Stari su svjetski i europski gradovi građeni u doba kada nije bilo saznanja koja danas imamo o statici te iz drugih grana inženjerstva i znanosti, a kako su danas i izuzetno napučene, uz stalan rast stanovništva, mnoge su od tih metropola ozbiljno ugrožene. Tako se nedavno pojavila vijest o tome da je Ciudad de Mexico počeo tonuti, a pojedinim njegovim dijelovima doista prijeti i fizičko propadanje. The New York Times sličnu priču donosi o Amsterdamu, ikoničnoj europskoj metropoli koja je također vrlo stara. Već sam naslov teksta – “Vrtače nastale urušavanjem, zidovi kanala koji se ruše, rasklimani mostovi: Amsterdam propada”, govori sasvim dovoljno.
Problematične ulice i kanali
Zbog toga će, kaže se u ovom članku, sljedeća dva desetljeća slikoviti grad i magnet za turiste više nalikovati velikom gradilištu. Kvartovi oko kanala Amsterdama mahom su napravljeni u 17. i 18. stoljeću, a i sami smo na krajnje nesretan način upoznali što to može značiti u slučaju bilo kakvog snažnijeg prirodnog utjecaja, poput poplave ili potresa. Infrastruktura, dakako, nije bitno mlađa. Tako se na ulicama otvaraju rupe, vrtače nastale urušavanjem i štošta drugo, a gotovo je polovica od 1700 mostova, koji su i obilježje ovog starog grada, rasklimana te im je potreban hitan popravak.
Ondje gdje preko njih prolazi tramvajska pruga često je potrebno da se tramvaji kreću sporije od pješaka kako bi sigurno prešli kanal. Najprije će se krenuti u rekonstrukciju i učvršćivanje stijenki kanala jer na nekim su mjestima oni toliko dotrajali da postoji opasnost da se naprosto sruše, ali i da sa sobom povuku zgrade zajedno s ljudima koji u njima žive. Prošle godine jedan takav zid nedaleko od Sveučilišta u Amsterdamu pao je u kanal ostavivši kanalizacijske cijevi da vise pri čemu se uskomešala i fauna te su ribe iskakale iz vode. Pukom srećom tada obalom nitko nije šetao, a jedan je turistički brod kanalom prošao netom prije. Kao i većina Nizozemske, Amsterdam leži ispod razine mora. Građen je na nekadašnjoj močvari, a snažno se širio u 17. stoljeća. Kako bi se dobila platforma na kojoj se mogu graditi zgrade, korišteni su milijuni trupaca koji služe kao temelji. Kraljevska palača Dam navodi se kao primjer. Postavljena je na 13.659 trupaca. Manje-više sve u starom središtu Amsterdama leži na sličnoj konstrukciji. Te konstrukcije nisu u tako lošem stanju, no ipak su građene za neko drugo vrijeme, svakako ne za kamione miješalice koji nose beton i teže i do 40 tona. Tijekom nekih ranijih zahvata učvršćivale su se zgrade i njihovi temelji jer se grad mijenjao u skladu s vremenom, ali ipak ne i donji postroji ulica niti konstrukcije kanala.
Brodovi stvaraju valove
Pa se tako puno tih struktura pomaknulo, popucalo ili naprosto propalo pod pritiskom uzrokujući pucanje mostova i zidova kanala. Voda je počela prodirati ispirući žbuku i izdubljujući dodatno infrastrukturu te stvarajući rupe. Dosta je tome pridonio i promet jer se na rubove tih starih kanalskih zidina parkiraju teški SUV-ovi, a kamioni za prikupljanje smeća zamijenili su brodove koji su to nekada činili. Prije pandemije, u doba jakog turizma, cijele su flotile brodova za razgledavanje prolazile kanalima oštro skrećući po njegovim zavojima te podižući valove koji su dodatno oštećivali već ionako dotrajale strukture.
Rekonstrukcija će trajati najmanje 20 godina i stajati oko dvije milijarde eura, a k tome će se glavnina radova odvijati u najfrekventnijim gradskim četvrtima. Samo u centru, Grachtengordel, sada se popravlja 15 mostova, a poznati Bullebak i je zatvoren.
Hoce li to uraditi opet kolonijalnim novcem kao prije 2 vijeka?