Kada je ostavila siguran posao u jednoj školi svi su je smatrali - nestabilnom. A egzistencija? Zdravstveno osiguranje? Mirovinsko? Fiksna mjesečna plaća? Plaćeni godišnji odmor? Pitanja su to kojima su je svakodnevno obasipali. Ljudima, kaže, jednostavno nije bilo jasno. Radila je prije i kao honorarac u školama i na fakultetu, sjedila od 9 do 17 sati na istome mjestu, među istim kolegama, svaki dan. Nije imala vremena za ono što voli. Htjela je raditi kao književna prevoditeljica. Zato je 36-godišnja Ana Badurina dala otkaz i postala freelancer, odnosno, nezavisni profesionalac. Otad ima slobodu, sama je sebi šefica, nema radno vrijeme, sama određuje svoju cijenu i ima svoj mir.
Mladi i obrazovani
– Ponekad neprekidno prevodim knjigu i po 12 sati. To je moguće kad imate radne uvjete koji vam odgovaraju. Sretna sam jer uživam u poslu koji radim. No, ima to i negativnih strana. Nakladništvo je, nažalost, na koljenima pa su isplate neredovite. Nema godišnjeg odmora, radim i na blagdane, sve je na mojim leđima, a ovisim o ponudama koje dobijem ili na njih naiđem - istaknula je Ana te dodala da joj je mirovina - apstraktan pojam.
Tko su, zapravo, freelanceri u Hrvatskoj? Prema istraživanju Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca, riječ je, većinom, o osobama između 25 do 34 godine, visoke stručne spreme, koji honorar primaju putem autorskog ugovora ili ugovora o djelu, nemaju mirovinsko i zdravstveno osiguranje, suočeni su s mnogim predrasudama, nemaju pristup javnim natječajima i poticajima države te mjesečno u prosjeku zarađuju između 2200 do 8800 kuna.
Iako su u nezavidnom položaju zbog nezainteresiranosti države, ali i predrasuda društva, ti mladi i obrazovani ljudi ipak ne odustaju.
– Uz zagovaranje i unapređenje položaja i prava, glavni su nam ciljevi freelancerima pružiti podršku, savjetovanje i informiranje, pravnu zaštitu, reprezentativnu uredsku infrastrukturu te pristupačnu edukaciju i profesionalni razvoj. Kada već Hrvatska ne razumije naš položaj, pokušat ćemo to postići putem Europskog foruma nezavisnih profesionalaca – objasnio je Matija Raos (30), nezavisni kreativni direktor i konzultant, predsjednik Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca.
Sudeći prema pričama petero slobodnjaka s kojima smo razgovarali, predrasude o tome da su freelanceri neobrazovani lijenčine koje ne znaju što bi od sebe - padaju u vodu. Bojan Kanižaj 28-godišnji je grafički dizajner, budući doktor znanosti, i freelancer zadnjih osam godina. Surađuje sa sveučilištem i raznim agencijama, te smatra da je budućnost ekonomije upravo u freelanceu.
– Morate voljeti to što radite, a za freelancera je najvažnije da zna dobro komunicirati. Kao i svakome na početku, prije sedam-osam godina bilo mi je teško. Suho razdoblje, nema ponuda, nema posla, ne možete plaćati račune, posuđujete novac..., ali onda vam krene i stanete na noge. Freelanceri su robovi svoje discipline – kaže Bojan.
Svjestan je da su, kako se kaže, zadnja rupa na svirali.
– Ljudi misle da smo pirati, ali i mi plaćamo porez. Treba nam pravna zaštita, zato moramo osvijestiti zajednicu – ističe.
Ne mogu dignuti kredit
S njim se slaže i Ivan Šantić (37). Prije devet godina u Švedskoj se obrazovao za 3D animaciju, a dvije godine radio je i u Londonu. Freelancer je zadnjih deset godina i kaže da je zadovoljan.
– Sve ovisi o karakteru osobe. Svoj ste gazda, ali je time i veća odgovornost. Ono što zaradim ulažem u kvalitetnu opremu, tako da sam na pozitivnoj nuli. Kod nas je običaj završiti školu i raditi na istom mjestu 30-40 godina. To je ovdje uspjeh. A vani funkcionira tako da onaj tko je uspješan postaje freelancer – kaže Šantić.
Onaj tko u Hrvatskoj odluči biti slobodnjak mnogo toga stavlja na led. Nema socijalnih prava, nema uređenih cijena, nema mogućnosti za dobivanje kredita, nema razumijevanja. Pojedinačno ih je lako ignorirati. No, ujedinjeni u Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca mogu utjecati na svoje bolje sutra, a udruga je u nekoliko mjeseci okupila više od 1860 članova. U Europi, naime, djeluje više od 9 milijuna slobodnjaka, a cilj im je preko Europskog parlamenta tražiti prepoznavanje nezavisnih profesionalaca kao legitimne kategorije rada. Upravo se krajem veljače u Bruxellesu na Europskom forumu nezavisnih profesionalaca predstavio i naš HDNP, koji se za članstvo bori sa Švedskom, Poljskom, Španjolskom i Rumunjskom.
– Zadovoljni smo s predstavljanjem, a rezultate o stupanju u članstvo dobit ćemo za tjedan dana. Prema komentarima odbora, snaga HDNP-a je upravo u mladim ljudima, profesionalnosti i kvalitetno postavljenim planovima – poručila je Karla Andrić, nezavisna stručnjakinja za komunikaciju i online marketing, te dopredsjednica HDNP-a.
Dodala je kako vjeruju da će se HDNP zajedno s EFIP-om uspjeti izboriti za bolja prava i položaj nezavisnih profesionalaca u Hrvatskoj, te poziva sve slobodnjake koji to žele da se besplatno upišu u udrugu putem stranice www.hdnp.hr, koja trenutačno ima više od 1500 upisanih članova.
>> ‘Privremeni’ ured gradskih kreativaca
Svoj mir uopće nemaju jer im je nad glavom stalno egzistencija, kako naći posao itd. Mi smo zemlja uhljeba i neradnika, svi koji odudaraju od toga su egzistencijalno ugroženi