Već idućeg mjeseca, kad primi mirovinu za listopad, bivši saborski zastupnik Žarko Domljan bi, umjesto dosadašnjih 13.749 kuna, trebao primiti 8200 kuna mirovine. Slično će proći i Antun Vrdoljak ili Ivan Parać. Naime, od 1. listopada primjenjuje se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju državnog proračuna, za 2001. godinu. A dio tih izmjena odnosi se na korisnike mirovina za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu. Izmjenama spomenutog zakona tzv. povlaštene mirovine smanjuju se: 8 posto razlika od 2500 do 3000 kuna, 12 posto razlika od 3000 do 4000 kuna, 16 posto razlika od 4000 do 5000 kuna i 20 posto iznos od 5000 kuna i nadalje.
Tako smanjenje svote mirovine mora provesti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po službenoj dužnosti i bez donošenja rješenja.
Prava iz jednog zakona mijenjaju su izmjenama drugoga zakona
Predviđene izmjene sporne su iz barem dva razloga. Do kraja godine trebao bi biti gotov Prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju, koji bi postavio polazišta jednaka za sve u mirovinskom sustavu. Pitamo, stoga, jesu li uštede predviđene smanjivanjem mirovina prema spomenutim izmjenama zaista takve da se cijeli posao isplati raditi za ovogodišnja tri mjeseca.
Problematizirati se može i činjenica da su mirovine, pa bile one i plaćene iz državnog proračuna, određivane prema zakonima iz mirovinskog sustava. Mogu li se, prema tome, prava iz mirovinskog osiguranja, dakle jednog zakona, mijenjati izmjenama drugog (Zakona o izvršavanju državnog proračuna)?
Na novi mogući problem naišli smo u samom mirovinskom sustavu, među onima koji bi trebali provoditi zamišljeno. Neslužbeno, ali u krugovima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pretpostavljaju da će to biti tako da se od bruto mirovine, primjerice 10.000 kuna, najprije umanji osam posto razlike od 2500 do 3000 kuna, potom 12 posto razlika od 3000 do 4000 kuna i tako redom. Potom se dobiveni postoci zbroje i toliko se umanji mirovina. Na tako izračunatu mirovinu obračunaju se porezi i prirezi. Potom se ista mirovina izračuna prema općim propisima. Tamo gdje mirovina izračunata po općim propisima bude veća od one izračunate prema rezanju, isplaćivat će se ona viša, po općim propisima.
Upozoreni smo da će se povlaštenim umirovljenicima s najvišim mirovinama mirovina rezati dva puta. Jedanput na ovaj način, a drugi put prema Zakonu o najvišoj mirovini. Prvi pokusi izračuna, kažu, pokazali su da će od oko 182.000 povlaštenih umirovljenika rezanjem biti obuhvaćeno možda njih oko 60.000. Ostali, iako su povlašteni, povlašteni su po načinu stjecanja mirovine, a po visinama su s mirovinama do 2500 kuna.
Pogođeni i branitelji i akademici
Smanjenje mirovina najviše će pogoditi 184 saborska zastupnika, a potom gotovo 29.000 hrvatskih branitelja. No, ovaj će zakon pogoditi i 103 redovita člana HAZU, koji se zaista nalaze u skupini povlaštenih, ali kojima se mirovina od 1993. godine računa po općem zakonu).
Iz HZMO-a nam službeno potvrđuju da će se mirovina smanjiti za 57.000 korisnika tzv. povlaštene mirovine. Na primjeru povlaštene mirovine od 6500 kuna, izračunali su, mirovina se smanjuje po spomenutim stopama za 40 plus 120 plus 160, plus 300 kuna, odnosno ukupno za 620 kuna. Umanjena mirovina iznosila bi 5880 kuna mjesečno. Takva, smanjena mirovina, kažu, isplatit će se s mirovinom za listopad, odnosno u studenome.
Čemu onda sve to, možete se upitati. Ako Zakon vrijedi za izvršenje državnog proračuna za 2001. godinu, onda to može samo značiti da država krpa financijske rupe gdje god stigne i uzmogne.
V. Širanović
