Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

Digitalizaciju treba voditi politički jak potpredsjednik Vlade

Javna uprava u Hrvatskoj dobila porazne ocjene Europske komisije; Vlada krivi metodologiju
29. listopada 2019. u 13:06 5 komentara 578 prikaza
Ilustracija
Foto: Getty Images

Opću ocjenu da Hrvatska u vezi s digitalizacijom hoda, dok drugi trče, potvrdio je i novi izvještaj Europske komisije o stupnju digitalizacije javnih uprava u zemljama članicama. Po ukupnoj digitalnoj dostupnosti usluga javne uprave, Hrvatska je na posljednjem mjestu u Europskoj uniji, a procjena je Komisije da imamo 64 posto digitaliziranih usluga, dok je europski prosjek 88 posto. Komisija bilježi podbačaj Hrvatske u odnosu na usporedive zemlje te zaključuje da su rezultati u digitalizaciji javne uprave u Hrvatskoj niži od očekivanih. U Ministarstvu uprave, međutim, relativiziraju ovaj nalaz i tvrde da je Hrvatska dobila izrazito malo bodova u područjima u kojima je izrazito jaka, poput elektroničke identifikacije (eID) i prekograničnih usluga. A uzrok takvim ocjenama nalaze u metodologiji Komisije, odnosno u činjenici da su podaci za jedan dio životnih i poslovnih situacija mjereni 2017. godine pa nije uočen napredak u zadnje dvije godine.

Ivan Malenica, Marica Dusper, Hrvoje Buntak, Dražen Čović i Darko Parić E-GRAĐANIN Građani najprije moraju naučiti što im digitalizacija može pružiti

Ističu da je u međuvremenu pokrenut projekt uspostave Centra dijeljenih usluga (CDU), za koji tvrde da će s najnovijim tehnologijama biti najnapredniji u ovom dijelu Europe te da su lani proveli notifikaciju sustava NIAS i eOI među prvih sedam zemalja članica EU, „uz bok zemljama koje su svjetski predvodnici u digitalizaciji državnih uprava, poput Estonije“. Pridodaju i da se sustav e-građani kontinuirano nadograđuje te navode da sustav sa 62 elektroničke usluge i 66 vrsta poruka koje građani mogu zaprimati u osobne korisničke pretince trenutačno koristi više od 770 tisuća građana.

Iz Ministarstva poručuju i da intenzivno rade na procesima kako omogućili integralnu promjenu uprave i razvoj elektroničkih usluga svih ministarstava.

– Za sada su, objašnjavaju, u sustavu vrlo jednostavne usluge, poput izvoda iz matica, e-zapisa i uvjerenja o prebivalištu, no u tijeku je izrada pet dodatnih kompleksnih značajki koje će se moći koristiti u sustavu e-Građani te budućem sustavu e-Poslovanje – pojašnjavaju u Ministarstvu, a kao primjer navode e-potvrdu primitka, prvo za poslovne korisnike, a potom i građane, zatim e-ovlaštenje roditelj/skrbnik za maloljetnu djecu, e-ovlaštenja i upravljanje pristupnim pravima te e-pristojbe i e/m-potpis i e-pečat.

Za informatičkog stručnjaka Marka Rakara nalaz Komisije je, međutim, očekivan, a tvrdnju da je za lošu ocjenu naše javne uprave dobrim dijelom kriva metodologija istraživanja naziva pukim izgovorom.

Darko Horvat, Ivan Malenica, Dražen Klarić, Andrea Borošić, Renato Ivanuš HRVATSKA KAKVU TREBAMO Digitalizacija traži društvene promjene

– Najlakše je kriviti metodologiju i neke druge ljude, ali mi smo oduvijek bili na začelju i nismo napravili ništa da to promijenimo – tvrdi Rakar i navodi kako naša javna uprava u 2019. nema nijednu mobilnu aplikaciju za građane. Uvjeren je i da najavljeni Centar dijeljenih usluga neće promijeniti ništa osim što će, kaže, cijelu priču poskupjeti nekoliko puta. Rakar tvrdi i da su podaci koje država plasira o korištenju pojedinih e-usluga neistiniti, odnosno da ministarstva izbjegavaju reći koji se servisi doista koriste, a koji se uopće ne koriste. Kao primjer navodi e-osobnu koju je, tvrdi, zbog pogrešno odabrane nestandardne tehnologije koju Windowsi prepoznaju kao virus, aktiviralo samo 20-ak tisuća građana, i to uglavnom službenika koji ih po dužnosti moraju aktivirati.

Uzrok zaostajanju Hrvatske za drugima u EU, kada je riječ o digitalizaciji i korištenju e-usluga, Rakar vidi u nestručno odabranim servisima koji se nude građanima.

– Naše usluge odgovaraju vizualnim i funkcionalnim standardima iz 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća. Ako želimo pomake, prvo bi trebalo odabrati i analizirati servise koji imaju potencijala da ih ljudi koriste. Digitalizacija ne znači pretvaranje papira u njegovu digitalnu verziju, nego optimizaciju procesa – upozorava Rakar i kao primjer navodi uvođenje e-pečata umjesto njegova ukidanja.

