Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 149
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Veliki projekt u Hrvatskoj

400 Turaka dan i noć gradit će prugu Križevci - Mađarska

Radovi na rekonstrukciji željezničkog kolodvora Rijeka - Brajdica
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
1/3
17.05.2020.
u 20:53

Najzahtjevniji objekt na trasi bit će, kažu u HŽI-ju, čelični most na Dravi dug 338 metara. Očekuje se da će i segmenti tog mosta biti dovezeni iz Turske

Sljedeći ponedjeljak, 25. svibnja, počet će radovi na najvećem pojedinačnom infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj - rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci - Koprivnica - državna granica.

Radi se o projektu vrijednom 2,41 milijardu kuna bez PDV-a, što je više i od ugovora za gradnju Pelješkog mosta koji je vrijedan 2,08 milijardi kuna. Kao i Pelješki most, i ovaj projekt se s 85 posto sufinancira iz fondova EU. Prugu od Križevaca do mađarske granice obnavljat će i graditi turska tvrtka Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A. S., koja je, nakon što je njezina ponuda na javnom natječaju odabrana kao najpovoljnija, ugovor s HŽ Infrastrukturom potpisala 12. ožujka ove godine. Radovi na pruzi trebali su početi 23. travnja, ali su, kako objašnjavaju u HŽI-ju, odgođeni zbog pandemije koronavirusa.

Video: Brod iz Kine s dijelovima za izgradnju Pelješkog mosta

Kontejnersko naselje

U sljedeći ponedjeljak bi Cengizovi inženjeri i voditelj projekta trebali stići u Hrvatsku i biti uvedeni u posao, a to znači, kako kažu u HŽ-u, da će započeti s pripremom gradilišta, izradom izvedbenog projekta, ishođenjem dokumentacije za buduće kontejnersko naselje u kojem će biti smješteni radnici, inženjeri... U HŽI-ju kažu da će pravi radovi na pruzi početi nakon dva mjeseca, najkasnije u rujnu, i to od mađarske granice. Prema najavama iz turske tvrtke, na vrhuncu radova bit će na gradilištu oko 400 radnika. A oni će uglavnom svi doći iz Turske. Turci tako neće imati problema s pronalaženjem radne snage u Hrvatskoj jer će, slično kao i Kinezi na Pelješkom mostu, radnike dovesti iz svoje domovine.

Za njihov smještaj Cengiz trenutačno, kažu u HŽI-ju, razmatra tri lokacije - u Lepavini, Kloštru Vojakovačkom i u poslovnoj zoni kod Križevaca. A kad se ta lokacija odabere i sredi sva papirologija, iz Turske će kamionima stići više od 100 kontejnera. U sklopu tog kampa bit će uredi, smještaj za radnike, kuhinja. Dovest će i svoje kuhare zbog posebne vrste prehrane za turske radnike i osoblje. U HŽI-ju kažu da tako to rade velike tvrtke poput Cengiza. A radi se o tvrtki koja je, prema posljednjim dostupnim podacima, u 2017. imala prihode veće od milijardu dolara. Jedan od najvećih projekata na kojima je Cengiz radio je novi, velebni aerodrom u Istanbulu.

A što se tiče radova na pruzi od Koprivnice do mađarske granice, u HŽI-ju objašnjavaju da će se dogradnjom drugog kolosijeka i rekonstrukcijom postojećeg omogućiti brzina od 160 km/h, s ograničenjem od 150 km/h u Lepavini i 100 km/h u Koprivnici budući da se radi o gradskim područjima s posebnim ograničenjima. Nova dvokolosiječna dionica slijedit će postojeću trasu uz iznimku poddionice Carevdar - Lepavina. Ukupno će se, kako bi se "ispeglala", sagraditi novih 15 kilometara pruge. Pritom će se ukupna duljina dionice pruge smanjiti s 43,2 na 42,6 kilometara. Osim toga, u sklopu tog projekta predviđena je rekonstrukcija postojećih kolodvora Lepavina i Koprivnica te stajališta Majurec, Carevdar, Vojakovački Kloštar i Sokolovac, prenamjena postojećeg kolodvora Mučna Reka u stajalište te gradnja novoga kolodvora Novo Drnje i stajališta Peteranec. Sagradit će se i sedam mostova i tri vijadukta, od čega je jedan prolaz za divlje životinje, i jedna galerija.

Čelični most na Dravi

Najzahtjevniji objekt na trasi bit će, kažu u HŽI-ju, čelični most na Dravi dug 338 metara. Očekuje se da će i segmenti tog mosta biti dovezeni iz Turske. Osim toga, sagradit će i osam cestovnih nadvožnjaka, tri cestovna podvožnjaka i devet pothodnika kao i svodne i paralelne ceste uz trasu željezničke pruge kako bi se omogućio pristup svim česticama čije će postojeće pristupe prekinuti gradnja objekata. Gradit će se i rekonstruirati kontaktna mreža te ostala elektroenergetska postrojenja kao što su elektrovučna postrojenja, postrojenja napajanja te vanjska rasvjeta na stajalištima i kolodvorima.

Dogradit će se i novi elementi i uređaji te obnoviti postojeći na signalno-sigurnosnom, prometno-upravljačkom i telekomunikacijskom sustavu. U HŽI-ju kažu da je Cengiz dosad ugovorio s podizvođačima radova nešto manje od sedam posto ukupne vrijednosti ugovora. Tako je s tvrtkom E+M Elektrik Sistem Hizmetleri A.S. ugovorio radove na elektroenergetskom infrastrukturnom podsustavu, što je 0,74 posto vrijednosti ugovora. Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav izvest će tvrtka Bombardier Transportation Italy S.p.A., a vrijednost tog dijela posla je 6,03 posto od ukupno ugovorenih 2,4 milijarde kuna. Predviđeni rok završetka radova je 25. studenoga 2023., a u HŽI-ju ističu da je Cengiz najavio da će raditi u tri smjene. - Ovo je najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj. Jako je bitno da radovi za vrijeme koronakrize na infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj nisu stali - poručuje ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Ključne riječi

Komentara 23

MA
Marinko2
21:11 17.05.2020.

Svaka čast: Francuzi,Kinezi, Turčini......Gdje su ti Hrvatski stručnjaci i hrvatske kompanije? Netko je lud pokraj mene da to prožvaće.Zar nije jeftinije platiti domaće ljude čak i po evropskim cijenama nego dovlačiti Kineze i Turčine? Na kraju krajeva domaći radnik ćee potrošiti novac doma i kreirati nešto što se sovereign ekonomija.....Stranac će novce odnesti doma (u Tursku ili Kinu) .......

SL
Slavik
22:56 17.05.2020.

Pa ni 40 km pruge ne mozemo sami napravit

BA
ball
21:11 17.05.2020.

dolaze turci odlaze hrvati zalost samo zalost

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije