Građani BiH u nedjelju će na Općim izborima birati novu vlast koja bi tom zemljom trebala upravljati sljedeće četiri godine, no ostaje neizvjesno i pravo je pitanje kako će ona izgledati i hoće li uopće biti uspostavljena na temelju rezultata glasanja od 2. listopada.
Na ovogodišnjim izborima u BiH sudjeluje čak 90 političkih stranaka, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata, što su ponovo rekordne brojke jer se u svakom izbornom ciklusu u toj zemlji pojavljuje sve više stranaka.
Aktualnosti o izborima u BiH na Večernji TV-u komentirao je saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja koji se posebno osvrnuo na problematični izborni zakon i tenzije koje su među narodima vrlo izražene jer Bošnjaci kao većina Hrvatima biraju njihove političke predstavnike. Tvrdi da se iza svega krije "građanski model" koji je paravan za velikobošnjački nacionalizam kojem je cilj Hrvate svesti na manjinu.
POGLEDAJTE INTERVJU:
Most je podržao Hrvatsku republikansku stranku. Zbog čega?
To je zdrava i domoljubna hrvatska stranka koja predstavlja alternativu HDZ-u. U BiH situacija s HDZ-om gora je nego u Hrvatskoj. Korupcija ne jenjava, a politički pluralizam slabi. Predsjednik HRS-a dobro je konstatirao da HDZ u BiH upravo živi i parazitari na neriješenom nacionalnom pitanju Hrvata. Raguž je principijelan i sposoban čovjek koji to želi riješiti. Kad bi se štetni izborni zakon u BiH promijenio i kad bi Hrvati uistinu mogli birati svoje predstavnike bez straha da će ih Bošnjaci nadglasati, HDZ bi doživio krizu jer bi se naši ljudi okretali i drugim hrvatskim opcijama bez straha od "građanskog koncepta" koji je krinka za velikobošnjački nacionalizam. HDZ živi od tog straha, a problem ne želi riješiti.
Postoji li u Hrvatskoj politički konsenzus od ljevice do desnice da Hrvate u BiH treba podržati u nastojanjima da se promijeni izborni zakon?
Svakako me veseli što je velika većina stranaka, uključujući i centar i dio ljevice, konačno progledala i shvatila suštinski problem izbornog zakona u BiH i štetu koju Hrvati trpe u Federaciji BiH kad ih Bošnjaci preglasavaju na izborima i biraju im predstavnike. No treba reći da stranka Možemo ne shvaća što se u BiH događa i indiferentna je po tom pitanju. Nadalje, splitski gradonačelnik Ivica Puljak jutros je s ponosom objavio da u BiH podržava "Našu stranku", riječ je o lijevo-liberalnoj stranci koja se zalaže za "građanski koncept BiH" i koja je prva prosvjedovala kada je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt najavio promjene izbornog zakona. Osim toga, u svojim nastupima Herceg-Bosnu nazivali su zločinačkom tvorevinom, što je apsolutno neprihvatljivo. Pojedine zločine svi će normalni ljudi osuditi, ali nazivati cijeli koncept i filozofiju koja je išla u smjeru očuvanja hrvatskog naroda takvim imenima je bizarno.
Dr. sc. Domagoj Knežević s Hrvatskog instituta za povijest izjavio je da bi Hrvati trebali glasati samo za one stranke i kandidate koji su kandidirani ispred Hrvatskog narodnog sabora kazavši da bi sve ostalo bilo nepotrebno rasipanje hrvatskih glasova.
To nije točno. Gospodin Knežević savjetnik je ministra Gorana Grlića Radmana i jasno je da će s te pozicije promovirati službeni narativ HDZ-a koji je kandidat ispred Hrvatskog narodnog sabora. To je zastrašivanje birača. Teza o rasipanju glasova imala bi smisla kad bi se radilo o izborima za Predsjedništvo, a ne parlament. Hrvati bez straha mogu glasati za Slavena Raguža i Hrvatsku republikansku stranku. Osim toga, jasno je da su bošnjački birači brojniji i da će opet preglasati Hrvate, ali sad je i njima situacija drukčija. Stvorio se veliki broj stranaka koje pretendiraju na pobjedu pa će se i njima osuti glasovi. Naši birači trebaju biti svjesni da Željko Komšić nije hrvatski kandidat i ne zastupa hrvatske interese iako se tako deklarira, a izbore osvaja zahvaljujući bošnjačkim glasovima.
