Saga o Zakonu o elektroničkim komunikacijama (ZEK) trebala bi biti dovršena u petak njegovim izglasavanjem u Saboru. Inače, rok za donošenje ZEK-a već je dobrano premašen, i to za gotovo dvije godine, zbog čega smo si priskrbili tužbu Europskom sudu, koju je protiv nas podnijela Europska komisija u travnju.
Mjesec dana kasnije ZEK je upućen u hitnu proceduru, no i nakon svega uspjet ćemo dodatno premašiti rok za jedan dan. Naime, u obrazloženju za donošenje Zakona po hitnom postupku jedan od razloga za hitnost je bilo ispunjavanje indikatora iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO), koji je, kako je pisalo, potrebno ispuniti do 30. lipnja 2022. radi isplate punog iznosa druge rate financijskih sredstava RH, u iznosu od 700 milijuna eura. Budući da je pravodobno ispunjavanje ovog indikatora politički i gospodarski prioritet za RH, zakon će se donijeti u planiranom roku, bili su nam kazali iz Ministarstva.
Ipak, neće biti baš 30. lipnja, jer petak je već 1. srpnja, a glasa se samo petkom. Ranije se nije moglo jer, iako je ZEK bio u hitnoj proceduri, a saborska rasprava održana 14. lipnja, uslijedio je tjedan s dva praznika te je bilo logično da će i sabornici na kolektivni raspust. U svakom slučaju, dodatni jedan dan kašnjenja neće utjecati na isplatu novca iz NPOO-a, kazali su iz Ministarstva.
Registar neplatiša
No vratimo se zakonu. Što, dakle, donosi osvježeni ZEK? Ukratko, ZEK će imati implementirane Direktive EU, čiji je cilj ujednačiti zakonodavstvo u svim zemljama članicama EU te donijeti okvir za poticanje investicija i bolju zaštitu korisnika ne bi li do 2030. Europska unija postala gigabitno i uvezano društvo.
Kada se radi o korisnicima, najveća novost je, ističu iz nadležnog ministarstva, "zakonsko omogućivanje prikupljanja i elektroničke razmjene nužnih podataka o podnositeljima zahtjeva za sklapanje pretplatničkih ugovora (potrošačima), i to isključivo u svrhu procjene njihove platežne sposobnosti. Time se ostvaruje cilj od općeg interesa za RH, a to je smanjenje broja dužnika i iznosa njihova duga, odnosno smanjenje ukupnog broja blokiranih dužnika u državi, budući da se najviše ovrha odnosi upravo na ovršne postupke koje pokreću operatori elektroničkih komunikacija – objasnili su iz Ministarstva zašto se uvodi registar telekom dužnika, svojevrsni pandan onom bankarskome.
Pri tome su se iz Ministarstva i pohvalili da se ZEK-om prvi put određuju obveze i operatorima koji do sada nisu bili predmet regulacije, onima koji usluge pružaju putem interneta, bez vlastite mreže i infrastrukture (kao što su Viber, WhatsApp i sl.), čime će se postići još veća razina zaštite krajnjih korisnika.
"Opseg njihovih obveza u prvom redu obuhvaća odredbe o sigurnosti mreža i usluga. Nadalje, na njih se sada primjenjuju i sve odredbe koje se tiču privatnosti elektroničkih komunikacija. Također im se može odrediti obveza uspostave interoperabilnosti usluga kada je ugrožena povezivost između krajnjih korisnika. Može im se odrediti obveza dostave upozorenja o opasnosti o nadolazećim opasnostima, putem sustava upozoravanja javnosti. U dijelu prava krajnjih korisnika, na njih se odnose obveze o transparentnosti uvjeta poslovanja", objasnili su nam dodatno iz Ministarstva.
Goruće pravo puta
Ono što je bilo najavljivano kao rješenje koje će lagano proći upravo u ovom zakonu jest pravedno definiranje naknada o pravu puta. Riječ je o naknadi koju plaćaju operatori za prolazak kabela tuđim posjedima, uglavnom je plaća HT i uglavnom jedinicama lokalne samouprave, koje u svojem vlasništvu imaju ceste i nekretnine kojima prolazi infrastruktura.
Zakon je trebao imati ugrađene konkretnije odredbe kojima bi se formirale cijene o pravu puta, no to se naposljetku nije dogodilo. Dvije godine, koliko se zakon "pekao", najprije u nadležnom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a potom nešto duže u ladici Vlade čekajući da prođe najprije Zakon o cestama, na koncu se nije dobro "ispekao" i konačni ZEK ne sadrži ništa bitno novo u dijelu naplate prava puta. Nije prošla namjera vladajućih da se ZEK-om dodatno zabetoniraju cijene koje su prethodno propisane novim Zakonom o cestama.
Naime, na takav pokušaj ustali su predstavnici lokalnih samouprava, glavni naplaćivači prava puta, koje im čini velik dio prihoda u njihovim lokalnim sredinama. S druge strane, iako godinama lobira, HT, koji u svom vlasništvu ima najviše infrastrukture, što izgrađene što dobivene u procesu privatizacije, nije uspio ishoditi sniženje cijena te naknade.
