Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci SMART - Pogled u tehnološku sadašnjost i budućnost

Uspješan IPO tehnološke tvrtke na zagrebačkoj Burzi

Span je probio led i utabao izlazak tehno tvrtki na burzu
01. listopada 2021. u 16:09 0 komentara 130 prikaza
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

U tehnološkom svijetu rujan je doista bio povijesni mjesec. Span, domaća softverska kompanija, javno je ponudio dionice i izlistan je na Zagrebačkoj burzi. Span je tako putem javne ponude prodao svih svojih 578.200 ponuđenih dionica ili 29,5 posto, i to po maksimalnoj cijeni od 175 kuna. Spanove dionice kupilo je više od 1000 novih dioničara, čime je prikupljeno 101 milijun kuna.

Inicijalna ponuda Spana povijesni je događaj za hrvatski IT i širu društvenu zajednicu, smatra Davor Runje, predsjednik CISEx-a.

– Prvi je put jedna privatna tehnološka tvrtka, koju je pokrenula skupina pojedinaca bez znatnijeg inicijalnog kapitala, došla do stupnja zrelosti i veličine potrebne za izlistavanje na burzi. Izlazak na burzu se u cijelom svijetu smatra najvećim mogućim uspjehom osnivača, a tim događajem pokazano je da je takav uspjeh moguć i u Hrvatskoj, u domaćoj tvrtki, s domaćom radnom snagom i s domaćim kapitalom, ali globalno konkurentnoj u cijelom svijetu. Ovo je velika inspiracija i poticaj cijeloj tehnološkoj zajednici i takvi uspjesi su najbolji način da zaustavimo iseljavanje domaćih stručnjaka i započnemo njihov povratak u domovinu kako bismo ovdje zajedno gradili bogatu i uređenu europsku državu.

Da je Spanov pohod na burzu značajan slaže se i Božidar Pavlović, fintech konzultant i investitor, te pojašnjava razloge za to. Glavni je razlog, naravno, što se radi o prvoj inicijalnoj ponudi dionica neke tehnološke kompanije u povijesti Zagrebačke burze, što pak dobro oslikava trenutačni “zeitgeist”, odnosno izlazak hrvatskih tehnoloških tvrtki iz ormara pred lice javnosti – kazuje Pavlović i dodaje:

– Do prije nekoliko godina medijima i toj istoj javnosti koja danas uživa u uspjesima, ulaganjima i akvizicijama tehno sektora, tvrtke poput Infobipa, Microblinka, Nanobita ili Rimac automobila, da spomenemo samo najzvučnija imena, nisu bile nimalo zanimljive. Razglabalo se tad o mogućim posljedicama sloma Agrokorova carstva ili sanaciji brodogradnje, dok su visokotehnološke kompanije u miru svojih garaža pripremale izlazak na globalnu scenu. Drugi ništa manje važan razlog za isticanje značaja ovog IPO događaja jest što je već dulje vrijeme Zagrebačka burza životarila sa skromnim prometom, na godišnjoj razini sličnom prometu kriptomjenjačnica, i bez zanimljivih novih izdanja, pa ju je Span trgnuo iz “dogmatskog drijemeža” – pojašnjava Pavlović.

Trgnuli su se i investitori, jer kako su izvijestili nakon IPO-a, iskazani interes svih ulagatelja tijekom javne ponude, i to zaposlenika, malih ulagatelja i kvalificiranih ulagatelja, bio je znatno veći od ponuđenog broja dionica. Pri cijeni od 160 kuna, koliko je iznosio donji raspon cijene, iskazan je interes za 1,036.166 dionica, što je 79 posto više od ponuđenog, dok je pri maksimalnoj cijeni od 175 kuna iskazan interes za 809.644 dionice, što je 40 posto više od ponuđenog.

Kroz tzv. ESOP program zaposlenicima Spana u Hrvatskoj ponuđeno je 49.000 dionica, a interes je bio čak 47 posto veći od ponuđenog broja dionica te se na kupnju dionica odlučilo više od polovice zaposlenika u Hrvatskoj, njih 242.

