I grijanjem, i to onim "bazičnim", na drva, pozabavile su se vlade regije. Od rujna u Hrvatskoj PDV za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke iznosi pet posto, dok je plan proizvodnje drva za ogrjev Hrvatskih šuma povećan s jedan na 1,1 milijun kubika.
Stala prodaja
U Srbiji, s druge strane, donesena je odluka o privremenoj zabrani izvoza peleta i određenih proizvoda iz drvnog asortimana za potrebe proizvodnje čvrstih goriva na bazi biomase, a donesena i uredba o ograničenju cijene peleta. Nakon što su proizvođači peleta u Srbiji u više navrata upozorili da je prodaja na domaćem tržištu stala, da su skladišta puna neprodane robe i da zbog toga prijeti opasnost da budu primorani obustaviti proizvodnju te da radnicima kasne plaće, Vlada Srbije je 1. prosinca donijela odluku kojom se privremeno dozvoljava izvoz peleta do 31. siječnja sljedeće godine.
A da vlade u Bosni i Hercegovini nisu adekvatno reagirale na povećanje cijena ogrjevnog drva i peleta, osim privremene zabrane izvoza, što je bila vatrogasna mjera koja je poduzeta kad su cijene ovih energenata porasle za više od sto posto, ističe profesor emeritus na tuzlanskom Fakultetu elektrotehnike Mirza Kušljugić. Povećanje cijena ovih energenata, nažalost, kaže profesor, najviše su osjetili građani iz socijalno ugroženih skupina stanovnika. Posebno jer je došlo i do povećanja cijene ugljena za široku potrošnju. Osjetili su to i Crnogorci. Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) već je u lipnju prošle godine bila u velikom problemu jer je svom najvećem potrošaču Kombinatu aluminijuma (KAP), koji je u vlasništvu privatne kompanije Uniprom, prema dugoročnom ugovoru morala prodavati struju po cijeni od 45 eura za MWh, dok je nedostajući dio uvozila po višestruko većim iznosima. U prosincu 2021., kada su cijene struje pojedinih dana na međunarodnim burzama premašile rekordne iznose od 250 eura za MWh, EPCG raskida ugovor s KAP-om. EPCG je prije toga ponudio da KAP opskrbljuje po cijeni od oko 120 eura za MWh, ali su iz Uniproma priopćili da im proizvodnja ne bi bila profitabilna s cijenama većim od 45 eura za MWh. KAP je krajem prosinca krenuo s gašenjem ćelija, a od proizvodnje je zadržao manje od 10 posto kapaciteta i tvornice prerade. Time je godišnja potrošnja KAP-a smanjena na svega oko 70 GWh s prijašnjih oko 600 GWh. Taj višak struje je EPCG u prva tri mjeseca 2022. uspješno prodavao na međunarodnom tržištu po cijenama od 250 pa i do više od 300 eura za MWh. Kompanija je u ta tri mjeseca ostvarila neto profit od 33 milijuna eura. Remont Termoelektrane Pljevlja, koja zadovoljava oko polovice crnogorskih potreba za strujom, bio je planiran za travanj i svibanj, kada se uobičajeno očekuju dobre hidrološke prilike i pun rad hidroelektrana, čime se umanjuje šteta zbog neproizvodnje TE Pljevlja.
Međutim, u travnju je počela suša u zapadnom dijelu Crne Gore, gdje se i nalaze jedine dvije velike hidroelektrane, koja je trajala sve do studenog 2022. godine. Proizvodnja iz hidroelektrana bila je na minimumu, zbog čega je EPCG morao uvoziti ogromne količine struje i po cijeni većoj od 700 eura za MWh, da bi osigurao redovnu opskrbu potrošača. Dnevni gubici zbog uvoza struje iznosili su i više od milijun i pol eura. Zbog toga je EPCG za razdoblje od siječnja do rujna imao poslovni gubitak od 88,6 milijuna eura.
Peglanje minusa
Kolike su bile posljedice suše, pokazuje službeni podatak EPCG-a da je od lipnja do početka studenog proizvodnja iz TE Pljevlja činila 90 posto ukupne proizvodnje, a da su ostali izvori, velike i male hidroelektrane, vjetroelektrane, sudjelovale sa svega 10 posto umjesto uobičajenih 50 posto. U listopadu, kada su uobičajene velike jesenske kiše, proizvodnja iz TE činila je čak 93,8 posto ukupne proizvodnje, dok struje iz hidroelektrana praktički nije ni bilo. Ova situacija pokazuje i koliko je Crna Gora ovisna o svojoj jedinoj i zastarjeloj termoelektrani, čija se ekološka rekonstrukcija očekuje do kraja 2024. Tek sredinom studenog pale su znatnije količine oborina i počeo je pun rad hidroelektrana. Nakon toga dnevni profit EPCG-a zbog izvoza viška struje raste na dva do dva i pol milijuna eura, ali je i dalje pitanje hoće li uspjeti pokriti velike minuse nastale u prethodnih deset mjeseci.
Što osim suše nije bilo niti vjetra? Evo sada imate padalina i previše i nećete reći kako vam je sada super i da ste proizveli više struje čime ste mogli nadoknaditi prijašnje gubitke?