Prema mjerenju StatCounter, od ukupnog ostvarenog prometa na društvenim mrežama u veljači ove godine na Twitteru je ostvareno 5,03 posto. Na Facebook otpada 86,63 posto prometa pa nešto zaostajemo za svjetskim prosjekom. No Twitter koriste mnoge globalno poznate osobe, poput Elona Muska, a koristio ga je i Donald Trump dok mu ga nisu zabranili. Zapravo, sa svojeg je profila vodio dobar dio svoje politike dok je bio predsjednik, a Musk je pak pokazao kako jednim tvitom može izazvati tektonski poremećaj na tržištu dionica i vrijednosnica.
Sami odobravaju prodaju
Međutim, to što Twitter nije toliko utjecajan u nas kao Facebook ne mora značiti ništa u jednom drugom kontekstu. Naime, postoji internetska stranica koja se zove Valuables by Cent gdje se tvitovi – prodaju. Tako je tamo svoj prvi tvit na prodaju dao i sam osnivač ove društvene mreže Jack Dorsey. Štoviše, to je prvi tvit uopće, a Dorsey je u njemu jednostavno izvijestio kako samo podešava svoj profil – ‘just setting up my twttr’, a objavio ga je 21. ožujka 2006.
S jučerašnjim je danom najveću ponudu za jedan od najpoznatijih tvitova dao Hakan Estavi, direktor tvrtke Bridge koja se bavi razvojem sustava tehnologije blockchain. Ponuda je 2,5 milijuna dolara čime je nadmašio ponudu Justina Suna, kineskog poduzetnika koji se bavi trgovanjem kriptovalutama, on je bio ponudio dva milijuna. No malo bi se toga dogodilo da Dorsey nije prodaju oglasio na svojem Twitter profilu nakon čega je za svega nekoliko minuta njegov prvi tvit dosegao vrijednost od 88.888,88 dolara. Nije to previše čudno jer stranica Valuables by Cent nije osobito korisnički usmjerena, dapače dosta je rudimentarna, ali se s nekoliko klikova može doći do najskupljih tvitova, prodanih i ponuđenih.
I doista je najveća ponuda dosad upravo Estavijeva, a interesantno je kako je i druga najveća ponuda opet njegova, ponudio je 121.000 dolara za tweet Changpenga Zhaoa, Kineza koji je stvorio najveći ekosustav za trgovanje kriptovalutama, Binance, u kojem se sprda s onima koji su se požurili prodati bitcoine kada su vrijedili manje od 10.000 dolara.
Tu je i jedan poznati, ali i kontroverzni tvit, onaj Elona Muska iz 2018. godine kada je objavio kako razmišlja prodati Teslu za 420 dolara po dionici zbog čega je zaradio javnu istragu i kasnije kaznu. Međutim, Estaviju nije pošlo za rukom da i kupi Kinezov tvit, on ga je prodao ponuđaču koji je ponudio tek 6600 dolara prije njegove ponude od 121.000 dolara. I to je do sada najskuplje prodan tvit. Ponuđači sami biraju kada će odobriti prodaju svojeg tvita, ako uopće.
Također se kupljeni tvit može i preprodati. No zašto bi uopće netko kupovao tvit i kako se to uopće može napraviti? Zapravo se kupuje digitalni certifikat vlasnika, odnosno autora tvita kojim se potvrđuje autentičnost. U tom kriptiranom potpisu nalaze se svi podaci o tvitu, kada je postavljen, što sadrži, vrijeme te digitalni potpis vlasnika s adresom njegova novčanika za kriptovalute koje su primarno sredstvo plaćanja.
Poput digitalnih umjetnina
Drži se kako su povijesno važni tvitovi ulaganje, a očito imaju i neku sentimentalnu vrijednost, poput autograma sportaša ili filmskih zvijezda. Taj certifikat, koji se još zove i non-fungible token, upravo je autogram autora tvita. Taj NFT, ili ‘niftie’, upisan je u blockchain mrežu, decentralizirani registar digitalnih transakcija, čime se zauvijek potvrđuje njegova vjerodostojnost, nije valuta pa se ne može mijenjati jedan za drugi. I tako smo stigli u vrijeme digitalnih umjetnina i vrijednih predmeta koji nisu opipljivi, ali imaju vrijednost. Samo u posljednjih tjedan dana prodano je različitih “predmeta” za 45,2 milijuna dolara.
