FOTO Pogledajte scene s prosvjeda u Francuskoj: Stotine tisuća građana ustalo protiv rezova i mjera štednje
Francuska je paralizirana. Od ranih jutarnjih sati, val masovnih prosvjeda i štrajkova zahvatio je zemlju u jednoj od najvećih demonstracija javnog bijesa posljednjih godina.
Prema procjenama sindikata, između 600.000 i 900.000 ljudi sudjelovalo je u oko 250 prosvjednih povorki diljem zemlje. Učitelji, radnici u prometu, bolničko osoblje i ljekarnici, ujedinjeni u rijetko viđenoj demonstraciji snage, zaustavili su ključne sektore. Blokade autobusnih depoa u Parizu i srednjih škola diljem zemlje poremetile su svakodnevni život, dok su željeznički i zračni promet pretrpjeli značajne poremećaje, šaljući jasnu poruku prkosa vladi.
Okidač za ovu nacionalnu pobunu plan je nove vlade za duboke proračunske rezove i mjere štednje. Sindikati i građani vide predložene reforme kao izravan napad na plaće, mirovine i javne usluge. "Od dolaska Macrona na vlast 2017. imamo vladu koja je pro-poslovna, s poreznim olakšicama i bezuvjetnom pomoći tvrtkama. Ono što tražimo jest da buduća vlada bude više pro-radnička i pro-građanska", poručila je Perrine Mohr iz sindikata CFDT.
Ovaj osjećaj odražava dublji, dugo tinjajući bijes protiv politika koje se percipiraju kao pogodovanje bogatima dok troškovi života za obične ljude nastavljaju rasti.
Unatoč tome, u nekoliko gradova, uključujući Lyon i Nantes, izbili su sukobi u kojima je policija koristila suzavac protiv prosvjednika koji su bacali projektile. Do kraja dana, vlasti su izvijestile o gotovo 100 uhićenja diljem zemlje.
U posebno dramatičnoj sceni u Parizu, skupina od pedesetak prosvjednika uspjela je nakratko upasti u dvorište Ministarstva gospodarstva, ističući razinu frustracije.
Ovi prosvjedi predstavljaju vatreno krštenje za novog premijera Sébastiena Lecornua, treću osobu na toj funkciji u samo godinu dana. Imenovan nakon što je njegov prethodnik srušen u parlamentu zbog duboko nepopularnog plana štednje, Lecornu se sada suočava s monumentalnim zadatkom donošenja proračuna u blokiranom parlamentu bez apsolutne većine.
Otpor sa svih strana je žestok. Socijalistički vođa Olivier Faure zaprijetio je glasovanjem o nepovjerenju ako vlada ne bude slušala, dok je Marine Le Pen iz krajnje desnog Nacionalnog okupljanja izravno upozorila: "Ako nastavi s istom politikom, past će."
Trenutni nemiri nisu izolirani događaj, već nastavak masovnog socijalnog gnjeva koji je eruptirao tijekom prosvjeda protiv mirovinske reforme 2023. godine. Mnogi francuski građani osjećaju da se njihov demokratski glas ignorira, što stručnjaci nazivaju krizom predstavničke demokracije.
Osjećaj "déclassementa", spoznaja da će mlađe generacije živjeti lošije od svojih roditelja, potiče bijes na ulicama. Prosvjednici djelovanje vlade ne vide samo kao ekonomsku politiku, već kao napad na francuski društveni ugovor i samu "dušu Francuske", kako piše The Guardian.