Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

Tehnologije mogu oslabiti prirodnu inteligenciju ljudi

Zaokupljenost ljudi internetom jest kao slijepi posluh u totalitarizmu, kaže Ninčević.
02. srpnja 2019. u 09:12 2 komentara 549 prikaza
Marino Ninčević
Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Nedavno predstavljena knjiga Kognitivna kibernetika nije ni prva ni posljednja koja se bavi tehnologijom, no drukčija je i posebna. Čim čujete tko su bili prezenteri – akademkinja Vida Demarin, dr. Marko Vučetić, dr. Jadranka Pavić te dr. Zvonko Benčić – mora vam postati zanimljivom. Autori su dr. sc. Zdenko Balaž i dr. sc. Marino Ninčević. Prvi je vanjski suradnik Tehničkog veleučilišta u Zagrebu za kolegije Inteligentni sustavi i Kognitivna kibernetika. Drugi je pedagog, filozof i teolog, svećenik je Zadarske nadbiskupije, docent i viši znanstveni suradnik na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje pedagoške predmete, a uz to je i misionar. S Marinom Ninčevićem razgovarali smo o knjizi koja je izdanje Glasa koncila, a prihod od 250 prodanih primjeraka, zahvaljujući sponzorima, pomoći će pri gradnji doma u Zambiji.

Računala CYBER WEEK Prijetnje kibernetičkoj sigurnosti u 2018. prouzročile više od 500 mlrd eura štete

Zašto ste odabrali baš ovu temu?

Zato što se bavim edukacijom i što živimo u vremenu inteligentnih tehnologija. Ovo je vrijeme u kojem prirodna inteligencija dolazi u interakciju s inteligentnim tehnologijama. U knjizi i polazimo od čovjeka kao inteligentnog bića koje uspostavlja interakciju s umjetnom inteligencijom, a u nekim slučajevima čak ga i nadmašuje. Edukacija, pedagogija, obrazovni sustav time se mora pozabaviti, odrediti gdje je čovjek u svemu tome. Kada kažem interakcija, mislim na uspostavu komunikacije. Vrlo brzo doživjet ćemo da se umjetna inteligencija počne koristiti našim karakterom, našim emocijama, da nam može sugerirati što i kako živjeti, izabirati, odlučivati.

Marino Ninčević
1 / 7
Marino Ninčević

Koliko se bavite kibernetikom?

Dugo. Od kada predajem kolegij „Pedagoški management suvremene škole“, a kibernetika je znanost o svim sustavima. Wienera, koji je jedan od važnijih autora za kibernetiku, i Manfreda Spitzera koji se bavi novim tehnologijama u nastavu sam uveo prije pet godina. Kada kažem svi sustavi, tu je svakako i umjetna inteligencija. Razlog je bila i ideja da se pozabavimo svim novim što se događa u svijetu inteligentne tehnologije.

Što zapravo znači kognitivna kibernetika?

Kognitivna kibernetika nova je znanstvena disciplina zasnovana na kogniciji koju prepoznaje kao ljudski mentalni kreativni pokretački naboj i kibernetici kao univerzalnoj znanosti o sustavima te njihovu sintetiziranju i mogućnostima na osnovama novih inteligentnih tehnologija poput računala. Kibernetika, kako ju je Platon objasnio još u antici, promatrana je kao vještina nalik na onu koja je potrebna za upravljanje brodovima (grč. kybernetike tehne = kormilarska vještina). Danas se globalno razumijevanje kibernetike svodi na razumijevanje upravljanja bilo kojim sustavom. Esencijalni smisao kibernetike objašnjava se analogijom sa živim organizmima. Analogija identična karakteristikama u ponašanju, funkcioniranju i zakonitostima, svodi se na sve procese upravljanja, reguliranja, dobivanja, pohranjivanja, pretvorbe i prijenosa informacija i u tehničkim sustavima. Ona je tu da spozna interakciju između prirodne inteligencije, odnosno čovjeka, i umjetne inteligencije. Dosta je ta znanstvena disciplina zaživjela u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i u Kini, odakle dobivamo i mnogo poziva na simpozije.

društvene mreže Pogledajte oko sebe Stalno ste na mobitelu i društvenim mrežama? Ovaj video bi vas mogao zabrinuti

Od čega se polazi u knjizi?

