Geopolitički potres koji je zatresao Bliski istok na crni petak 13. lipnja, kada je Izrael napao Iran, otvorio je novu eru otvorenih sukoba i strateških pomaka. Napadu na Iran prethodio je napad na iranske saveznike u Siriji, Iraku i Libanonu, istodobno s operacijama protiv hutista u Jemenu i razbijanjem ostataka Hamasovih struktura u Gazi i na Zapadnoj obali. To nije bio samo izolirani vojni odgovor, već dugo pripreman, koordinirani trenutak koji bi mogao označiti početak velikog regionalnog rata između Izraela i Irana, a time i kraj stare ravnoteže moći na Bliskom istoku. Pitanje koje se danas postavlja nije samo zašto je Izrael napao baš sada i zašto vjeruju u svoju pobjedu. Naime, Izrael je prije napada na Iran strahovao od mogućeg otvaranja fronte iz Libanona, Pojasa Gaze i Sirije, gdje je bilo grupiran velik broj boraca Hezbollaha, iranske Revolucionarne garde kao i ostalih šijitskih milicija iz regije. Sadašnji kontekst pruža odgovor.
GEOSTRATEŠKI RAŠOMON
Dva su scenarija: Liberalniji Iran ili globalna recesija s valovima izbjeglica
Ako Iran padne, Kina gubi važno energetsko i trgovinsko uporište; bude li Izrael ozbiljno destabiliziran, gubi pouzdanog partnera u visokoj tehnologiji
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Američki predsjednik Donald Trump zatražio je “bezuvjetnu predaju” od Irana, koji je posljednjih dana u žestokom vojnom sukobu s agresivnim Izraelom. U nizu objava na svom Truth Social Trump je također tvrdio da “sada imamo potpunu i totalnu kontrolu nad nebom iznad Irana.”