Ponavljam još jednom da su Hrvati, nažalost, brojčano u takvoj situaciji da, kad bi svi glasali za nju, ni tada ne bi imala šansu za ulazak u Predsjedništvo BiH. Ipak, ona je jedina kandidatkinja iz redova Hrvata pa je očekivati da će većina naših ljudi za nju i glasati, ali ja takvu osobu ne mogu službeno podržati jer vodi HDZ-ovu politiku koja se nikad nije uhvatila u koštac s problemima kako bi riješila nacionalno pitanje Hrvata u BiH.
Tko je po vašemu mišljenju krivac što izborni zakon još nije riješen?
Kriva je pasivnost hrvatskih vlada koje godinama nije zanimalo što se događa s našim narodom u BiH. Sada su odjednom svi progledali jer je situacija izmaknula kontroli. Hrvate preglasavaju Bošnjaci, biraju im predstavnike i naš je narod osuđen na demografsku propast. Hrvatsko pitanje u BiH pitanje je od vitalnog nacionalnog interesa. To trebaju svi shvatiti čak i oni koji ne razumiju što se tamo događa i nemaju sentimenta prema hrvatskom narodu u BiH. Ako Hrvati nestanu u BiH, onda je direktno ugrožena i Hrvatska. S BiH dijelimo najdulju granicu, a prijeti nam opasnost da na tim područjima Hrvati izumru, a upravo taj dio najviše je branio Hrvatsku u Domovinskom ratu. To je pitanje nacionalne sigurnosti i ono nije marginalno.,
Što se onda trebalo napraviti da do ovoga ne dođe?
Bilo bi nerealno i glupo kazati da Vlada nije pitanje izbornog zakona stavila u fokus i sustavno to pitanje nije plasirala u europske institucije. Međutim, moglo se napraviti više. Imali smo čvrste mehanizme u rukama. Prije svega mislim na veto o ulasku Finske i Švedske o kojem je pričao Zoran Milanović. Važno je da je on svojom retorikom digao problem Hrvata u BiH na globalnu razinu, ali na kraju je i on odustao očito shvaćajući da ne može sam izgurati tako važnu promjenu. Ako EU i NATO od Hrvatske očekuju da slijedi europske politike i vrijednosti Zapada, onda treba zauzvrat barem jednim okom imati razumijevanja i za naše strateške nacionalne interese. Ali treba reći da u Europi jačaju pokreti i stranke koji EU shvaćaju kao model nacionalnih suverenih država. To će stići i u Hrvatsku prije ili kasnije.
Koliko naši zapadni saveznici uopće shvaćaju problem u BiH?
Nedovoljno. SAD tek u posljednje vrijeme ozbiljnije shvaća problem, a Europska unija je upoznata sa svime, ali joj nije prioritet. Najveće razočarenje je Njemačka koja, prema riječima našeg mostovca Nine Raspudića vodi zločinačku politiku i na neki način potkopava Daytonski sporazum. O tom sporazumu svi imamo podijeljeno mišljenje, ali je činjenica da je donio mir u BiH.
Možda vraća uslugu Rusiji, a u pozadini je njihova igra s Moskvom oko energenata.
Zar Rusiji potencijalni balkanski saveznik nije Srbija i posljedično Republika Srpska? Milorad Dodik svako toliko priča o rušenju Daytonskog sporazuma...
Rusiju ne zanimaju detalji o kojima mi pričamo. Njihov cilj je unijeti nestabilnost i tako ostvarivati svoje geopolitičke interese na Zapadu. Ruski cilj je nestabilna BiH.
Ugledni odvjetnik Luka Mišetić zastupa tezu, ako se Hrvati u BiH svedu na nacionalnu manjinu, da Hrvatska ima pravo suspendirati Daytonski sporazum...
Apsolutno. Ako se nastavi bošnjačko preglasavanje i sarajevska hegemonija Hrvati će imati pravo osnovati svoju teritorijalnu jedinicu kako bi postali ravnopravni. Tu ne pričamo o destrukciji ili demontaži države već o pravnim mogućnostima.
CIJELI INTERVJU POGLEDAJTE U VIDEU NA POČETKU TEKSTA!
Koja farsa od politike. Preglasavaju Hrvate u RS već desetljećima pa nikome od ovih 'domoljuba' nije smetalo. Interesantno domoljublje, za jedne brinu za druge ih nije briga