Za pogrešan pristup digitalizaciji krivca nalazi u, kako tvrdi, redom nekompetentnim ministrima uprave, pri čemu novog ministra Ivana Malenicu prepoznaje kao „čovjeka s potencijalom, mladog i politički neiskvarenog“. Napominje, međutim, da je Malenica u Ministarstvo došao u zadnjoj godini mandata, nakon što je zbog skandala s prenamjenom nekretnina morao odstupiti Lovro Kuščević te da su mu zbog toga šanse da nešto napravi vrlo ograničene.

reguliranje kriptovaluta Bruxelles: Zajednički pristup prema digitalnoj imovini

Kroz nekoliko kontakata s novim ministrom i sami smo zamijetili određeni entuzijazam, no pitanje je koliko pomaka bilo koji ministar uprave može napraviti s obzirom na političku težinu njegove funkcije. U Ministarstvu uprave na poslovima vezanim za digitalizaciju radi samo 17 ljudi, a uz njih je tu i Središnji državni ured za digitalizaciju s nešto većim brojem ljudi, ali i potpuno nejasnim djelokrugom i ovlastima. Naši sugovornici, kako iz Vladi bliskih, tako i iz stručnih krugova, suglasni su da bi Vlada, želi li doista značajno ubrzati digitalizaciju i uhvatiti korak s prosjekom EU, ovom poslu morala dati znatno veću političku težinu, primjerice u vidu potpredsjednika Vlade koji bi koordinirao aktivnosti vezane uz digitalizaciju, o čemu bi stranke trebale voditi računa u pripremi izbornih programa i planova za idući mandat.

U međuvremenu, ministarstva se pokušavaju snaći svako u svom djelokrugu. Nove projekte najavljuju iz Ministarstva pravosuđa, koje je u vezi s digitalizacijom usluga posebno loše prošlo u izvješću Europske komisije. U kategoriji dostupnosti pravosudnih usluga, u sklopu koje se mjeri mogućnost elektroničkog pokretanja manjih odštetnih zahtjeva, dobili smo ocjenu nula. Olakotna okolnost je tek to što nismo jedini s takvom ocjenom. Premijer Andrej Plenković i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavljuju, međutim, da uskoro slijede značajni pomaci u digitalizaciji pravosudnih usluga. S obilježavanja Europskog dana pravosuđa poručili su da će e-komunikacija, koja je od lani u primjeni na svim trgovačkim sudovima, ove godine u primjenu i na općinskim, a do kraja 2020. i na upravnim sudovima.

Konferencija Izazovi odgovornog marketinga i oglašavanja u digitalnoj eri. Izazovi odgovornog marketinga 'Digitalna bomba je bačena, a sada se moramo nositi s posljedicama'

U Ministarstvu pravosuđa napominju kako je riječ o komunikaciji koju zasad mogu koristiti samo odvjetnici i državni odvjetnici, no plan je da do kraja iduće godine ta mogućnost bude ponuđena i građanima, kako bi i oni „u određenim postupcima“ 24 sata dnevno mogli komunicirati sa sudovima. Nisu nam, međutim, znali precizirati na koje će se to postupke odnositi jer je, napominju, riječ o složenim procesima, koji će zahtijevati i elektroničke certifikate za građane. Ministarstvo se, očito, ne želi istrčati s najavama usluga za koje nisu sigurni da će ih doista moći i osigurati u rokovima koje spominju pa uvođenje e-komunikacije sa sudovima i za građane do kraja iduće godine treba uzeti s rezervom.

A od širenja e-komunikacije na općinske i upravne sudove ministar Bošnjaković očekuje puno. Uvjeren je da će komunikacija bez papira dovesti do bržeg, boljeg i modernijeg pravosuđa i postupnog vraćanja povjerenja građana u pravosuđe. No, ovdje valja napomenuti kako je digitalizacija samo alat koji bi sucima trebao olakšati posao, ali ne može biti jamstvo kvalitetnijih sudskih odluka, baš kao što ni ocjena Europske komisije u spomenutom izvješću ne govori o općem stanju u pravosuđu, nego tek o dostupnosti pravosudnih usluga. Na to, uostalom, upozorava i predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, koji je na najavu brže digitalizacije pravosuđa uzvratio upozorenjem: „Plediram na sve da digitalizaciju shvate samo kao sredstvo i pomoć da ispune svoju temeljnu ulogu koristeći jedno staro pravilo: Ako mislite da postoji problem, on sigurno postoji.“ 

SPAR
Kako smanjiti unos šećera
Zašto osjećamo potrebu za slatkim i kako se oduprijeti tome?
  • stefj:

    Zašto je Hrvatska na dnu? Zato jer sve nove usluge uvodi isključivo da osigura dodatan posao državnim i paradržavnim strukturama, a ne zato da se nešto pojednostavni i, ne daj bože, da nešto pojeftini... Pa su tako ubacili naknadu FINA-i ... prikaži još! za eračune, ubacili APIS za fiskalizaciju, AKD i slične. Naravno da je sve poskupilo... Pa vidite da udio države u poslovanju i društvu samo raste, ništa se ne racionalizira, od reformi ništa.

  • Cafa:

    Pazi što želiš. Meni je nepodnošljiva njihova digitalizacija, i vjerodajnice i e-građani, i dolaženje triput u Finu s dvije ovjere dok ne uspiješ dobiti ključ. Ionako i dalje sve spremaju u papirnatom obliku, kopiraju, arhiviraju, pečatiraju. Sačuvaj me Bože digitalizacije ... prikaži još! na hrvatski način. Preplaćena je 10x i sve ide jednoj firmi - APIS. Komunistička digitalizacija.

  • Westerner:

    Kako ce javna uprava provoditi digitalizaciu kad to znaci smrtnu presudu za njihova "teskom mukom izmisljena" radna mjesta?