnosti. Riječ je o aktivnostima namijenjenim državljanima EU, pa tako i Hrvatima, da unaprijede svoje vještine i lakše se integriraju na tržište rada, usmjerenim i na borbu protiv siromaštva i socijalne isključivosti te poboljšanje učinkovitosti javne uprave.
– Otvaranje Ureda AEI-ja u Zagrebu ima za cilj prenošenje našeg bogatog i uspješnog iskustva u radu na pripremi projekata s fondovima EU, ali i drugim izvorima financiranja na hrvatske partnere, te poticanje hrvatskih institucija i partnera na projekte od zajedničkog interesa i obostrane koristi. Dakle jedna win-win situacija. A kako više nema twininng projekata, naš Ured u Hrvatskoj, zbog njezina povoljnoga geografskog položaja, služit će i kao središnji centar AEI-ja za razvoj i provedbu projekata za zemlje jugoistočne Europe koje još nisu članice EU – rekao je Ebinger i dodao:
– Odlučili smo se za Hrvatsku jer je pouzdan austrijski i europski partner, kao i naša Agencija, osnovana 2003. od austrijskog saveznog Ministarstva financija. Članovi naše uprave su iz austrijskih saveznih ministarstava: Financija, Infrastrukture, Obrane, Sporta i javnih djelatnosti te Zdravlja i socijalne skrbi, pa imamo pristup određenim ekspertizama tih Ministarstava.
Napomenuo je Gerald Ebinger da su 200-tinjak realiziranih projekata, među kojima i oni u Hrvatskoj, te oko 180 milijuna eura povučenih iz fondova EU potvrda učinkovitosti i pouzdanosti AEI-ja.
– U Hrvatskoj smo pripremili i proveli 28 projekata, i to na području carine, policije, pravosuđa, turizma, gospodarstva, poljoprivrede i javne uprave. Ono što nas čini jedinstvenima na tom području je da se u našoj bazi nalazi čak 8000 stručnjaka iz različitih područja sustava upravljanja fondovima EU, od pripreme do provedbe projekata, uključujući i odabir najprikladnijeg izvora financiranja. Razvili smo i partnerstvo s Hrvatskom gospodarskom agencijom u Gradišću – istaknuo je Ebinger.
O toj suradnji direktorica Klaudia Paulitsch kaže da je otvaranje Ureda u Zagrebu za AEI „veliki korak naprijed“, a za njezinu Agenciju nova mogućnost da prenese pozitivno iskustvo u uspješnom povlačenju novca iz fondova EU od strane austrijske savezne pokrajine Gradišće, u kojoj inače živi oko 35.000 gradišćanskih Hrvata.
– Ministru Marku Paviću namjeravamo ponuditi neke moguće zajedničke projekte. Projekti se tiču jačanja položaja žena na tržištu rada u ruralnim područjima, kao što je to slučaj u istočnoj Slavoniji, njihovom edukacijom za pomoć, čuvanje i njegovanje starijih osoba u kući, po uzoru na Gradišće – objašnjava K. Paulitsch i dodaje da bi te žene dobile i certifikate, uvjerenja o osposobljenosti za navedene poslove i stečene vještine s kojima bi se mogle samozapošljavati kao samostalne djelatnice ili raditi za neku od specijaliziranih agencija te vrste.
– Tu je i niz drugih mogućnosti za zajedničke projekte na području agroturizma i pružanja vinske, ugostiteljske i turističke ponude seljačkih domaćinstava, proizvođača grožđa i vina na vinskim cestama koje bi mogli stvoriti brojna nova radna mjesta za žensku populaciju, ali i mlade obitelji, kako ne bi odlazile u inozemstvo – rekla je direktorica HGK u Gradišću.
Pozvala je K. Paulitsch hrvatske partnere na suradnju, ustvrdivši kako im pokrajina Gradišće može poslužiti kao „best practice“ u učinkovitom korištenju novca iz fondova EU i na području poljoprivrede, ekologije, iskorištavanja obnovljivih izvora energije, kako tradicionalnih kao što su biomasa i hidroelektrane tako i novih poput energije Sunca, energije vjetra, geotermalne energije itd.
