Iranci danas izlaze na predsjedničke izbore na kojima bi, prema svim anketama i očekivanjima, trebao pobijediti ultrakonzervativac Ebrahim Raisi, i tako nakon dva mandata naslijediti umjerenog Hassana Rouhanija. Javnost će posebno pratiti koliko će Iranaca izaći na glasanje. Izbori se održavaju u trenutku kada Iran u Beču pregovara sa svjetskim silama o obnavljanju nuklearnog sporazuma iz 2015., iz kojeg je bivši američki predsjednik Donald Trump izašao 2017. godine. Teheran traži ukidanje američkih sankcija.
Kandidati se povlače
Teške posljedice Trumpovih sankcija, koje su izazvale kolaps iranske valute, veliku inflaciju i val nezaposlenosti, izborna su tema oko koje se slažu svi predsjednički kandidati i smatraju da bi se Iran trebao vratiti nuklearnom sporazumu, ali isto tako misle kako bi prije toga trebalo ukinuti sankcije.
Glavna bitka vodit će se između četiri kandidata. Trojica su iz konzervativnog pokreta: šef pravosuđa Ebrahim Raisi, savjetnik ajatolaha Mohsen Rezaee te bivši prvi zamjenik predsjednika parlamenta Amir Hossein Ghazizadeh Hashemi. Natječe se i umjereni kandidat Abdel Nasser Hemmati, bivši guverner Središnje banke Irana.
Iako su Čuvari Vijeća odobrili sedam kandidata za utrku na mjesto predsjednika, trojica su odustala. Mohsen Mehralizadeh, 64-godišnji bivši potpredsjednik, povukao se u srijedu, posljednjeg dana predizborne kampanje. Bio je jedan od samo dvojice reformista kojima je dopušteno da se kandidiraju na izborima. Nakon njega povukli su se i Alireza Zakani, voditelj Istraživačkog centra Islamske savjetodavne skupštine i bivši zakonodavac između 2004. i 2016. godine, ali i Saeed Jalili, glavni iranski pregovarač za nuklearna pitanja i glavni predstavnik vrhovnog vjerskog vođe ajatolaha Alija Hamneija pri Vrhovnom savjetu za nacionalnu sigurnost.
Dva konzervativca i jedan reformist povukli su se kako ne bi došlo do rasipanja glasova njihovih glasača, a da predsjednik bude izabran u prvom krugu. Posljednja ispitivanja javnog mnijenja koja je objavio vladin centar “ESPA” pokazuju da će 42% Iranaca sudjelovati na izborima, a da je najizgledniji pobjednik Ebrahim Raisi, sa 63,7% potpore.
Konzervativci te izbore smatraju referendumom i htjeli bi da odaziv birača bude što veći jer bi htjeli da njihov kandidat pobijedi s apsolutno visokim postotkom velike izlaznosti. Zbog toga je ajatolah Ali Hamnei izdao fetvu (vjersku obavezu) u kojoj opisuje kao grijeh poništavanje glasačkog listića. Isto tako, Hamnei je uvjeren da su predsjednički izbori koji će se održati sudbonosan događaj za zemlju i poziva mlade da na njima energično sudjeluju.
Nema sumnje da će ishod predsjedničkih izbora u Iranu promijeniti političku klimu u Iranu i regiji kao i odnose Irana sa saveznicima i pogotovo suparnicima u regiji kao što su Saudijska Arabija i Bahrein, te bi se ponovno mogle povećati tenzije u odnosima s Izraelom.
Indikativno je da bi pobjeda Raisija ili bilo kojeg drugog konzervativnog kandidata značila prekid programa reformi na čijem je čelu bio predsjednik Rouhani od 2013. godine. To bi moglo imati velike posljedice za europske sile koje žele bolji angažman s Teheranom u nizu pitanja, među kojima je povratak nuklearnom sporazumu iz 2015. godine. Potpisivanje tog sporazuma u Beču odgođeno je do završetka izbora zato što Raisi zasigurno ima drukčiju viziju tog sporazuma.
Nasljednik Hamneija?
Međutim, analitičari su uvjereni da to neće dovesti do obustave pregovora u Beču o nuklearnom sporazumu sa svjetskim silama – Velikom Britanijom, Kinom, Francuskom, Njemačkom i Rusijom, od kojih su neke pokušavale posredovati između Irana i SAD-a. Raisi (60), kojeg mnogi smatraju nasljednikom ajatolaha Alija Hamneija, spada među ultrakonzervativce, koji nemaju povjerenja prema Zapadu i često kritiziraju SAD kao “Velikog Sotonu”.
da je zapad imao poštene namjere, iran bi mu bio prijatelj. iran nikog nije napao 300 godina. njega svi, od rusa, engleza, francuza, amerikanaca, iračana... umjesto da se iskoristila divna prilika kad je predsjednik bio onaj bradonja mršavi, ahmadinejad, pa čak i ovaj sadašnji, koji su mogli i čak jesu zaustavili nuklearni program, i dozvolili nenajavljene posjete pogonima, što recimo izrael, amerika, nikad nisu i neće dozvoliti, zapad je išao politikom velike batine, ili po njihovom ili ništa, pa sad imamo situaciju da se iran optužuje za nepoštivanje sporazuma iz kojeg su izašli ameri, a eu zemlje ga nisu poštivale, već se tražilo samo od irana da ne razvija tehniku... bez obostranih obveza nema pregovora. sad će dobiti s druge strane nekog koga ne poznaju, i koji nije spreman popuštati bez da se ukinu dosadašnje sankcije, kao dokaz da se može vjerovati zapadu. stvari nisu tako čiste.