Vrativši se nakon svog posjeta potresom razorenoj Banovini, a time više osobama čiji su domovi razrušeni, ministar je u emisiji Dnevnika HRT-a ustvrdio kako je Banovina veliko gradilište na kojem se brojni objekti javne namjene grade i obnavljaju, među njima i centar Petrinje, ali situacija je teška kaže, osobito za one koji već dvije zime žive u kontejnerima, a s njima svi drugi radovi i aktivnosti padaju u drugi plan.
Tome nadodaje da u roku od 15 dana namjerava izaći s prijedlogom budućeg rješenja stambenog pitanja svakog od 2208 kontejnera u kojima živi 4500 osoba, čime namjerava izbjeći njihovu treću zimu u tom smještaju. Riječima ministra: "Svatko će od njih znati svoj budući status, a taj status će biti određen kroz 7 mogućih varijanti rješenja. U suradnji s njima će se gotovo na dnevnoj razini dogovarati i pripremati njihov budući smještaj."
Kada je od njega zatraženo objašnjenje činjenice da je izgrađeno samo 6 zamjenskih kuća, a potpisano više stotina ugovora za njihovu izgradnju pripisuje to nenavođenju lokacije za njihovu izgradnju u samim ugovorima jer se radilo o formularnim (tipskim ugovorima) koji propisuju samo obrazac tipičnih klauzula za određenu vrstu transakcije, a pojedine bitne stavke ostavlja otvorenima za danje pregovore i ugovaranje. Takva je stavka i lokacija. To je pak značilo da je tek po njihovu potpisivanju krenula dodjela samih građevinskih čestica i parcela na kojima će kuće biti izgrađene, to jest u tom su trenutku nastali problemi u proceduri i dokumentaciji, drugim riječima postupak se usporio i odužio, a došlo je i do problema identifikacije pojedinih ugovora i dodjele parcela svakom.
Međutim, zakon koji će sad biti u primjeni razriješiti ove poteškoće: "na način da tipski projekt najvećom mogućom brzinom utemeljimo u određenoj lokaciji", rekao je Bačić dodajući kako je apsolutno siguran da će novo zakonodavno rješenje zasigurno ubrzati proces obnove i to na način da: "Ukidamo projekt uklanjanja objekta, ukidamo financijsko-tehničku kontrolu i veću odgovornost postavljamo projektantu. Ukidamo elaborat ocjene stanja koji će se uglavnom vezivati na nalaz prilikom dolaska na parcelu. Tu već smanjujemo broj sudionika i potreban broj koraka. Negdje je oko 40% manji broj koraka potreban da bi ste počeli graditi nego što je sada. Drugi prevažan korak je financiranje samoobnove u startu. Kada ste dobili rješenje o konstrukcijskoj obnovi ili izgradnji zamjenske kuće na vaš će račun u poslovnoj banci biti odmah isplaćen cjelokupni iznos."
Isto je predstavio čelnicima i još bitnije samim građanima, a njihov je odgovor bio kako kaže: "Dajte nam novce, mi ćemo sve ostalo!"
Dotaknuo se i projekta "Država prijatelj donatora" koji bi dodatno trebao ubrzati proces time što će omogućiti donatorima koji su voljni izgraditi kuću građanima koji nisu zadovoljni tijekom procesa ponovne izgradnje njihove kuće, da sa državom potpišu ugovor. U takvom će dogovoru država srušiti uništenu kuću i izgraditi temelje nove, a donator će izgradnju dovršiti. Kazao je da su zahtjevi za ovakvim rješenjem mnogobrojni.
Po pitanju europskih sredstava dobivenih za obnovu javne infrastrukture odgovara: "Država je za zagrebački potres dobila 683 milijuna eura, a za petrinjski još 319 milijuna eura, zajedno milijardu i tri milijuna koje moramo potrošiti do 30. lipnja. Zaključno s 13. siječnja fakturirali smo, odnosno podnijeli smo zahtjev za nadoknadu sredstava za 370 milijuna eura. Ostalo nam je još 633 milijuna eura koje moramo potrošiti na zagrebačkom i petrinjskom području oštećenom od potresa." Kako bi taj cilj postigao u zadanom roku kaže da je sastavio poseban tim kojemu je zadatak dnevno pratiti i izvještavati Ministarstvo kako bi ubrzali iskorištavanje tog novca.
Na dodatnu praktičnu korist svog današnjeg nastoji ukazati time što su "pronašli još neke objekte javne infrastrukture na Banovini koje ćemo još dodatno sufinancirati iz Fonda solidarnosti."
>> VIDEO: Kupio vozačku u BiH za 1200 eura pa se čudio: Nisam znao da je krivotvorena
