Koga god da nazovete, i neke od naših somelijera, reći će da su se s time susreli samo rubno. Na našem tržištu trenutačno nema nekog prometa na temelju kojeg bi se donijeli ikakvi zaključci – kaže nam Tomislav Panenić, direktor Udruge Graševina Croatica na vijesti kako svijet sve više osvajaju bezalkoholna vina.
Sve se vrti oko novca?
Globalno tržište bezalkoholnih vina doživljava, naime, velik rast, s projekcijama potrošnje od 3,78 milijardi dolara do 2030. Generira ga, naravno, rastući interes potrošača u smjeru zdravijih trendova života i prehrambenih navika, pa tako i za bezalkoholnim alternativama kad je riječ o popularnim pićima. A predvode ga mlađe generacije koje proteklih godina mijenjaju vinarske trendove i na našem tržištu u korist laganijih i prozračnijih vina i pjenušaca, idealnih za svakodnevna druženja, desert ili podlogu za ljetne koktele. Njemačka ima dugu povijest proizvodnje bezalkoholnih vina – neke vinarije, prema The New York Timesu, eksperimentiraju s procesima dealkoholizacije više od stoljeća. Španjolci, uključujući čuvenu katalonsku vinariju Torres, za brendove bezalkoholnih vina osvajaju i međunarodna priznanja i izvoze ih već u više od 30 zemlja, a njihovu značajnu prisutnost na tržištu bilježe i Talijani, Rumunji, čak i Francuzi gdje bi se reklo da je dealkoholizacija vina svetogrđe, ali se sve više francuskih vinarija upušta u to s brendovima poput La Vie en Zéro i Moderato Merlot-Tannat. Kod nas se ona zasad stidljivo probijaju u specijaliziranim vinotekama – primarno bijela poput svježijih rizlinga, chardonnaya i pjenušaca iz Njemačke, Austrije, Španjolske... No naše im vinarije zasad odolijevaju.
– U nas je taj trend očito u ranom začetku. Kako će se dalje razvijati, hoće li dugoročno opstati ili vrlo brzo nestati, tek ćemo vidjeti. Činjenica je samo da mlađe generacije danas piju manje alkohola, ali se u Hrvatskoj jako dobro prodaju “klasična” vina. Prodaja je konstantna, vezana i uz dobru turističku sezonu, tako da ne vidim tako skoru uspostavu proizvodnje bezalkoholnih vina u nas – napominje Panenić, ističući kako ona imaju i dodatnu kvaku.
Proizvode se, naime, na gotovo isti način kao i klasična, uz fermentaciju, dozrijevanje... da bi se na kraju proveo proces dealkoholizacije, najčešće vakuumskom destilacijom, čime se uklanja alkohol, a zadržavaju sve ostale karakteristike vina. To je, smatra Panenić, dodatni postupak koji, naravno, utječe i na cijenu – i pitanje je koliko smo mi to vino spremni platiti, dok s trenutačnom proizvodnjom nema problema s plasmanom. Dapače, zbog slabije lanjske berbe, koja se odrazila i na manju proizvodnju, ponuda je ove godine i manja pa dosta vinara kalkulira s prodajom kako bi se “izvukli” do nove berbe i doziraju određene etikete u podrumima. S druge strane, s obzirom na nisku cijenu uvoznih vina, u nas cvjeta i potražnja za najjeftinijim vina s dna polica trgovina, za manje od dva eura, kakva je u nas nemoguće proizvesti. Samo je grožđe lani koštalo više od eura za kilogram, kaže Panenić, te su ova jeftina, uvozna, sigurno i rezultat određenih manipulacija različitih firmi koje se bave punjenjem vina, a i određenih skrivenih subvencija u pojedinim državama.
Luka Rosssi, predsjednik Vinistre, kaže kako u udruzi pomno prate što se događa na svjetskoj sceni i spremni su odgovoriti na zahtjeve svojih gostiju. – Činjenica jest da je na globalnoj razini zabilježen trend rasta potražnje za bezalkoholnim vinima posebno među mlađom populacijom, sportašima i onima koji vode zdrav način života, no gosti u našim vinarijama i restoranima žele uživati u vrhunskim istarskim vinima – objašnjava Rossi. Ističe kako proizvodnja bezalkoholnog vina zahtijeva specifičnu tehnologiju za dealkoholizaciju, koja je preskupa, posebno za obiteljske vinarije. – Rekao bih da za bezalkoholna vina nismo posve spremni. Iako posve nismo odbacili taj smjer u budućnosti, još uvijek se radi o marginalnoj potražnji, ne samo u Hrvatskoj nego i u većini europskih zemalja – dodaje, napominjući kako tek neznatan broj turista u istarskim vinarijama traže bezalkoholna vina.
Otvoreni za trendove, ali...
S druge strane, istarski su vinari, tvrdi, vrlo progresivni i otvoreni za nove trendove, što su pokazali organskim i biodinamičkim vinima, vinima iz amfora koje su prvi proizvodili u Hrvatskoj. Udruga Vinistra koja okuplja istarske vinare već je potvrdila da je pokretač modernih trendova na hrvatskoj vinskoj sceni, promotor autohtonih sorti – prvenstveno malvazije i terana, nagrađivanih i prepoznatih u svijetu. U proizvodnji bezalkoholnih vina uklanjanjem alkohola često se pak gube aroma i tijelo, tvrdi Rossi. Stoga su za proizvodnju pogodnije aromatičnije sorte. – U Istri bi se moglo eksperimentirati s muškatom, malvazija bi bila zanimljiva s obzirom na to da ima izražene cvjetne arome, kao i teran za rose varijante – odgovara. Ipak, pionira u tom biznisu zasad nema, što ne znači da se ne bi mogli pojaviti za godinu-dvije na poluotoku. – Svakako bi trebala postojati jasnija zakonska definicija i posebna oznaka za bezalkoholna vina. Pitanje je zapravo je li bezalkoholno vino – vino ili bezalkoholno piće na bazi vina?! Zanimljivo će biti pratiti stav EU te način kako će se nove regulative odnositi na takve proizvode – zaključio je.
Slično misli i Miroslav Polovanec, predsjednik udruge Bregovita Hrvatska. – U kontaktu smo s distributerima bezalkoholnih vina stranih proizvođača i osluškujemo trendove, no u Hrvatskoj tržište za to još nije razvijeno. Hrvatski Zakon o vinu poznaje dealkoholizirano vino i vino sa smanjenim postotkom alkohola, no većina vinara Bregovite Hrvatske složna je oko toga da vino dealkoholizacijom gubi svoju esenciju, ali i druge značajke – tvrdi on te dodaje kako dealkoholizacija vina utječe i na promjene vinske kulture, kulture stola i običaja. A oni su u nas takvi da se ljudi se uz vino opuštaju i ono im podiže raspoloženje. – Vinari Bregovite Hrvatske još se nisu okušali u proizvodnji tog vina, no možda upravo neki naš vinar s izvrsnim bezalkoholnim vinom pronađe svoju nišu na tržištu – zaključio je Polovanec.
Otvori KEKS Pay
Jesu li Hrvati spremni pokrenuti proizvodnju čipova i robota?