U knjizi se polazi od Čovjeka kao inteligentnog ljudskog bića i razvijenih tehnoloških sustava s umjetnom inteligencijom koja je sve bliža ljudskoj pa je u nekim slučajevima čak i nadmašuje. Mogućnost da te dvije inteligencije komuniciraju i da među njima postoji određena interakcija koja se može promatrati zahtijeva spoznaju tog razumijevanja.

U knjizi se spominju edukatori koji su redom božji ljudi?

Imamo recimo Vigotskog koji je bio religiozan čovjek, dakle zanimljivo je da poimanje svega toga dolazi od religioznih ljudi. Moj kolega i prijatelj koji je napisao mišljenje o knjizi, prof. dr. sc. Dražen Juračić koji je ateist, rekao je kako je zanimljivo da su o tome razmišljali religiozni ljudi. Vjera i znanost ne se isključuju. Znanost počiva na činjenicama i istraživanjima, a vjera doista na povjerenju u ono što je Bog objavio kroz Sveto pismo i putem crkve. Nigdje nisu u sukobu. Moji studenti ovoj se knjizi ne čude, odavno znaju da sam u kibernetici kojom im pomalo i dosađujem s vremena na vrijeme.

Marino Ninčević | Autor : Davorin Višnjić/PIXSELL Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL

Elon Musk, primjerice, misli da je umjetna inteligencija izuzetno opasna.

Ne bih rekao da će biti opasna ako će se prirodna inteligencija njome znati služiti, jer umjetna inteligencija naslanja se na znanja do kojih se došlo stoljetnim istraživanjima u područjima filozofije, matematike, psihologije, neurologije, kibernetike i suvremenog računarstva. Kompleksnost područja umjetne inteligencije u tome je što je multidisciplinarna i ujedinjuje znanja iz područja tehničkih, društvenih i bioloških znanosti. Ne bude li se čovjek racionalno koristio suvremenim tehnologijama, može se dogoditi da oslabi prirodna inteligencija, što je pokazalo i jedno istraživanje u Izraelu napravljeno prije 20 godina. Ostat ćemo na razini informacija koje dolaze sa svih mogućih ekrana, neće više biti onoga dubinskog pohranjivanja znanja kako ga je još Platon definirao. A samo se takvim učenjem razvija prirodna inteligencija. Ne budemo li razvijali prirodnu inteligenciju, tada to može biti problem. No, ni to nije nešto s čime se čovjek ne može suočiti.

Zašto je ova knjiga bila potrebna?

Kod nas još nema ovakve knjige. Bilo je potrebno napraviti je, kolega i ja shvatili smo da su suvremene tehnologije tu, kognitivna kibernetika kao nova znanstvena disciplina može nam pomoći u susretu s umjetnom inteligencijom. Na neki način pokazujemo da umjetna inteligencija nestaje implozijom a nastaje kognitivna kibernetika. Jedno cijelo poglavlje govori baš o tome.

Umjetna inteligencija RATKO BOŠKOVIĆ Zbog kolega robota nezaposlenih će biti više?

Zanimljiva je i ekipa stručnih recenzenata.

Kolega Balaž je FER-ovac, ja sam prije svega pedagog, pa filozof i teolog, te smo temu kognitivne kibernetike obradili iz perspektive svojih primarnih znanstvenih okvira – elektrotehnike i pedagogije, ali sa snažnom znanstvenom i metodološkom podlogom filozofije, zbog čega je doc. dr. sc. Marko Vučetić jedan od recenzenata. Trebao nam je i pedagog – prof. dr. sc. Neven Hrvatić te FER-ovac poput prof. dr. sc. Krešimira Meštrovića. To su tri dominantna područja u knjizi i zbog toga su recenzenti morali biti stručnjaci iz tih znanstvenih disciplina. Na knjizi smo intenzivno radili oko dvije godine, a nadam se da ćete oko Božića vidjeti knjigu „Kognitivna kibernetika II. – Izobrazba i stjecanje znanja u budućnosti“. Dr. Vučetić zainteresiran je za uvođenje jednog izbornog kolegija iz ovog područja kojega nema na studiju filozofije u Zadru.

U knjizi se nalaze i pojmovi svojstveni za specifične industrije, kao što je LEAN?