Kako komentira Božidar Pavlović, mali investitori, njih oko 1000, mogli su praktički preko noći zaraditi, odnosno ostvariti lijepi postotak na razlici između cijene upisa i cijene trgovanja na burzi; institucionalni investitori, poput mirovinskih fondova, pokazali su svoju glad za novim izdanjima iskazavši bitno veći interes no što je bilo raspoloživih dionica, što su kompenzirali kupnjom većih volumena dionica u prvih nekoliko dana trgovanja, što je pak povisilo cijenu dionice, a i sami zaposlenici Spana su kroz ESOP, program dodjele dionica zaposlenicima, prošli prilično dobro.

– U konačnici, i menadžment Spana predvođen osnivačem Nikolom Dujmovićem dokazao je koliko je odluka o uvrštenju na Zagrebačku burzu bila mudra i dalekosežna jer je tržišna kapitalizacija Spana trenutačno vjerojatno bitno veća od one koju bi mogao dobiti kroz kakvu stratešku investiciju ili prodaju tvrtke, a kontrola nad tvrtkom je zadržana. S druge strane, da bi se tvrtka izlistala na burzi, često je potrebno doseći određenu veličinu i prihode, što nije jednostavno bez kapitalnih injekcija – naglašava Pavlović.

Zbog čega i kako su odlučili izaći na burzu, u Spanu su pojasnili uoči IPO-a. Smatrali su da je sada pravi trenutak za takav iskorak jer su im prihodi lani iznosili 613,75 milijuna kuna, što je 30,1 posto više u odnosu na 2019. U posljednje tri godine bilježili su godišnju stopu rasta prihoda višu od 20 posto, što je, kazali su, dvostruko više od prosjeka IT industrije u Hrvatskoj i taj rast u budućnosti odlučili su dodatno ubrzati. Stoga je izlistavanje na Zagrebačkoj burzi bio logičan sljedeći korak.

“Osnovani smo u Hrvatskoj i ovo je mjesto gdje se generiraju naša znanja i razvijaju naše kompetencije. Upravo zato Zagrebačka burza bila je prirodno mjesto gdje ćemo započeti novu eru svoje kompanije, ojačani novim dioničarima i njihovim povjerenjem”, poručio je Spanov menadžment.

Koliko su zadovoljni poslom, osnivač Nikola Dujmović izrazio je netom nakon IPO-a. – Ostvarili smo sve ciljeve koje smo htjeli postići. Potražnja za dionicama je znatno nadmašila ponudu. S više od tisuću novih dioničara postigli smo uravnoteženu dioničarsku strukturu s kojom Span ulazi u novu razvojnu fazu poslovanja. Među novim dioničarima više je od polovice Spanovih zaposlenika u Hrvatskoj. To je nevjerojatno i ponosim se što radim s ljudima koji toliko vjeruju u ono što radimo – istaknuo je Nikola Dujmović, osnivač i predsjednik uprave Spana.

Nakon IPO-a sve dionice Spana uvrštene su na službeno tržište Zagrebačke burze, a Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke burze, kazala je kako su cijelim poslom sa Spanom vrlo zadovoljni.

– U samo tri trgovinska dana od kada je dionica uvrštena, ostvareno je 8,5 milijuna kuna prometa tom dionicom, a cijena je na razini od 204 kune, što je 16,5 posto iznad cijene po kojoj je prodana u inicijalnoj javnoj ponudi. Span je također izrazio jasnu namjeru da bude uzor na tržištu po pitanju transparentnosti, što nam je osobito važno – kazala je Gažić i dodala:

– Uz pojačano trgovanje, primijetili smo znatan interes mlađih i novih investitora. Čini se da su samo čekali priliku da i u Hrvatskoj investiraju u tehnološku kompaniju. Svako novo izdanje pridonosi ukupnoj atraktivnosti tržišta, budući da jednom kada privučete investitore, oni ostaju na burzi i ako iziđu iz neke dionice uz dobit, najčešće ulažu u druge dionice. Tijekom cijelog rujna bilježimo pojačan promet na burzi i sigurni smo da je tome djelomice pridonijelo uvrštenje dionica Spana – naglasila je čelnica Zagrebačke burze.

