Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvatska traži da EU financira nuklearke. Znači li to izgradnju novih na našem teritoriju?

Hrvatska Vlada priklonila se poziciji da anuliranje emisija ugljičnog dioksida neće biti moguće bez nuklearne energije, samo uz pomoć izvora kao što su vjetar, sunce, geotermalna vrela ili drvna sječka.
22. listopada 2021. u 15:34 10 komentara 393 prikaza
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Hrvatska se početkom listopada svrstala među deset zemalja članica Europske unije koje zahtijevaju uvrštavanje energije iz nuklearnih centrala u tzv. zelenu taksonomiju. To znači da se upotreba atomske fisije u energetske svrhe može financirati EU-sredstvima ravnopravno s iskorištavanjem obnovljivih izvora poput sunca ili biomase.

Vijest je dočekana kao zaokret u odnosu na dosadašnju razmjerno nerizičnu energetsku politiku, tj. na pristup njezinu ekološkom aspektu, premda Vlada Republike Hrvatske zastupa posve suprotno stajalište.

Najveći problem s nuklearnom energijom upravo je proizvedeni radioaktivni otpad, s kojim RH ni sad ne zna točno ni dugoročno što bi činila, a zasad je posrijedi samo dio koji preuzima iz NE Krško u Sloveniji. Vlasnici te centrale, kao i korisnici dobivene energije, ravnopravno su Slovenija i Hrvatska, te zajedno moraju zbrinjavati nastali otpad, piše DW. 

Iščekivanje spasonosne fuzije

Deponiranje radioaktivnih tvari u zemljama Trećeg svijeta uz naknadu, nije rješenje koje poštuje ekološka načela, kamoli ona općemoralna. Stoga se planeri boljih rješenja u svijetu uzdaju u daljnji razvoj tehnologija nuklearne fuzije kojom bi se oslobodila nova energija, dok bi goriva materija odnosno otpad iz fisijskih elektrana bio pretvoren u stabilniju materiju. Uz prigodno razmatranje dostupnih mogućnosti, međutim, u Hrvatskoj je razmjernu pomutnju unijela objava državne Hrvatske elektroprivrede o skoroj gradnji solarnih elektrana „ukupne snage pola Krškog". 

Postavlja se pitanje je li o stanovitom proturječju i je li nedosljedno s jedne strane zalaganje za atomske elektrane, a s druge za fotonaponska čista rješenja. Hrvatska Vlada priklonila se poziciji da anuliranje emisija ugljičnog dioksida neće biti moguće bez nuklearne energije, samo uz pomoć izvora kao što su vjetar, sunce, geotermalna vrela ili drvna sječka. Njezino polazište ovih tjedana neminovno dolazi u korelaciju i s činjenicom naglog poskupljenja naftnih derivata i plina kojima se predviđa krajnje burno tržište u narednim godinama.

Problem neznanja i needuciranosti

Analitičarka energetskih politika Nina Domazet, ujedno glavna urednica specijaliziranog hrvatskog portala Energetika.net, smatra da se ne smije gubiti iz vida to što je Hrvatska već proizvođač nuklearne energije. 

- Iako se iz optike politike najčešće čini da Hrvatska nema ništa s tim ona je ipak suvlasnica i korisnica pola NE Krško. A ta elektrana već je desetljećima pouzdan element sigurnosti opskrbe električnom energijom, koja je u zelenoj energetskoj tranziciji očito energent prvog izbora - rekla je Domazet za DW

Nina Domazet | Autor : Zarko Basic/PIXSELL Foto: Zarko Basic/PIXSELL Photo: Zarko Basic/PIXSELL

-Obnovljivci i nuklearna energija smatraju se zelenom energijom i po mom mišljenju ne bi smjeli isključivati jedni druge, a nuklearna energija trebala bi svakako biti sastavni dio zelene taksonomije EU-a - smatra ugledna stručnjakinja. 

Napominje daHrvatska ima odlična iskustva s nuklearnom energijom, čija primjena se u ovom slučaju pokazala sigurnom. Hrvatski građani, za razliku od slovenskih, svejedno imaju izrazitu odbojnost prema njoj. Domazet smatra kako su uzroci toga uglavnom u neznanju i needuciranosti, a to bi bio problem nadležnih strukovnih institucija, kao i obrazovnih te medijskih.

Teško dosežan niskougljični cilj

- No hrvatski potpis na izjavu o taksonomiji, bojim se može se promatrati isključivo kroz prizmu diplomatskog solidariziranja sa zemljama koje zaista i računaju na nuklearnu energetiku, za razliku od nas koji je se olako odričemo. Ne vjerujem da će naša vlada ići za mogućim partnerstvom u dogradnji NE Krško 2, što će se vremenom najvjerojatnije pokazati propuštenom prilikom - dodaje Domazet. 

