ZAGREB - Stanje sustava mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti i prijedlog mjera za daljnju prilagodbu - bila je tema jučerašnje konferencije u organizaciji Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje. Na skupu, kojem su nazočili svi koji nešto znače u sadašnjem i budućem mirovinskom sustavu, o stanju u sustavu govorio je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Položaj hrvatskih umirovljenika nazvao je dramom koja se ne može riješiti preko noći, no u kojoj je nužno hitno zaustaviti daljnju eroziju mirovina i uvesti red.
- Iduće godine počinje primjena novog mirovinskog sustava na tri stupa - rekao je Vidović - a već se razmišlja i o mogućnosti uvođenja tzv. nultog stupa, koji bi značio sigurnost starijih, koja bi se alimentirala iz Državnog proračuna.
O tome što čeka buduće umirovljenike, najjasnije je kazala načelnica Odjela za strateški razvoj HZMO-a Nevenka Bagarić. Po onome što smo čuli, već iduće godine možemo očekivati "realnije određivanje najniže mirovine" - što zapravo znači niže najniže mirovine. Najniža osnovica za plaćanje doprinosa više ne bi trebala biti 1700 kuna, već bi porasla na 2000 kuna. Prijevremena starosna mirovina danas se smanjuje 3,6 posto za svaku godinu ranijeg umirovljenja, a ubuduće bi to bilo, kako je predloženo, pet posto godišnje. Za naplatu doprinosa traži se proširenje osnovice na sve vrste dohodaka i sve oblike rada i zarada te uvođenje najviše osnovice za plaćanje doprinosa. Traži se uvođenje jednake najviše mirovine za sve osiguranike koji su u mirovini od 1. siječnja 1999. godine te smanjenje doprinosa za zdravstvo u korist povećanja za mirovinsko osiguranje.
Svi su ti razlozi temeljito opravdani brojkama, proizašlim iz trenutačne situacije u mirovinskom osiguranju, stanjem u privredi, odnosom broja zaposlenih i umirovljenika te nepovoljnom demografskom slikom. Rasprave o mirovinskom sustavu prvog stupa tek slijede.
Vesna Širanović
