Novi američki predsjednik Joe Biden tek je preuzeo dužnost, a već je razvidno čemu će se u svom mandatu morati najviše posvetiti – rivalstvu Sjedinjenih Država i rastućeg azijskog giganta Kine.
Prema najnovijem izvješću UN-a, Kina je prestigla SAD kao najvažnije mjesto na svijetu za izravna strana ulaganja. Dok su se izravne investicije u SAD gotovo prepolovile u 2020. (pale su čak 49 posto), Kina je rasla četiri posto usprkos, ili zahvaljujući, pandemiji koronavirusa, navodi Wall Street Journal.
Ujguri, Tajvan, Japan...
Riječ je o čak 163 milijarde dolara u odnosu na 134 milijarde koliko je privukla Amerika. Situacija je i dramatičnija kada se pogleda 2019. godina kada je SAD dobio 251 milijardu, a Kina 140 milijardi. Nije teško zaključiti što se dogodilo, pandemija je gotovo pa paralizirala američku ekonomiju, dok je Kina zbog ranijeg izlaska iz krize s koronavirusom uspjela restartati svoje gospodarstvo pogotovo u četvrtom kvartalu kada je gospodarski rast nadmašio sva očekivanja. Dapače, s rastom od 2,3 posto Kina je bila jedino veliko svjetsko gospodarstvo koje 2020. nije završilo u minusu.
Ni tu nije kraj jer su na kraju ere Donalda Trumpa Sjedinjene Države zabilježile deficit od čak 300 milijardi dolara u trgovinskim odnosima s Kinom. Tako ispada da su carine koje je nametnuo Trump više štetile američkim uvoznicima i potrošačima nego kineskim izvoznicima. Tu će novi američki predsjednik očito morati nešto napraviti, no procjenjuje se da će biti oprezan te gledati da i druga strana nešto učini po pitanju problema koji su i doveli do ovako zategnute situacije koju je Trumpova politika dodatno zaoštrila.
I odnosi Bidenove Amerike s Kinom ostaju slojeviti. Pogotovo nakon diplomatski vrlo izazovne godine uvjetovane pandemijom koja ishodište ima upravo u Kini zbog čega je bivši predsjednik Trump znatno zaoštrio odnose s istočnom velesilom. Kinezi od Bidenove administracije očekuju popuštanje te zategnutosti, no u svakom slučaju ne trebaju očekivati previše zbog ograničenja koja proizlaze iz okvira koje je definirano sam Biden. Prije svega, pitanje ljudskih prava, odnosno situacije u Hong Kongu te u provinciji Xinjiang gdje se Kinu optužuje za kršenje ljudskih prava muslimana Ujgura. Već samim time neće ispočetka biti vidljivog popuštanja prema Kini. I Anthony Blinken, nasljednik Mikea Pompea na mjestu američkog državnog tajnika, rekao je da se slaže s politikom svojeg prethodnika, odnosno kako prema Kini treba nastaviti čvrstu politiku.
– Mislim da trebamo i dalje nastojati da ne uvozimo proizvode koji su napravljeni prisilnim radom u Xinjiangu. Isto tako moramo paziti da ne izvozimo one tehnologije i alate koji bi se mogli koristiti da se ta represija nastavi. To je za početak – prenosi Blinkenove riječi Voice of America.
Svakako u grupu s provincijom Xinjiang ulazi i Tibet, a pogotovo Tajvan koji se čak i naoružava kako bi jasno pokazao da nema nikakvu namjeru vraćati se pod okrilje “majke Kine”. Već tu su Bidenove ruke poprilično vezane te će eventualno popuštanje biti uvjetovano i ponašanjem druge strane. No to ne znači da se američka politika prema Kini neće mijenjati. Donekle Bidenu situaciju olakšava činjenica da je Kina posljednjih godinu-dvije dobila dosta loš vanjskopolitički imidž i zbog pandemije i zbog Ujgura i zbog Hong Konga što utječe i na razne druge odnose, pa se neće moći previše čvrsto postavljati u nekim situacijama. To bi, primjerice, bilo u obrani gdje Biden nastavlja čvrsto stajati uz svoje saveznike Japan i Južnu Koreju. Pogotovo se tu radi o otocima u Južnokineskom moru koje Japanci zovu Senkaku, a Kinezi Diaoyu, koje Kina smatra svojim teritorijem, a pod suverenitetom su Japana. Nema nikakve sumnje, rekao je još ranije Biden japanskom premijeru Yoshihideu Sugi, da će Sjedinjene Države braniti teritorij svojeg saveznika.
Jinping otvorio sve karte
Stoga je Biden tijekom vikenda u sporno područje poslao američki nosač zrakoplova “Theodore Roosevelt” i prateće brodove da osiguraju “slobodu mora”, kako su kazali u Washingtonu.
Blinken je prošlog tjedna senatskom odboru za odobravanje članova kabineta rekao kako je i Bidenova administracija svjesna toga kako Kina sebe gleda u današnjem svijetu.
– Mislim da je ono što smo vidjeli posljednjih godina, pogotovo od rasta Xi Jinpinga kao kineskog lidera, završetak kineske politike skrivanja i čekanja. Puno su konkretniji u davanju do znanja kako žele postati vodećom svjetskom zemljom, silom koja postavlja standarde i koja promiče modele za koje se nadaju kako će ih potpisati druge zemlje i narodi – rekao je Blinken.
S posebnim zanimanjem prati se ovogodišnji, prvi virtualni susret najmoćnijih lidera, svjetski ekonomski forum Davos.
– Trebali bismo izgraditi otvoreno svjetsko gospodarstvo, odbaciti diskriminatorne i isključive standarde, pravila i sustave, i srušiti barijere trgovini, ulaganjima i razmjenama tehnologije – poručio je jučer iz Davosa kineski lider Xi Jinping.
Razvaljuju u svemu godinama. Ovo zapravo niti nije vijest a amere jos ceka gradjanski rat za obaviti. Prebacili su proizvodnju u aziju radi pohlepe to im se sada vraca.