Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvatska štiti uzgoj i genetiku 'sivke': Ova vrsta pčele jedna je od najtraženijih u svijetu

“Sivka” brzo razvija zajednicu i ima visoke prinose meda te je jedna od najtraženijih vrsta medonosne pčele u svijetu, a uzgoj će je učiniti pogodnijom i za rad u urbanim sredinama
23. studenoga 2020. u 22:41 1 komentara 1550 prikaza
pcele
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Slikovito rečeno, lani smo imali dvije žličice meda, a ove, koja je bila katastrofalna za sve pčelare u Hrvatskoj, jedva i jednu, kaže prof. dr. sc. Nikola Kezić, voditelj uzgojnog programa sive pčele u Udruzi uzgajivača selekcioniranih matica pčelara Hrvatske. No, dok ćemo se bez domaćeg meda još nekako i snaći – a trgovci nam ionako radije nude uvozni – pčelari će teško bez pčela koje su ove godine preživjele loše vremenske prilike, mraz, ekstremne suše pa kiše, kašnjenje vegetacije, trovanja, i u lošoj kondiciji ulaze u zimu.

RIZIK ZA POLJOPRIVREDU Pošast na jugu Hrvatske! Nova invazivna vrsta kukca stvara goleme probleme

Bez pčela nema života

Pritom je jako bitno jesu li te zajednice potomci matica otpornijih na klimatske promjene i bolesti. Stoga je Vlada ovih dana u saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o uzgoju domaćih životinja, kojim će se, među ostalim, Udruzi uzgajivača selekcioniranih matica Hrvatske omogućiti vođenje registra uzgajivača, odnosno uzgojnog programa kojim će se štititi uzgoj i genetika sive pčele (Apis mellifera carnica), odgovorne za oprašivanje više od 80% cvjetnica i više od 70% usjeva u Hrvatskoj. Kranjska ili siva pčela (Apis mellifera carnica), koju smo prisvojili kao našu autohtonu, podvrsta je europske medonosne pčele.

Zapravo je “autohtona” i u južnoj Austriji, Sloveniji, BiH te u dijelovima Srbije, Mađarske i Rumunjske. U Sloveniji je zovu i kranjica, u Srbiji pešćanska, u Mađarskoj panonska... No kako bilo, pčelarima je siva pčela omiljena zbog mirnoće u usporedbi s drugim vrstama te iznimnih proizvodnih osobina.

pcele | Autor : Damir Spehar/PIXSELL Foto: Damir Spehar/PIXSELL 01.10.2020., Daruvarski Brestovac - Zagrebcanin Tvrtko Matijevic u Daruvarskom Brestovcu u svom pcelinjaku proizvodi najkvalitetniji pcelinji otrov na svijetu, a koji uz razvoj znanosti moze postati lijek za brojne vrste bolesti. Photo:Damir Spehar/PIXSELL

Neka od istraživanja provedenih u Sloveniji potvrdila su kako siva pčela u istim radnim uvjetima proizvede 37% više meda od kavkaske pčele i 18% više od talijanske. Osim što joj odgovara naše klimatsko podneblje, prednost joj je i što prezimljuje u malim zajednicama, za koje su potrebne znatno manje zalihe hrane nego, primjerice, ligustici, talijanskoj pčeli.

“Sivka”, kako joj tepaju, u proljeće vrlo brzo razvija zajednicu, što pčelarima omogućuje iskorištavanje ranih proljetnih medonosnih paša i visoke prinose meda. Zbog toga je danas jedna od najtraženijih vrsta medonosne pčele diljem svijeta. Zadnjih nekoliko desetljeća pod pomnom je selekcijom kako bi se manje rojila i učinila još pogodnijom za rad i smještaj u urbanim sredinama. Prof. Kezić kaže kako Udruženje trenutačno ima 48 članova uzgajivača matica te pokriva cijelu Hrvatsku. Kako bi se dobile najkvalitetnije matice koje će zasnivati nove, otporne pčelinje zajednice, poželjno je da svaki od njih ima najmanje 100 košnica, što je u jednu ruku i garancija da pčele nisu u srodstvu. No koliko god je pčelarima stalo da sivku zbog zaštite genetskog materijala zadrže unutar regije u kojoj je prisutna, bojazan je da ćemo ulaskom u Schengen morati prigrliti i neke druge pasmine pčela.

VELIKO SRCE Rimac dječaku ostvario san: 'Svaki dan je pred firmu dolazio biciklom i gledao, sad sam ga provozao'

Križanci nepredvidivi

– Zasad smo privilegirani jer nemamo križanaca sivih pčela s kojima se susreću Slovenci u rubnim dijelovima s Italijom u dolini Soče. Matica se naime sparuje i s 20-ak trutova, i tu spermu u svojoj spermoteci čuva i tri godine. Stoga nam je jako važno da ne dobijemo križance sivih pčela zbog čega bi se otežala selekcija i prirodni uzgoj matica. Križanci su nepredvidivi, a to bi značilo da bismo morali prijeći i na umjetnu oplodnju matica umjesto kontroliranog sparivanja – rekao je prof. Kezić.

Ističe kako pčelarstvo nije samo sebi svrha, već pčele prije svega postoje zbog oprašivanja i održavanja bioraznolikosti. Pčelinja zajednica sive pčele u “normalnim” godinama donese i 200 kilograma meda godišnje. Ako pčelar od toga dobije 50-ak kila, nitko sretniji od njega. Oko 100-150 kilograma pčela će potrošiti na svoje leglo – a čovjek zapravo skuplja samo mrvice

VIDEO:  Ekskluzivno smo isprobali dvije nove igrice za PlayStation 5

 

 

Zagreb: Tomislav Tomašević sa suprugom, roditeljima i bratom
Iva Mertić Tomašević
Tko je izgledna prva dama Zagreba? Kada ga je tek upoznala, mislila je da Tomislav nije za vezu
CAMPGO Campers
PROMO
Hrvati prigrlili trend kampiranja
  • sisavac:

    50 kila meda možeš u jednoj košnici uzeti samo ako im baciš najmanje 40 kila šećera. a što i pčelari rade. 40 kila šećera puta 5 kuna je 200 kuna ulaganja, a 50 kila meda puta 50 kuna je 2.500 ... prikaži još! kn prihoda. no rijetko koja košnica da tolko meda. nek mi netko pojasni razliku između farme krava i pčelinjaka. i jedne i druge se tove, pucaju lijekovima. btw. i sam imam pčele. al osim par kila šećera kad je suša ne dobiju ništa.