Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu, nakon aktualnih događaja vezanih uz diskriminaciju djece s poteškoćama u razvoju gostovala je u novoj emisiji na Večernji TV-u. Osvrnula se na prijave roditelja djece s poteškoćama u razvoju, važnost pomoćnika u nastavi i njihovo financiranje te način sprječavanja diskriminacije te prilagodbu i asimilaciju djece.
Kako jedinice lokalne samouprave reagiraju kada im se obratite na temelju pritužbi roditelja?
– Dajemo neke opće inicijative. Preporuke Ureda nisu obvezujuće, ne postoje sankcije. Jedan dio institucija, općina, županija preporuke prihvaćaju odmah, odmah reagiraju, ali postoji i veći broj onih preporuka na koje daju samo pozitivan znak, odnosno reagiraju nešto kasnije.
Mislite li da bi se dva slučaja koja su izašla u javnosti dogodila da je riječ o djeci političara i poznatih?
– Moje je mišljenje da se radi i da sve institucije rade neovisno o imenima osoba, odnosno dijete je za nas dijete. Zbog toga nemam razloga vjerovati da bi neki bili privilegirani.
Lani ste primili 90 prijava roditelja.
– Primili smo veći broj prijava koje se odnose na povredu prava djece s poteškoćama u razvoju. Ovih 90 odnosi se isključivo na povredu prava u odgojno obrazovnom sustavu. Najveći broj prijava odnosio se na povredu prava djece u osnovnim školama.
Na što se roditelji žale, a na što vrtići?
– Značajan broj prijava odnosi se primarno na područje osiguranja podrške djeci s poteškoćama u razvoju i to primarno na osobe pomagača u vrtiću, odnosno pomoćnika u nastavi. Isto tako, imamo i prijave koje se odnose na povrede prava djeteta zbog neupisivanja u vrtić, zbog neprimjerenih oblika obrazovanja, zbog isključivanja djece iz slobodnih aktivnosti, niz različitih prijava.
Zbog skraćivanja vremena boravka u vrtićima imali ste pritužbu roditelja koja je opravdana iskazom vrtića "da je tako bolje za drugu djecu".
– Za obrazovnu inkluziju kao jedan element koji je sastavni dio djeteta s poteškoćama u razvoju inkluzija mora postojati u oba smjera – da se prilagođava sredina, da se uspostavljaju podržavajući uvjeti za dijete, ali je potrebno i senzibilizirati drugu djecu za boravak takvog djeteta u vrtiću.
Problem financiranja asistenata u nastavi i dalje je aktualan.
– Asistenti u nastavi financiraju se iz fondova EU i ureda lokalne jedinice. Mi ih trebamo uvesti kao redovne zaposlenike škole.
Ured se kontinuirano zalaže i preporučuje donošenje pravilnika o pomoćnicima u nastavi. Taj pravilnik prošao je nekoliko savjetovanja, nekoliko različitih oblika i formi, međutim još nije donesen. Tim se pravilnikom preporučuje da se pozicija asistenata sustavno uvede u naš obrazovni sustav i da se riješi pitanje financiranja. Za sada pomagače vrtićima financiraju lokalne zajednice, a pomoćnike u nastavi djelomično lokalne zajednice, a djelomično fondovi EU. To nije sustavno rješenje i s obzirom na mogućnost lokalnih zajednica dovodi djecu s teškoćama u neravnopravan položaj. Zato Ured poziva državu da bude sufinancijer.
>> Pogledajte video cijele emisije - Helenca Pirnat Dragičević o diskriminaciji djece s poteškoćama u razvoju
Neki nisu osposobljeni ni da pse čuvaju a kamoli djecu i to s poteškoćama, na žalost, u takvim ustanovama ima i takvih ljudi...a neki su jednostavno zli...