Na pitanje vjeruje li da bi Spanov primjer mogao potaknuti i ostale tvrtke, prije svega u tehnološkom sektoru, da se odvaže na domaći IPO, Gažić odgovara kako je u to sigurna, tvrdeći da su mnoge tehnološke kompanije u Hrvatskoj nastale devedesetih i da njihovi osnivači razmišljaju o idućoj etapi života svojih kompanija.

– Primjerice, M SAN je nakon izdanja obveznice već najavio da razmišlja o uvrštenju. Te nas vijesti vesele i nadamo se da ćemo uskoro imati dovoljno tehnoloških dionica na burzi da pokrenemo prvi tehnološki indeks na Zagrebačkoj burzi – ističe Gažić.

Domaći IPO ima prednosti po pitanju investitora koji poznaju kompaniju, smatra Gažić te napominje kako ne smijemo zaboraviti da Hrvatska ima vrlo snažan potencijal investiranja mirovinskih fondova, koji po prirodi svojih ulaganja pokazuju određenu pozitivnu fokusiranost na domaće dionice.

– Ono što razlikuje naše tržište od američkog, na koje, primjerice, prema javno dostupnim informacijama, Infobip cilja, svakako je valuacija odnosno cijena po kojoj su investitori spremni investirati u kompaniju. Američko tržište je izuzetno fokusirano na tehnološke kompanije i Infobip i radi svoje veličine i radi tehnologije koju nudi sigurno ima u vidu te pozitivne aspekte – pojašnjava Gažić i tvrdi kako ZSE sigurno može ponuditi tehnički jednako izlistavanje kao u Americi, no upravo broj i vrsta investitora glavne su odrednice na koju se kompanije fokusiraju pri odluci o tome na koju će burzu izići.

Što se tiče izlazaka manjih kompanija na burzu, Ivana Gažić kaže da provode upravo niz aktivnosti da motiviraju i manje kompanije.

– Jedan od glavnih ciljeva Europske komisije je da i manje kompanije mogu prikupljati kapital na burzi, pa je to na burzi ili Progressu moguće bez prospekta za iznos do 8 milijuna eura. To bi za burzu bilo vrlo dobro – ističe Gažić.

Inače, kada se radi o ostalim izvorima kapitala, objašnjava Božidar Pavlović, hrvatska scena fondova rizičnog kapitala nije još dovoljno razvijena da bi mogla servisirati naraslu potrebu novih brzorastućih tehnoloških kompanija za ulaganjima u rast i razvoj, ali postoje naznake da bi se i to ubrzo moglo promijeniti nabolje jer je najavljeno osnivanje i početak rada nekoliko novih fondova s regionalnim fokusom na tehnološke tvrtke.

– Činjenica je da je Span probio led te pokazao da je uspješan izlazak na domaću burzu moguć i za tehnološke kompanije, čime je utabao put za neke nove, buduće inicijalne ponude kapitala domaćih IT tvrtki srednje veličine koje imaju regionalne ambicije, što uz pretpostavljeno sudjelovanje mirovinskih fondova daje ipak nekakvu nadu da će naše buduće mirovine ipak postojati – zaključio je Božidar Pavlović.

>> VIDEO YouTube zabranio 'antivakserski' sadržaj

Karlovac: Brdo šute i građevinskog materijala u Turanju PROTUPRAVNA EKSPLOATACIJA Proračun oštetio za 200.000 kuna jer je otkopavao građevinski kamen bez koncesije Slavonski Brod: Konferencija za medije štrajkaškog odbora tvrtke Đuro Đaković Zbog blokade računa Tvrtka iz sastava Đuro Đaković Grupe ide u stečaj Zagreb: Klub gradskih zastupnika MOST-a održao konferenciju za medije MOST Trpimir Goluža: Iznenađujuće toleriranje Tomaševića da tvrtkama upravljaju štetni ljudi
Sarajevo: Umirovljenici unatoč pandemiji koronavirusa svakodnevno uživaju u partijama šaha
VEČERNJI DOZNAJE
Radnici stariji od 65 zbog novog zakona ostaju bez prava na otpremninu, donosimo detalje
INA Klub volontera
Volontiranje u Hrvatskoj
Deseti im je rođendan otkako su svoje vrijeme nesebično počeli ulagati u dobrobit zajednice
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.