– U Güssingu, u južnom Gradišću, od 1996. imamo i Europski centar za obnovljivu energiju. Razgledalo ga je i nekoliko gradonačelnika gradova u istočnoj Slavoniji te gradonačelnici gradova iz Varaždinske i Međimurske županije – napomenula je Paulitsch.
A što se tiče hrvatskih projekata za povlačenje novca iz fondova EU, upravo sa te lokalne i regionalne razine dolazi najviše pripremljenih projekata. No, ono zbog čega je iznimno teško upravljati razvojem je što Hrvatska, barem prema objavljenim podacima, trenutačno ima više od 140 nacionalnih strateških dokumenata te više od 1700 lokalnih i regionalnih strategija.
Ebinger je napomenuo kako je do sada AEI u Hrvatskoj uglavnom radio na projektima izgradnje javne uprave, a sada mu hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nudi suradnju i na „Technical assistance projects“.
– Svaka asistencija znači ulaganje u ljudski kapital i konkurentnost. A Hrvatska je na tom području postigla zapaženi napredak i iz učenika prerasla u profesora – ustvrdio je predsjednik AEI-ja, iznijevši pregršt pohvala na račun obrazovnog sustava u Hrvatskoj i visokoobrazovane hrvatske radne snage.
Dodao je da su u planu Agencije i prekogranični pametni projekti u području Smart-City razvoja između Hrvatske, Mađarske i Slovenije, kibernetičke sigurnosti te drugi inovativni projekti, među kojima i ideja o Smart-marinama.
Ebinger je posebno upozorio na neka od potencijalnih područja suradnje: zapošljavanje žena i mladih, mirovinski sustav, skrb za starije osobe, zdravstveni turizam, medicinski, lječilišni i wellness turizam i u tom sklopu brendiranje hrvatskih toplica-termi kao privlačnih destinacija zdravstvenog turizma za klijente iz cijelog EU.
– Hrvatska i Austrija su zemlje koje veže višestoljetna zajednička povijest te tradicionalno dobri i prijateljski odnosi. Ako se samo malo osvrnemo unatrag vidjet ćemo da to nije fraza nego istina. Na primjer, autorica teksta nove austrijske himne je austrijsko-hrvatska pjesnikinja Paula von Preradović, zatim naš skladatelj Haydn, koji je koristio narodne napjeve gradišćanskih Hrvata u svojim djelima, pa Hrvat Nikola Tesla koji je svoje teze obznanio upravo u Udruzi obrtnika u Beču – rekao je Ebinger.
Podrška veleposlanstva
Napominje kako se Agencija na čijem je čelu bavi i kulturnim projektima te kako se već dogovara suradnja AEI-ja s direktorom Muzeja Grada Rijeke, vezano uz projekt Rijeka 2020. – Europska kulturna prijestolnica, te nositeljima austrijskog projekta „Crveni tepih za mladu umjetnost“, u kojem će sudjelovati i Hrvati.
Klaudia Paulitsch ističe kako je ono što priželjkuju da Hrvati iz Hrvatske još tješnje surađuju s gradišćanskim Hrvatima i tako (p)ojačaju Gradišće, da ono dođe u središte zbivanja.
– Jer ako pogledamo Varaždin i Čakovec vidimo da je sve to nekada bio isti gospodarski prostor – istaknula je direktorica HGA u Gradišću.
– A kada smo kod suradnje, važna podrška nam je i hrvatsko veleposlanstvo u Austriji na čelu s veleposlanicom dr. Vesnom Cvjetković. Vrlo usko i izuzetno uspješno surađujemo sa savjetnicom za gospodarstvo u veleposlanstvu u Beču Tatjanom Mrvoš. Ona je pokretačica mnogih zajedničkih aktivnosti i zato smo joj jako zahvalni – rekla je direktorica Klaudia Paulitsch.
Višestoljetna povjest??? Gospodara i sluge. Austrijanci i sad uzimaju novce na račun naše nesposobnost.