Naslovnica Vijesti Hrvatska

Crkva u akciji protiv rada nedjeljom

25. travnja 2003. u 00:00 16 prikaza

U trgovinama u Hrvatskoj nedjeljom radi više od 40.000 ljudi. Kad se zbroji sav njihov prekovremeni rad, najčešće neplaćeni, moglo bi se još uposliti više od 12.000 ljudi. Većina njih nema ni jedan slobodan dan u tjednu. Plaće su im često sramotno niske. Mnogi su protupravno prijavljeni na ograničeno i pod trajnim su pritiskom straha da izgube posao. Svatko je od njih zakinut u svojim pravima: pravu na nedjeljni odmor, na zajamčeno radno mjesto, nadoknadi za prekovremeni rad i rad nedjeljom i blagdanima...

To su osnovni razlozi za inicijativu potpisivanja peticije za donošenje zakona o općoj zabrani rada trgovina nedjeljom i blagdanima koju pokreću Hrvatski Caritas te Franjevački institut za kulturu mira iz Splita. Inicijativu je pokrenuo ravnatelj Instituta fra Bože Vuleta, koji kaže da je ona primarno motivirana navedenim primjerima kršenja ljudskih prava kojima još možemo pribrojiti, budući da živimo u zemlji u kojoj je više od 90 posto kršćana, i uskraćeno vjerničko pravo na slavljenje nedjeljom.

- Želimo uključiti sve organizacije i udruge u društvu koje se zauzimaju za promicanje i zaštitu ljudskih i radničkih prava, pa sve do angažiranih pojedinaca. Naravno da se obraćamo i svim crkvenim organizacijama, pokretima i pojedincima. Osjećamo, ono što naglašava i nadbiskup Josip Bozanić u uskrsnoj poruci, da moramo dići glas u ime onih kojima su strahom začepljena usta. Mnogi poslodavci, kao i brojne druge ustanove, računaju i u velikoj mjeri koriste faktor straha. To dovodi do općeg osjećaja bespomoćnosti i beznađa. U skladu sa svojim socijalnim naukom, Crkva se mora predano zauzimati za zaštitu takvih ugroženih skupina i pojedinaca, inače srlja, kako kaže nadbiskup Bozanić, u svekoliku regresiju - objašnjava fra Bože te dodaje:

- Ova naša inicijativa nije upiranje prstom u poslodavce. Ona se tiče svih naših građana. Nisu ni svi poslodavci sretni što njihove trgovine, a često i oni sami, moraju raditi nedjeljom. Samo su žrtve nepoštedne i sulude konkurencije. Oni koji "uživaju" u "obiteljskom šopingu nedjeljom" samo sebi stvaraju privid obiteljskog zajedništva. Treba i znati da je u 80 posto europskih zemalja rad trgovina nedjeljom zabranjen. Svi trebamo imati na umu da je ovdje riječ o temeljnom osjećaju solidarnosti. Ako ja svoje "potrebe" trebam zadovoljiti u vrijeme kad netko drugi ima jednako legitimono pravo na svoje potrebe, moram propitati svoj duh solidarnosti. U ovakvoj praksi nema dobitnika, svi su gubitnici, pa čak i oni koji ostvare mogući profit jer na njemu ne počiva ni zdrav čovjek, ni zdrava obitelj, ni zdravo društvo. Ovoj se inicijativi pridružio i Sindikat trgovine Hrvatske. Njegova predsjednica Ana Knežević, koja se protiv nedjeljnog rada gotovo bezuspješno bori već više od 10 godina, veli da su radom nedjeljom ugrožene ustavne slobode radnika koji se izrabljuju i koji gube pravo na odmor.

- Trgovci u strahu da ne izgube posao pristaju ne sve uvjete poslodavaca, a oni uvode robovski rad. Nadam se da će peticija ojačati svijest građana da prestanu s masovnim nedjeljnim šopingom - kaže A. Knežević.

