Europska komisija prijavila je Sloveniju sudu Europske unije sa sjedištem u Luksemburgu zbog spora oko kriminalističke istrage slovenske policije u slovenskoj središnjoj banci iz 2016. godine, kad su kriminalisti zaplijenili i dio dokumentacije Europske centralne banke (ECB), koji nije bio predmet istrage.
"Prijava je podnesena sudu EU-a i sada je u njegovoj nadležnosti da odluči o meritumu slučaja", doznaje se iz Europske komisije, a prenosi u srijedu Slovenska tiskovna agencija STA.
Da će početi sudski postupak protiv Slovenije Komisija je odlučila u siječnju ove godine, nakon što pitanje oduzete dokumentacije i računalne opreme ECB-a pri kućnom pretresu u slovenskoj središnjoj banci nije riješeno bilateralnim kontaktima i u suradnji s Europskom centralnom bankom.
U Europskoj komisiji navode da je slovenska policija prilikom kućnog pretresa slovenske središnje banke 6. srpnja 2016. godine, kad je istraživala navodne nepravilnosti njenih službenika tijekom sanacije slovenskih banaka u državnom vlasništvu krajem 2013., izuzela bez ovlaštenja ECB-a podatke i računalnu opremu ECB-a bez prethodnog odobrenja iz Frankfurta, pri čemu kasniji pokušaji da se stvar uredi sporazumno i bez suda nisu uspjeli.
Europska komisija predmet je zato dala na sud, pozivajući se na članak Lisabonskog ugovora koji govori o potrebi lojalne suradnje članica EU-a s njenim ustanovama, što je Slovenija spomenutim ponašanjem navodno prekršila, te na status i privilegije ECB-a koje štiti protokol 7 uz Lisabonski ugovor.
Tijekom nacionalne istrage protiv zaposlenih u središnjoj banci u Ljubljani 2016. slovenski su organi, uz dokazni materijal protiv osumnjičenih, neovlašteno zaplijenili i zaštićenu dokumentaciju i računalnu opremu Europske centralne banke (ECB) koja nije bila povezana s istragom. Slovenske vlasti ni nakon više pokušaja nisu dale zadovoljavajuće obrazloženje tog "jednostranog poteza" niti se uspjelo doći do sporazumnog rješenja, teza je Europske komisije, koju odbijaju slovenska vlada i državno pravobraniteljstvo te tvrde da je policija u spomenutom slučaju postupala po propisima.
U Europskoj komisiji navode da će postupak pratiti s velikom pozornošću jer je riječ o "značajnom presedanu" koji bi se mogao ponoviti i kod drugih članica EU-a.
Koliko će postupak protiv Slovenije pred europskim sudom trajati ovisi o tome hoće li se predmetu dati prioritet ili će ući u normalnu proceduru.
Ukoliko sud presudi da Slovenija u tom slučaju nije ispunjavala obvezu lojalne suradnje s institucijama EU-a te da ne poštuje odluku suda, Komisija protiv slovenske vlade može pokrenuti i nov postupak i zatražiti novčane sankcije ili uplatu paušalnog iznosa.
Biljana Borzan o zabrani dvostruke kvalitete proizvoda
