Naslovnica Vijesti Hrvatska

Zahtjevi za azil u Hrvatskoj porasli 959 posto, azilanti dobivaju putovnicu na pet godina

MUP: Izvješće HRW-a sastavljeno je na osnovi razgovora sa samo desetero državljana Afganistana, što ne držimo relevantnim
24. siječnja 2017. u 08:45 30 komentara 5060 prikaza
azilanti
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Broj imigranata koji su prošle godine zatražili međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj povećao se za čak 959 posto u odnosu na godinu prije. Lani ih je bilo 2235, a 2015. godine (samo) 211. Iz prošlotjednog izvješća Human Rights Watcha (HRW) proizlazi da je među imigrantima bilo još onih koji su htjeli tražiti azil u Hrvatskoj, no to im nije dopušteno i prisilno su vraćeni u Srbiju.

RH krši zakone?

Iako se svojedobno i od samih policajaca moglo čuti da su dobili usmenu zapovijed da ne evidentiraju sve imigrante već da ih vraćaju onamo odakle su ušli u našu zemlju, Ministarstvo unutarnjih poslova uvjerava da ni te tvrdnje kao ni izvješće HRW-a nisu istiniti. Baš kao što su nedavno demantirali tvrdnje voditelja Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi Tvrtka Baruna koji je kazao da Hrvatska krši međunarodne zakone deportirajući izbjeglice koji su u nas htjeli zatražiti azil. Što se tiče izvješća HRW-a, u MUP-u kažu da je ono sastavljeno na osnovi razgovora s desetero državljana Afganistana, što ne smatraju relevantnim uzme li se u obzir koliko je osoba zatražilo zaštitu u našoj zemlji.

Prošle godine najviše je tražitelja međunarodne zaštite u Hrvatsku došlo upravo iz Afganistana – 695. No, njihovih je zahtjeva pozitivno riješeno samo 17. Od 2235 tražitelja, azil su dobile 83 osobe, a njih 16 ostvarilo je pravo na supsidijarnu zaštitu u Hrvatskoj. Iako i azil i supsidijarna zaštita spadaju pod traženje međunarodne zaštite, razlika je u pravima koja se naposljetku ostvaruju nakon što se procijeni koja je stvarna ugroza bila za osobu koja traži utočište daleko od zemlje iz koje dolazi. Primjerice, azilant ima pravo na dozvolu boravka i putovnicu koje se izdaju na rok od pet godina, a stranac pod supsidijarnom zaštitom putovnicu može dobiti na rok od dvije godine, a dozvolu boravka na tri godine. Ne ispunjava li stranac zahtjeve za azil, po službenoj dužnosti se provjerava može li dobiti supsidijarnu zaštitu.

Na drugom mjestu po brojnosti traženja međunarodne zaštite u nas prošle godine bili su Iračani. Međunarodnu zaštitu u nas zatražio ih je 341, a samo jedan manje tražitelj došao je iz Sirije. Slijede državljani Pakistana (167) i Irana (144). Najviše je pozitivno riješenih zahtjeva koje su podnijeli državljani Sirije, njih 37. Pravo na zaštitu u nas ostvarili su i 21 Iračanin, sedam Iranaca, šest Somalijaca...

Od početka ove godine registrirano je 30 tražitelja međunarodne zaštite, a najčešće zemlje podrijetla su Turska, iz koje ih je pristiglo petero, po četvero tražitelja međunarodne zaštite došlo je iz Sirije i Irana, a iz Iraka i Afganistana po dvoje.

izbjeglice 'Okrutno postupanje' Ozbiljne optužbe HRW-a: Hrvatska policija tjera tražitelje azila natrag u Srbiju 14.11.2016., Sid, Srbija - Grupa migranata pokusala je nasilno prijeci granicu, policija ih je sprijecila i trenutno se nalaze okruzeni hrvatskom i srpskom policijom na nicijoj zemlji kod granicnog prelaza Sid-Tovarnik. Migranti, porijeklom iz Pakistana i SIGURNOSNI IZAZOVI MUP odbacuje tvrdnje da policija ne štiti azilante i tjera ih u Srbiju

Edukacija o ljudskim pravima

U MUP-u ističu da se sigurnosni izazovi koji proizlaze iz problematike migranata odnose i na problem različitih kriminalnih radnji poput krijumčarenja ljudima, na što moraju adekvatno reagirati.

Afganistanci na temelju čijih je riječi Human Rights Watch sastavio izvješće požalili su se na postupanje policije, tvrdeći da su ih policajci udarali te da su im uzimali osobne stvari, što je izvjestiteljica HRW-a za Balkan i istočnu Europu Lydia Gall ocijenila kao šokantno i okrutno postupanje nedostojno države članice EU. No, MUP je ustrajan da to nije točno, ponavljajući da je Republika Hrvatska humana i sigurna zemlja. “Napominjemo da je Republika Hrvatska zemlja kandidat za prijam među države članice schengenskog prostora te MUP poduzima intenzivne pripreme za schengensku evaluaciju. Tako se osim usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa schengenskom pravnom stečevinom organiziraju se, samostalno i s drugim tijelima i organizacijama (npr. UNHCR), redovite edukacije policijskih službenika na temu pristupa sustavu međunarodne zaštite i zaštite temeljnih ljudskih prava”, ističu u MUP-u.

>> ‘Volim učiti i bit ću liječnik. Ostat ću raditi u Hrvatskoj’

  1. Azilanti dobivaju putovnicu na rok od pet godina, koliko mogu i boraviti u nas
  2. Onaj tko dobije supsidijarnu zaštitu ima pravo na boravak u RH tri godine
  3. Azilanti imaju pravo na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb...
Digitalna komora
Digitalna komora
Poduzetnici, odsad ključne informacije doznajte klikom miša
  • vanilija:

    političari su nam napravili iz domovine kantu za otpatke.zar ih zato plaćamo? u ovoj situaciji, osim što.su nam ugrozili sigurnost, još su nam nametnuli i da iźdržavamo ljenguze!

  • ilijan:

    Treba ih vrariti tamo odatle su i došli i rješen problem.

  • ante_pustinjak:

    novinarko, a što je s pravima hrvatskih građana koji su pali na prosjački štap? što je s njihovom djecom? kad bi se tako skrbili i srcedrapateljno pisali o njima, onda bi vam netko i povjerovao. razumijem da je hladno, no ... prikaži još! ne razumijem zašto azilant iz hotela porin (gdje ima grijanje, hranu i ostalo) ide krasti žesticu iz robne kuće? valjda da bi se dodatno zagrijao za kakve namjeravane čine?!