Za nastalo stanje ona krivi i Ministarstvo gospodarstva. Sindikat je nekoliko puta tražio donošenje zakona ili izmjenu postojećeg pravilnika kojim je regulirano radno vrijeme. Posljednji je put zabranu rada nedjeljom i blagdanom sindikat tražio u veljači, ali odgovor još nisu dobili. Plodom nisu urodile ni česte prijave poslodavaca Državnom inspektoratu jer, napominje A. Knežević, inspekcija nema ovlasti zabraniti rad trgovine, već samo podnijeti prijavu sucu za prekršaje. A kako takvi postupci traju i po nekoliko godina, poslodavci se ne zabrinjavaju mnogo. STH je zabranu pokušao izboriti i ustavnom tužbom koja je nedavno odbijena te će pravdu potražiti na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Podršku u svom nastojanju STH će tražiti i od Pape, kojeg će za skorog posjeta Hrvatskoj zamoliti da intervenira kod Vlade.

Inicijativu STH i Katoličke crkve podržavaju i ostali sindikati te Hrvatska udruga poslodavaca. Ravnatelj Sektora trgovine i poljoprivrede Stipe Bilić govori kako je stav poslodavaca da država treba svim trgovinama zabraniti rad nedjeljom i blagdanima, a ne da kao sada svaki grad i općina o tome odlučuju samostalno.

Z. Despot, S. Lauš-Mrvelj

više

U Mercatoneu nedjeljom 25.000 kupaca

Mercatone je jedna od trgovačkih kuća kojima itekako odgovara rad nedjeljom. U dane vikenda, ističe direktor Mercatonea Dragutin Mamić, njihov trgovački centar posjeti čak 25.000 kupaca, a tijekom tjedna zasuti su pozivima građana iz cijele Hrvatske o tome rade li nedjeljom. - Kupovanje nedjeljom postala je navika kupaca i tada ostvarujemo najveći promet. No, poštujemo i prava radnika te takav rad plaćamo 35 posto više, a zaposleni mogu dobiti i slobodan dan. Uvede li se zabrana, mi ćemo je poštovati, ali je važno da ona vrijedi za sve trgovce, bez iznimaka - rekao je D. Mamić. Zbog ukidanja nedjeljnog rada, dodao je, Mercatone bi vjerojatno morao otpustiti dio radnika, no ne bi bilo drastičnog smanjenja broja zaposlenih.

više

KOMENTAR

Strah od otkaza

Iznimno su rijetki primjeri da se o nekom pitanju u potpunosti slažu i granski sindikat i Udruga poslodavaca, a da svoj moralni autoritet u to bezrezervno ulažu i crkvene institucije, potaknute uskrsnom porukom nadbiskupa Bozanića. Riječ je, dakako, o protivljenju radu nedjeljom, kojim je danas u Hrvatskoj obuhvaćeno već četrdesetak tisuća trgovaca, a da se pritom ne krše samo odredbe Zakona o radu, već i temeljno pravo obitelji na zajedničko okupljanje i odmor barem jednom tjedno.

Neka odmah bude jasno, nitko razuman nije protiv toga da određene trgovine budu otvorene i nedjeljom, jer su građanima one doista potrebne, pogotovo u prijepodnevnim satima. No, isto je tako jasno da nema nikakvog posebnog razloga da nedjeljom budu otvoreni i brojni trgovački lanci, gdje su prava zaposlenika najupitnija. Tražeći načina za povećanje zarade, njihovi vlasnici od osoblja zahtijevaju dolazak na posao svih sedam dana tjedno, a da pritom ne plaćaju taj rad po blagdanskoj tarifi. Zaposlenici na to moraju bezrezervno pristajati jer je to i jedini način da ne dobiju brzopotezne otkaze. Na mjesto potencijalnih buntovnika uvijek može doći netko spreman na svaki poslodavčev zahtjev. Sindikati i Udruga poslodavaca tu su mahom nemoćni u pokušaju uvođenja reda, pa je krajnje vrijeme da se u razješenje tog problema uključe i državne institucije.

Elipso