Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

Usluge na zahtjev: Budućnost ekonomije je u aplikacijama

Usluge na zahtjev rezultat su modernih očekivanja korisnika koji brzo žive i žele osobni pristup koji odgovora njihovom stilu života, a budućnost leži u razvoju mobilnih aplikacija
03. siječnja 2020. u 12:20 85 prikaza
Digital Takeover

Modernizacija i sveprisutnost tehnologije danas se ogleda u svim aspektima života, pa tako i u prijevozu. Svijet brzih promjena rezultirao je transformacijom ljudskih navika - od načina na koji razmišljamo, komuniciramo, radimo i provodimo svoje slobodno vrijeme.

Mobilne aplikacije ključan su dio promjene cijelog uslužnog sektora, jer su omogućile brz i lagan pristup proizvodima i uslugama, a u Hrvatskoj i svijetu pojavile su se brojne startup kompanije koje nude usluge na zahtjev. Osim aplikacija za prijevoz poput Ubera i Bolta, tu su i aplikacije za dostavu hrane Wolt, za dostavu različitih proizvoda Glovo te aplikacija Beeping za čišćenje doma.

1. Ključ usluga na zahtjev

One zamjenjuju tradicionalne poslovne modele brže nego što je itko mogao predvidjeti, a omogućuju trenutno pružanje roba i usluga. Ono što je počelo kao najbrži način da se pozove taksi, tzv. Uberizacija, danas je promijenila način na koji tvrtke percipiraju potražnju, osiguravaju ponudu i isporučuju.

Koliki je utjecaj toga svjedoči i Forbesova parola "uberizirajmo cijelu ekonomiju". Pojavom startupa koji omogućuju trgovinu namirnicama (u svijetu Instacart, u Hrvatskoj Konzum), raznih tvrtki za naručivanje gotove hrane te usluga za gostoprimstvo (poput Airbnba) to se zaista i događa.

Oko 40 posto ljudi u razvijenim zemljama koristilo je barem neku uslugu na zahtjev, a trend promjena prijeti urušavanjem tradicionalnih poslovnih modela i uvođenje ekonomije na zahtjev. Pojava usluga na zahtjev diljem svijeta olakšala je rast industrijske vertikale i nadahnula poduzeća da automatiziraju svoje usluge.

Većina pružatelja usluga na zahtjev pruža servis na lokaciji korisnika, kao što je to slučaj u Uberu i Lyftu, a mnogi im nude uređaj u obliku digitalnog sadržaja kao u slučaju Hulu i Netflix.

Industrije u kojima se to najviše ogleda su prijevoz i putovanja, dostava namirnica, dostava gotove hrane iz restorana, zdravstvene i profesionalne usluge (čišćenje, kućanski popravci i slično), eCommerce (prodaja i kupnja svega preko interneta, primjerice na Amazonu) te logistika.

2. Korisnici budućnosti

Usluge na zahtjev nisu namijenjene samo mladima i imućnima - cijeli taj sektor raste iz dana u dan. Gospodarske aktivnosti usredotočene na internetske platforme gdje neovisni prodavači mogu ponuditi robu ili usluge kupcima privlače značajnu pažnju potrošača i naviku trošenja – pokazuju to novi podaci američkog Nacionalnog istraživanja o spremnosti tehnologije NTRS.

Kako bi procijenili potrošnju na zahtjev, ispitanici su upitani o tome jesu li mjesečno kupovali proizvode i usluge na zahtjev u kategorijama kupovine i potrošene količine. Rezultati su projicirani na odraslo stanovništvo s pristupom internetu te su otkrili kako samo u SAD-u usluge na zahtjev privlače više od 22,4 milijuna potrošača godišnje i 57,6 milijardi dolara potrošnje. Najveću potrošnju na zahtjev pokazala su mrežna tržišta (npr. Ebay, Etsy).

foto: Mc Donalds

Na drugom mjestu je prijevoz (Uber, Lyft) s 5,6 milijardi dolara godišnje potrošnje te 7,3 milijuna mjesečnih potrošača, a slijedi isporuka hrane s 5,5 milijuna mjesečnih potrošača i 4,6 milijardi američkih dolara godišnje.

Ekonomija na zahtjev sve više privlači raznoliku skupinu potrošača. Podaci NTRS pokazuju da su muškarci i dalje najzastupljeniji potrošači ekonomije na zahtjev, njih čak 55 posto. Ne iznenađuje da su gotovo polovica potrošača na zahtjev milenijalci između 18 i 34 godine.

Podaci pokazuju da ekonomija na zahtjev nije samo za bogate; 46 posto potrošača na zahtjev ima godišnji prihod kućanstva manji od 50.000 dolara, a samo 22 posto godišnje prihode kućanstva od 100.000 ili više dolara. Također, podaci pokazuju da 46 posto korisnika usluga na zahtjev živi u urbanim sredinama.

Usluge na zahtjev funkcioniraju na tri temeljna načela:

1. Privlači ih prvenstveno relativno niska cijena jer su za pružatelja usluga uklonjeni nepotrebni posredni koraci

2. Velika brzina pružanja potrebnih usluga ili robe

3. Lakoća kontaktiranja kupaca od strane pružatelja usluga

3. Okidači budućih promjena

Pojačana konkurencija jedan je od najvećih uzroka promjena, a očekuje se ogromno povećanje konkurencije s ulaskom novih igrača na tržište ili korištenjem alternativnih poslovnih struktura.

