Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Entuzijast iz Osijeka ima najveću zbirku fenjera u ovom dijelu Europe: 'Želim otvoriti muzej'

Miroslav Kern ima najveću zbirku fenjera na području bivše Jugoslavije. U njegovim su rukama završili i fenjeri iz Japana, Koreje, Amerike, a među njima su i svjetski rariteti. Cilj udruge je, kaže, otvaranje muzeja.
03. travnja 2020. u 22:00 1 komentara 1423 prikaza
Pogledajte galeriju 1/3

Da upale sve svoje fenjere i lampe, trebali bi im sati, gotovo bi prošla noć. Svijetle kao i prvoga dana, bez obzira na to što su mnogi od njih prevalili gotovo stoljeće i pol. Zavidnu kolekciju tih svjetiljki, najveću u regiji, prikupili su entuzijasti iz Osijeka, njih 17, okupljeni u udrugu Svjetlost fenjera.

Marko Kallay Marko Kallay: Kolekcionarstvo je ovisnost kojoj, nadam se, nema lijeka

– Najstariji je moj fenjer iz 1880. Sastavljen je ručno, cijevi su lemljene, po tome se prepoznaje starost fenjera – započinje Miroslav Kern, čelnik udruge.

Vlasnik je on više od 200 fenjera, teško mu ih je i prebrojiti, a time je njegova zbirka najveća na području bivše Jugoslavije. A s više od 1000 lampi vodeći je u regiji, on i kolega mu Stjepan Kadović. Čuvaju oni, ističe, pravo kulturno blago.

– Svjetiljke su se do 1912. ručno sastavljale, a načelno su ih izrađivali vodoinstalateri jer su oni imali cijevi – nastavlja Miroslav, inače profesor filozofije i latinskog jezika pa mu je i povijest bliska.

GALERIJA: Udruga "Svjetlost fenjera" izložila stare fenjere u Osijeku

1 / 15
Osijek: Udruga "Svjetlost fenjera" izložila stare fenjere u caffe baru Baroko

Hrvatska je već 1916. na području Karlovca proizvodila svjetiljke. Otvorena je tada tvornica Luna, koja je izrađivala petrolejske lampe i plombe.

– Naši fenjeri rađeni su od jako kvalitetnog materijala, čvrstog i debljeg lima, tako da po kvaliteti nisu zaostajali za fenjerima koji su se proizvodili diljem svijeta. Što se tiče dizajna, svi su oni manje-više kopija prvoga patentiranog fenjera – kaže naš sugovornik, koji i restaurira, ali i izrađuje fenjere.

VIDEO: Udruga "Svjetlost fenjera" izložila stare fenjere u Osijeku

Prvi patent vodi u 1867., u grad Trenton, u američku saveznu državu New Jersey.

– Smisao fenjera je u tome da se, za razliku od svijeće, ne ugasi na vjetru. Priča kaže da je 29-godišnji John Henry Irwin tri dana bio u svojoj radionici i napravio svjetiljku koja je mogla izdržati izrazito jake udare vjetra da se ne ugasi. Bila je to svjetiljka na petrolej, a novitet je bio da se zrak kretao kroz njezine cijevi. Svoj je patent prodao 1870. američkoj tvrtki Dietz koja je do tada proizvodila limenu galanteriju i proizvode za kućanstvo – priča nam.

A razlika između lampe i fenjera je da prva osvjetljava zatvoreni prostor, dok se fenjeri nose van. I oni su bili manje dekorativni, dok su lampe, kako je koje vrijeme dolazilo i kako su proizvođači htjeli profitirati, bile prava mala umjetnička djela, kao statue koje drže lampu, pa raskošni lusteri – navodi.

AUKCIJA Ovaj čovjek prodaje osobne stvari Ive Pukanića: 'Iznenadio sam se kad sam otvorio njegov indeks'

Kako su fenjeri krajem 19. i početkom 20. stoljeća bili jedini izvor svjetlosti, služili su i kao signalna svjetla jer su im stakla bila obojena. Zrakoplovne piste osvjetljavale su se fenjerima crvene i zelene boje. Fenjeri s prozirnim i crvenim staklom stavljali su se na kočije, fijakere i prve automobile. Plavo svjetlo označavalo je mjesto gdje zbog nekog razloga treba stati. Takve su fenjere najviše koristili u Drugome svjetskom ratu. Služili su fenjeri i kao prvi semafori. Crveni fenjeri su označavali mjesta i ulice u kojima su radile “noćne dame” i javne kuće ili „bludilišta“, čiji je rad bio legalan i zakonom uređen poslije Prvoga svjetskog rata.

Malo je kolekcionara fenjera i lampi u Hrvatskoj, ali ih je u svijetu podugačak popis i Miroslav Kern s njima je u kontaktu svakodnevno. U njegovim su rukama, tako, završili i fenjeri iz Japana, Koreje, Amerike, praktički sa svih kontinenata, a među njima su i svjetski rariteti. Sve što zna o fenjerima i lampama, Miroslav će objaviti u knjizi koju piše. Razrađuje, paralelno, i još jedan projekt.

– Cilj nam je otvaranje muzeja svjetla, a naši fenjeri i lampe bili bi stalni postav. Želja nam je pokazati i što se proizvodilo u Hrvatskoj, da se taj dio povijesti ne zaboravi – zaključuje profesor Kern. 

 

GLOBALNA PANDEMIJA
Korona u Švicarskoj izmiče kontroli, a vlasti ne uvode nikakve mjere. WHO: 'Ne možemo vjerovati'
Generacija NOW
Donacijski program Hrvatskog Telekoma
Generacija NOW: 700 tisuća kuna za obrazovanje STEM kadrova