Vrući krumpir ZEK nije riješio, već ga je opet vratio tamo gdje je i bio, u ruke Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti – HAKOM.
HAKOM je optimistično uoči puštanja ZEK-a u saborsku proceduru u savjetovanje poslao izmijenjeni Pravilnik s korigiranim cijenama za pravo puta, budući da je Zakon o cestama već bio usvojen, no ipak, taj potez nije dobro prošao. U njemu su cijene za nerazvrstane ceste bile izjednačene javnima, što je daleko manje u konačnici negoli sada. Time bi izbili JLS-ovima velik dio prihoda koje su očekivali u ime prava puta te je odmah izbila pobuna, koja je zasad očito završila dobivenom bitkom "lokalaca" koji brane prihode svojih gradova i općina. A Pravilnik je povučen.
Iz HAKOM-a povlačenje Pravilnika objašnjavaju činjenicom da je bio upućen u javno savjetovanje u trenutku dok još nije bilo izvjesno kada će novi ZEK biti donesen.
– S obzirom na to da je proces donošenja novog ZEK-a krenuo po hitnom postupku i trebao bi biti dovršen uskoro, HAKOM je zastao s izmjenama postojećeg Pravilnika jer, prema prijedlogu novog ZEK-a, postoji obveza donošenja novog Pravilnika – kažu sada iz HAKOM-a.
Kako je u konačnici riješeno pravo puta u ZEK-u, hoće li primjenom ZEK-a lokalci ostati bez dijela novca i koje su sada dužnosti regulatora i u kojem roku, pitali smo tvorce zakona. Na što oni odgovaraju: – Institut prava puta i određivanja naknade za pravo puta nastavlja se uređivati na isti način kao i u važećem Zakonu o elektroničkim komunikacijama. Dakle, novim zakonom naknada za pravo puta nije smanjena niti ičim ograničena, čime su uvažene primjedbe iz javnog savjetovanja. Izračun i visinu naknade za pravo puta i dalje će propisivati regulator svojim pravilnikom, kao što je to slučaj i danas, a novi pravilnik mora se donijeti u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona – objasnili su iz Ministarstva. Iz HAKOM-a dodaju: – Budući ZEK zadržao je koncepciju trenutačnog zakona koji je na snazi kad je riječ o pravu puta za postojeću infrastrukturu, pri čemu je objašnjeno da klasični stvarnopravni instituti, kao što je primjerice pravo služnosti, imaju prednost nad pravom puta. Novost koju zakon donosi mogućnost je stjecanja prava puta i za novu infrastrukturu, u slučajevima kad infrastrukturni operator nije uspio riješiti imovinskopravne odnose s vlasnikom ili upraviteljem nekretnine. Postojeće obveze operatora i JLS-ova ne bi se trebale mnogo mijenjati – kazali su iz HAKOM-a.
U svakom slučaju, primjerice, na godišnjoj razini HT je jedinicama lokalne samouprave plaćao 96,6 mil. kuna, a županijskim upravama za ceste 32,6 milijuna. Za sada, čini se, tako će i ostati. Odnosno HAKOM ima godinu dana da donese novi Pravilnik, a dionici da lobiraju za svoju stvar.
Sudeći prema sadašnjem razvoju događaja, lokalci se ne žele odreći prihoda pa i kad bi im investicije u njihov kraj bile ugrožene, dok sniženje naknada, osim HT-a, koji je i elaboratom otprije nekoliko godina upozoravao na nepravednost cijena, indirektno zagovara i Europska komisija ističući da su cijene telekomunikacijskih usluga visoke te da bi one bile manje kada bi se uklonile neke prepreke i pojednostavila gradnja.
Pravedne cijene
Istina je da se trošak koji plaća HT uzima u obzir pri izračunu veleprodajnih cijena za ostale dionike na tržištu te HAKOM procjenjuje da bi, kad bi zbog sniženja naknade za pravo puta HT plaćao niži iznos ukupne godišnje naknade za pravo puta i pravo služnosti od iznosa koji je već ugrađen u troškovni model, mogao odrediti nešto nižu razinu veleprodajnih cijena HT-a.
Primjerice, kad bi godišnji iznos koji HT plaća po osnovi prava puta i prava služnosti pao na 50 milijuna kuna godišnje, tada bi najviše razine reguliranih veleprodajnih naknada mogle biti snižene od 0,28 do najviše 3,23%, ovisno o vrsti veleprodajne usluge – kaže se u izračunu HAKOM-a, koji pri tome napominje da se ova procjena temelji na pretpostavci nepromijenjenih ostalih ulaznih parametara, tj. troškova uključenih u izračun.
Premda i lokalci kao i HT imaju svoje argumente za raspravu, čini se da će lobiranje potrajati sljedeću godinu, koliko iznosi rok za donošenje novog Pravilnika. Do tada će sve ostati po starome. Što znači i da cijene neće padati, barem ne zbog niže cijene naknada. Hoće li HAKOM uspjeti iznaći neko pravednije rješenje koje će zadovoljiti obje strane, svakako ćemo znati najkasnije za godinu dana.