Taj je pojam na početku bio povezan s proizvodnjom prema metodologiji koju je svojedobno razvila Toyota, japanski proizvođač automobila, za njihov proizvodni sustav. Poslije je ta metodologija popularizirana u mnogim svjetski uspješnim proizvodnim tvrtkama. Danas se ona uspješno primjenjuje i u mnogim drugim granama, od logistike, zdravstva, projektantskog menadžmenta, obrazovanja sve do javne uprave. Osnovni cilj svodi se na stvaranje veće vrijednosti. U proizvodnji za kupca, kod usluga za krajnjeg korisnika uz upotrebu što manje resursa: kapitala, vremena, informacija, prostora i ljudskog rada, a što se postiže tako da se iz procesa eliminiraju svi gubici. U edukaciji to je odličan primjer politehnike kod koje se optimiziraju resursi raspoloživi za stjecanje znanja u koje su uključene tehnologije i ljudski čimbenici.

Marino Ninčević | Autor : Davorin Višnjić/PIXSELL Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL

Tu je i globalizam!

Uz pomoć kognitivne kibernetike došlo se do spoznaje da današnje digitalne društvene sprege generiraju „mase” kojima se može upravljati. Digitalna zaokupljenost ljudi na internetu u „globalnom selu” sve je sličnija slijepoj poslušnosti ljudi u odnosu na velike pokretače koji su okupljali svoje simpatizere i sljedbenike u proteklim totalitarizmima. Kod korisnika koji se služe inteligentnim tehnologijama tehnološki antropomorfizam čudesnom lakoćom djeluje na nastanak posebnih sinestetičkih obilježja koja, posebice kod djece, rezultiraju destrukcijom mentalnog razvoja.

robotika Utakmica radnika i strojeva 'Roboti nikada neće moći potpuno zamijeniti ljude'

Što je intuigencija?

Intuigencija je nova jezgra mišljenja koja je definirana kao potvrđeni razvoj ljudskog uma integriranim doprinosom uz pomoć interaktivnih, inteligentnih tehnologija. U interakciji čovjeka i novih tehnologija, mora se uvesti hermeneutičko potpomaganje. Pod utjecajem biološkog i društvenog okruženja, međuljudskih odnosa, praktičkih i etičkih vrijednosti, stjecanje takvih vještina odnosno znanja ostvaruje se na različitim mentalnim razinama profiliranim sposobnostima kronološkog mišljenja. Stjecanje takvog znanja mora započeti razumijevanjem i povijesnom naracijom, a nastaviti se istraživanjem i analizom do sintetiziranja vrijednosti i zauzimanja stajališta. Prema izloženom, riječ je o novim tehnologijama i novom znanju, a u načelu stjecanje takvog znanja identično je s onim tehničkim znanjem kako ga je definirao Platon.

Na lijevoj ruci nosite prsten, čini se kao vjenčani?

Na ovom prstenu je ugravirana kompletna molitva Oče naš, to je jedina molitva koju nas je Isus naučio moliti. Bog je otac svih ljudi, a mi smo braća i sestre. Takav bratsko-sestrinski odnos bi trebao vladati među nama i svijet bi bio puno ljepši. Papa Franjo nas potiče da često molimo Oče naš kako bismo si posvijestili upravo to.

Plazma keksi
BAŠ KAO NEKADA
Stvari koje se godinama nisu promijenile, a svejedno ih obožavamo
  • znam:

    Slazem se sa autorom. Radjen je pokus sa dvije grupe studenata: jedna koja je bila jako puno koristila mobitele i druga bez mobitela. Grupa bez mobitela je dala bolje rezultate na ispitu. Tehnologiju treba koristiti po potrebi a ne da ... prikaži još! tehnologija dominira covjekovim vremenom i ponasanjem. Tehnologija nas takodjer odvlaci od nasih aktivnosti kao sto su sport, druzenje, boravak u prirodi. Tema privatnosti je jako bitna, nisam siguran da li je autor obradio taj aspekt moderne tehnologije.

  • vjaceslav:

    ne znam jesmo li inteligentniji bili prije ili sada, ali neke vještine smo zaboravili - ja sam prije pola stoljeća učio i znao kako uporabiti pomično računalo (šiber), logaritamske tablice ili kako se drugi korijen vadi samo olovkom. u to ... prikaži još! vrijeme ljudi su daleko od kopna, na sred oceana, znali sekstantom odrediti svoju poziciju bez pomoći satelita.