Smatra "da je zanemarivanje šansi tim više što će Hrvatska svoje niskougljične ciljeve teško dosegnuti s obzirom na ograničen teritorij i ekološku prihvatljivost 'obnovljivaca', i zato bi trebala čim prije osnažiti primjenu sunčeve energije, prvenstveno na mjestu potrošnje, na čemu se i dalje puno premalo radi, u svakom pogledu“. 

Kad je riječ o  energetskoj demokratizaciji s masovnom solarizacijom kućanstava i njihovim priključenjem na javni sustav, Nina Domazet se definitivno slaže sa stavovima ekoloških aktivista.

Oni pak nipošto ne smatraju nuklearnu energiju čistom i niskorizičnom, ako uzmemo u obzir proglase npr. Zelene akcije, najveće hrvatske nevladine organizacije u tom području. Ističu da Hrvatska ne bi smjela ući u aranžman za drugi blok Krškog, zbog  seizmički trusnog područja okolice Zagreba i generiranja visokih emisija CO2 u lancu opskrbe nuklearnih elektrana. 

Loša struktura energetike

Hrvatska će uza sve te prijepore ipak morati nekako izaći na kraj s konstantnim energetskim deficitom i lošom strukturom svoje energetike u kojoj glavno mjesto zauzimaju stare hidroelektrane. Njezina bilanca s električnom strujom izgleda tako da se godišnje potroši preko 17 teravatsati, od čega su tri do četiri teravatsata uvoznog porijekla, ako odbijemo dio koji se paralelno izveze. Hrvatska je, prema statistikama iz 2019. godine, potrošila oko 406 petadžula energije te proizvela svega oko 201, dok je uvoz iznosio približno 329, a izvoz 122 petadžula,  piše DW. 

Pogled na udjele u proizvodnji ukupne primarne energije otkriva da Hrvatska tek nešto više od jedne trećine dobiva iz obnovljivih izvora i hidropotencijala, a po malo manje od trećine iz ugljikovodika te, naposljetku, ogrjevnog drva. 

Potrebno je napomenuti da se omjer mijenja veoma sporo, ali upravo on je presudan u borbi s klimatskim promjenama i nove energetsko-političke metode će morati biti kudikamo efikasnije od dosadašnjih. No bilo atomske energije u Hrvatskoj nešto više ili manje, promjene definitivno neće biti izvedive bez masovnog uključenja građana tj. kućanstava u javni proizvodni sustav.

VIDEO: Objavljujemo izjavu pet članova Znanstvenog savjeta: 'Ograđujemo se od izjava prof. Lauca'

Zagreb: Predstavljanje rezultata novog istrazivanja "Global Entrepreneurship Monitor“ REZULTATI ISTRAŽIVANJA Većina se u poduzetništvo upušta iz nužde. Slab je to motiv EU summit in Brussels VRTOGLAV RAST CIJENA ENERGETIKE Plenković: U Hrvatskoj neće biti poskupljenja struje i plina do kraja sezone grijanja
Uvijek će im pomoći
Prema astrolozima ova tri horoskopska znaka najveći su ljubitelji životinja
Astellas d.o.o.
TIHA BOLEST
Pregled koji bi svi muškarci stariji od 40 godina trebali obaviti
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • serafin002:

    Nuklearka da, ali na našem teritoriju, nikako slovenskom, koji je nadomak Zagreba, uzvodno Save, što znači u slučaju bilo kakve havarije Zagreb će dobiti najaču dozu, uz to na tuđem teritoriju nikada nismo pravi vlasnici.

  • coky:

    Zašto nitko o ovom problemu, ne pita Francusku, koje dobiva 85% energije iz nuklearki ?

  • fefellerunt:

    Dugo im je trrebalo , ali bolje ikad nego nikad, kad se samo sjetim kad sam prije 10-15 godina komentirao o potrebi gradnje NE kako sam uredno bio popljuvan od inteligentne i obrazovane gomile smeća , koja naravno ima natprosječna ... prikaži još!a primanja , a danas najvjerojatnije ne bi uvozili ni kilovatsat struje Što se enegetike tiče još uvijek se divim našim političarima i VISOKIM menadžerima kako su se pametno odricali naftnih polja U rusiji, siriji i naravno hrvatskoj, To su nepotrebna fosilna goriva , kao i prljava industrija tipa rafinerija, željezara ta prljavština za koju nisu potrebna niti znanja niti vještine a najmanje inteligencija su nepotrebni pametnim i obrazovnaim hrvatima