Odluka Vlade kojom je odobrena dodjela pet milijuna kuna Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu za potrebe istrage o Agrokoru ilustrira ne samo odnos države, politike, medija i društva prema DORH-u i pravosuđu već i prema vladavini prava.
Bez obzira na to što je Agrokor veliki i skupi zalogaj i za istražitelje, samim time izvanredni izdatak, ipak je tragikomično da je institucija kojoj je posao istraživati i progoniti kriminal dovedena u situaciju da mora tražiti, s obzirom na to kako se i za što sve troši u ovoj zemlji, “pišljivih” pet milijuna kuna.
To više što sudeći po težini kritika koje politika upućuje pravosuđu, osobito u vrijeme predizbornog populizma, moglo bi se reći da se pravda u ovoj zemlji visoko cijeni, odnosno da novac za nju ne bi trebao predstavljati problem. I onda glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan traži novac “za troškove smještaja, dnevnica i putovanja zamjenika iz drugih županijskih državnih odvjetništava, angažmana financijskih stručnjaka i vještaka te financiranje ostalih radnji u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja u predmetu vezano uz moguće nezakonitosti u koncernu Agrokor”.
Saborski zastupnici takvih problema nemaju. Za njihova putovanja, dnevnice... novca jednostavno mora biti. Vidjeli smo na slučaju Saucha da i za sve Vlade to nije bio problem, trošilo se “koliko treba”. Ova Vlada sada inzistira da Cvitan vrati sve što ne potroši na istragu o Agrokoru.
Problemi se vuku godinama
S tim da je pitanje bi li Cvitanu i sada udovoljili da se političke okolnosti nisu savršeno poklopile i da on nije prepoznao trenutak kad ga politika ne smije odbiti. Jer, na nedostatak sredstava za rad državnih odvjetništava upozorio je i u svom godišnjem izvješću za 2015., koje je još na dnevnom redu sjednice Hrvatskog sabora. Nedavno je stiglo i izvješće za 2016. koje govori o jako lošim, pa i katastrofalnim uvjetima rada, premda Cvitan navodi da sve to nije utjecalo na zakonit i učinkovit rad. Iz izvješća za 2016. izdvojili smo sažetke problema na koje upozorava. Slično je i izvješće za 2015., a neki se problemi vuku još od Mladena Bajića.
Nedostaje sedam državnih odvjetnika i 171 zamjenik (na 621 državnoodvjetničkog dužnosnika), 149 savjetnika i 41 viši savjetnik, 75 vježbenika i 480 službenika (daktilografa, zapisničara, upisničara). Poseban problem je nedostatak prevoditelja (osobito u turističkoj sezoni), IT i financijskih stručnjaka koji se zbog neadekvatnih primanja i ne javljaju na natječaje.
Nedostaju sredstva za podmirenje troškova intelektualnih usluga, vještaka, tumača, službenih branitelja te za angažiranje stručnih suradnika (geodeta, građevinskih vještaka...) u Građansko-upravnom odjelu.
Potrebno je osigurati sredstva za predujmove parničnih troškova, izvršenje sudskih odluka koja “i u ovom izvještajnom razdoblju” nisu bila osigurana, prije svega za troškove vještačenja, saslušanja svjedoka, sudske dostave, izrade elaborata... Cvitan upozorava da su pojedini stručnjaci odbijali angažman zbog ranijih dugova jer su tek krajem 2016. dobili dodatna sredstva. Unatoč štednji na uredskom materijalu i provedbi vještačenja samo gdje je neophodno.
Idealni uvjeti u Metkoviću
Nema novca za edukaciju i dovoljan broj stručne literature. Nedostaju prijenosna računala, pisači, skeneri te diktafoni i setovi za prijepis, a poseban su problem kvarovi na opremi za snimanje dokaznih radnji.
Iako je Ministarstvo pravosuđa riješilo dio problema prostornih uvjeta za rad državnih odvjetništava, osobito u Metkoviću gdje su “idealni uvjeti za rad”, i dalje je ozbiljan problem neadekvatnost prostora u Rijeci, osobito sa sigurnosnog aspekta, ali i zbog dotrajalosti i nefunkcionalnosti klima-uređaja, fasade i stolarije, prokišnjavanja... Problem je i smještaj državnih odvjetništava u Zagrebu u Zagrepčanki.
Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu radi na četiri lokacije, a prostor Građansko-upravnog odjela na Trgu bana Jelačića prokišnjava, a ima i instalacije u vrlo lošem stanju. U Vukovarskoj ulici postoji opasnost od pada prozora, što se lani i dogodilo kada je puknulo staklo i sasulo se po službenici koja je lakše ozlijeđena. Neadekvatni su i prostori u Bjelovaru, Dubrovniku, Šibeniku, Varaždinu, Velikoj Gorici, Zadru i Vukovaru. Prostori USKOK-a priča su za sebe, ondje je u prosincu 2015. intervenirala inspekcija rada. Zbog prostornih ograničenja nemoguće je kadrovsko popunjavanje, a prekinuto je i tehnološko opremanje. Velik je problem nedostatak i neadekvatnost prostora za odlaganje spisa i arhiva, na što ih je upozorio Hrvatski državni arhiv.
U voznom parku su i vozila starija od 20 godina, s velikim brojem prijeđenih kilometara, čestim i skupim kvarovima te opasnim za one koji ih koriste.
Da je Gazda placao porez bilo bi novaca. Koliko ima od adrese na kojoj je DORH do adrese na kojoj je Agrokor? Za odlazak tamo vam ne trebaju nikakvi auti ali je tesko podignuti dupe. Eto, Ramljak izrece da je vec prije godinu dana znao za probleme u Agrokoru. DORH za to nije znao jer nisu imali novaca? Boze prosvjetli nas.