Rastući trend deregulacije smanjit će ograničenja na gotovo sve aspekte vlasništva pružatelja usluga i načina na koji nude svoje usluge. To će otvoriti tržište inovativnim poslovnim modelima koji prije nisu bili mogući zbog regulatornih ograničenja.

Daljnja globalizacija i kontinuirani trend preusmjeravanja profesionalnih usluga na tržišta u nastajanju, posebno u područjima usklađenosti i ostalih usluga s niskom dodanom vrijednošću također je ključan pokretač promjena, ističu analitičari.

Sve to utječe i na promjenu zahtjeva klijenata, jer se korporativni kupci sve više usredotočuju na vrijednost, tražeći fiksne naknade i veću transparentnost u cijenama. Usluge se također kupuju putem à la carte modela - odabirom različitih pružatelja usluga za različite zadatke.

Povijesno gledano, sama industrija profesionalnih usluga pokazala je spor tempo provođenja i prilagođavanja tehnološkim promjenama, dok su se njihovi klijenti i ostatak svijeta pokazali manje suzdržani. Dakle, industrija se u nekom trenutku mora uhvatiti ukoštac s tim razvojem. Tehnologija i umjetna inteligencija bit će zamjena i nadopuna za određene profesionalne usluge i učinak će vjerojatno biti dramatičniji nego što se predviđalo. Smanjenje neizvjesnosti nešto u čemu su strojevi vrlo dobri, a to je bit njene uloge na tržištu promjena.

4. Budućnost uslužne djelatnosti leži u razvoju mobilnih aplikacija

Predviđa se kako će, prema dosadašnjim trendovima, tržište mobilnih aplikacija i web stranica za usluge doseći vrijednost od 335 milijardi dolara do 2025. godine. Osnova poslovnog modela je nastanak i eksponencijalni rast preuzimanja digitalnih platformi, aplikacija i uređaja. Napredak je omogućio da se putem internetske platforme trgovanje uslugama odvija na zahtjev, precizno mjerljivo u vremenu te tako da odgovara dinamičkoj podudarnosti ponude i potražnje.

U međuvremenu, brzo prihvaćanje pridonijelo je dramatičnoj primjeni smanjenje transakcijskih troškova trgovine, kao posljedica tehnološkog napretka. Mobilne aplikacije za usluge na zahtjev, bez obzira je li riječ o prijevozu, dostavi hrane ili sl., godišnje doseže brojku preko 22,4 milijuna korisnika koji troše oko 57,6 milijardi dolara.

Ključne značajke aplikacija za korisnike:

  • Notifikacije
  • Recenzije i ocjenjivanje
  • Razne mogućnosti plaćanja
  • Povijest narudžbi
  • Lista želja
  • Rezervacije i otkazivanje
  • GPS praćenje
  • Lista aktivnosti

 

5. Utjecaj na globalnu ekonomiju i politiku

Globalizacija usluga stvara izazove kako u domaćoj tako i globalnoj ekonomiji, ali i politici. Tržište se mora prilagođavati, ne samo s procesima trgovanja već i regulativom istih. Primjerice, vozači Ubera i Bolta u Hrvatskoj također se moraju pridržavati osnovnih zahtjeva poput predočenja osobne iskaznice, vozačke dozvole, izvoda iz kaznene evidencije, početne kvalifikacije za vozače taksi vozila te profilne fotografije vozača.

Dodatni uvjeti za partnere uključuju bankovne izvode, licence za autotaksi prijevoz koju izdaje ured državne uprave u županiji prema sjedištu/prebivalištu tvrtke ili obrta, rješenje o upisu u trgovački ili obrtni registar te E-fiskalizacija.

World trade report naglašava kako domaća reforma tržišta usluga mora biti u skladu s globalnom reformom. Temeljna poruka u Izvještaju o svjetskoj trgovini za 2019. godinu je da će prekogranična trgovina sve više uključivati usluge, a ne samo proizvode i da će to transformirati globalnu ekonomiju.

Usluge su već transformirale nacionalna gospodarstva u masovnim razmjerima, a sektor usluga je najbrži rastući gospodarski segment. Usluge generiraju više od dvije trećine ekonomskog outputa, privlače preko dvije trećine izravnih stranih ulaganja, te osiguravaju gotovo dvije trećine radnih mjesta zemljama u razvoju i četiri petine u razvijenima.

Više o uslugama budućnosti saznajte 13. ožujka na Digital Takeoverunajvećem regionalnom inovacijskom i transformacijskom summit & expou koji okuplja više od 3000 posjetitelja iz područja retaila, marketinga, medija, financija i brojnih drugih.

 

Norveška rukometna reprezntacija
Hrvatska u finalu
Pogledajte što norveški mediji pišu nakon poraza, još ne mogu vjerovati da neće u finalni boj
Plin
SMANJENJE CO2
Perspektive plina kao alternativnog goriva u prometu u Hrvatskoj