Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Ekonomska politika pod povećalom Večernjakova skupa

Boje poduzetnika "branit" će novi šef HUP-a Pucar. Sudjeluju i Roglić, Ergović, Peruško...
22. rujna 2020. u 08:18 9 komentara 753 prikaza
Andrej Plenković u Splitu se sastao s lokalnim čelnicima
Foto: Milan Sabic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

U četiri prethodne godine država je rasteretila porezne obveznike za desetak milijardi kuna. U najavi je peti krug poreznog rasterećenja koji će, uz ostale poreze Vlade, biti središnja tema Večernjakove konferencije koja će se u utorak održati u Koprivnici. Time nastavljamo seriju javnih rasprava o tome kakvu Hrvatsku trebamo.

Koprivinca: Održana konferencija "Hrvatska kakvu trebamo" HRVATSKA KAKVU TREBAMO Može li se konkurentnost graditi poreznom politikom?

Porezna rasterećenja

Na konferenciji u Koprivnici Vladinu će politiku predstaviti premijer Andrej Plenković te ministri Zdravko Marić, Tomislav Ćorić i Oleg Butković, dok će "boje" poduzetnika braniti novi šef HUP-a i prvi čovjek Podravke Marin Pucar. Svoje viđenje poreznih promjena i Vladine politike iznijet će profesor Hrvoje Šimović, ekonomski analitičar Zdeslav Šantić, poduzetnici Branko Roglić (Orbico), Ivan Ergović (Nexe) i Mirko Habijanec (Radnik) te predsjednici uprava Fabris Peruško (Fortenova) i Marko Remenar (Adris).

Ministar Marić podsjeća da je Vlada u svom programu za četverogodišnji mandat predvidjela smanjenje stope poreza na dohodak, smanjenje poreza na dobit i spuštanje stope PDV-a na 13% za svu hranu te ukidanje poreza na promet nekretnina.

- To je program poreznih izmjena predviđen za tekući četverogodišnji mandat. Da mislimo ozbiljno, pokazali smo već sada najavom izmjena pojedinih zakona kojima ćemo od početka 2021. smanjiti stopu poreza na dohodak s 24% na 20% te s 36% na 30% za veća primanja građana, kao i stopu poreza na dobit s 12% na 10% za 93% poduzeća koja imaju godišnji prihod do 7,5 milijuna kuna, dok će preostale izmjene biti predstavljene u idućim godinama - kaže Marić.

Milanović i Pahor na obilježavanja 77. obljetnice oslobođenja interniraca iz logora Kampor Ekološka ravnoteža je važna Milanović u Beču upozorio na klimatske promjene, pozvao na akciju kako bi se smanjile posljedice

Neovisno o pandemiji korone, koja je uzdrmala cijeli svijet, Plenkovićeva Vlada vjeruje da će u sljedeće četiri godine stvoriti uvjete za 100.000 novih radnih mjesta te da će prosječna neto plaća narasti na tisuću eura (moguće je da će se već 2023. iskazivati u eurima, a ne više u kunama), dok će mirovine rasti do deset posto. No s rastom BDP-a posljednjih je godina rastao i udio poreznih prihoda u BDP-u te je uoči korone zastao na 47,5 posto! Hrvatska je na začelju EU po oporezivanju plaća, u sredini smo po visini socijalnih doprinosa, no rekorderi smo po pritisku na potrošnju kroz PDV i trošarine! Iz poduzetničkih krugova, izuzme li se turizam, nije bilo posebnih zahtjeva da se smanjuje PDV, ali vrlo su česta upozorenja zbog drugih neporeznih davanja.

- Kad govorimo o rasterećenjima poslovnog sektora, u obzir treba uzeti sva opterećenja koja u vidu poreznih, neporeznih i parafiskalnih davanja imaju poslodavci - ističe Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca.

Ekonomski analitičar Zdeslav Šantić kaže da bi za dugoročno planiranje i poduzetnicima i građanima bilo važnije da se analiziraju slabe točke u poreznom sustavu, ustroje nova rješenja i nakon toga da garancija da barem deset godina neće biti nikakvih intervencija u sustav.

- Mnoge su zemlje uvele barem neka privremena rasterećenja, bilo da govorimo i direktnim ili indirektnim porezima, kako bi u vrijeme pandemije ublažile pad i sa strane potražnje i sa strane ponude. No, osim visine poreza, važnija je predvidivost poslovnog okruženja jer česte promjene nisu poželjne. Postoje bitniji problemi od poreznog sustava, a situacija u pravosuđu i struktura javnih rashoda daleko su od toga da podupiru budući rast - kaže Šantić.

Najviše rastu visoke i plaće samaca Nove porezne olakšice: Najbolje će proći mladi radnici, njih 320 tisuća dobit će velik povrat poreza

Pandemija je unijela i neke promjene u globalnim odnosima, danas su velike šanse da će se dio proizvodnje vratiti u Europu.

Promjene bez potencijala

- Ne možemo očekivati velike tvornice, ali može se stvoriti pozitivno poduzetničko okruženje, proizvodnja veće i dodane vrijednosti - kaže Šantić.

Iva Tomić dodaje da prethodne promjene poreznih stopa nemaju reformski potencijal jer nisu predstavljale "znatnije preoblikovanje poreznog sustava radi poboljšanja ili modernizacije" u smislu da smo, primjerice, s oporezivanja rada prešli na oporezivanje imovine, ili da smo izmijenili porezni sustav u dijelu oporezivanja dobiti tako da je stranim kompanijama postalo isplativo u Hrvatskoj otvarati svoje podružnice, ili da smo, na primjer, prešli na takozvani "flat-rate" porezni sustav. Naš je porezni sustav manje-više ostao jednak, uz određene parametarske izmjene u dijelu poreza na dohodak ili potrošnju. Učestale izmjene mogle su u određenoj mjeri stvoriti i kontraučinak u smislu povećanja investicija ili privlačenju stranih poduzeća - kaže Tomić.

Nada Šarić
LJEKOVITI SLATKI PELIN
Navala na pripravke iz Hercegovine: Ljudi su zvali i zahvaljivali da im je to spasilo život
HEINEKEN Hrvatska
UTJECAJ KRIZE
Kafići su i dalje omiljena mjesta za druženje, a evo kako na izazove pandemije gledaju hrvatski ugostitelji
  • JOHNNY:

    Sve je to super i smanjenje pdva, poreza na dohodak, povecanje radnih mjesta.Nazalost uvijek ce se naci ljudi koji ce imati lose komentare o Plenkiju, pa cak i da se moze ukinuti porez i da budu svi zaposleni.

  • željo_moja:

    Rasterecenja i nova radna mjesta bi tesko bila moguca bez financijske pomoci EU koju je vlada uspjela poluciti.

  • šnicl:

    Plenki je dobio toliku potporu jer mu ljudi vjeruju da ce to i realizirati. Plenki ne obecaje ono sto je nemoguce napraviti, kao ostale stranke.