Naslovnica Tech/Sci SMART - Pogled u tehnološku sadašnjost i budućnost

Sve o libri, valuti kojim Facebook želi pokoriti svijet - je li na vagi i demokracija?

Libra ima potencijal uzdrmati temelje banaka kakve znamo i njihovih proizvoda te posve izmijeniti financijski sektor
26. lipnja 2019. u 09:16 1 komentara 392 prikaza
Facebook
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Facebookova najava kreiranja vlastite valute dočekana je u globalnim financijskim krugovima s gotovo jednakim negiranjem kao donedavno klimatske promjene u centrima odlučivanja. A možda nije pretjerano reći da bi posljedice mogle biti jednako dalekosežne, i to dalekosežnije što ih više negiraju. Platforma Marka Zuckerberga ima dvije milijarde korisnika, četvrtinu svjetskog stanovništva, i po snazi nije “država u državi”, nego supranacionalna tvorevina. Zbog zloupotrebe njihovih osobnih podataka naplaćao se kazni, ali da mu je baš nešto posebno naškodilo, ne bi se moglo reći. Osim centralnobankarskog novca, globalno najveću emisiju novca u optjecaju trenutačno kreiraju banke, i to kreditima, ustvari kreiraju dug i na njemu zarađuju. No, koliko god antipatična bila ta sekundarna emisija, donekle je pod kontrolom nacionalnih regulatora, a u Europi i zajedničkog – Europske središnje banke.

Huawei Tehnološki sukob Kamo vodi digitalni hladni rat: SAD udara, Kina bez protumjera, EU čeka

Rasprave o uvođenju nadnacionalne valute, na što se obvezala i Hrvatska pristupanjem EU, uglavnom su rasprave o značenju monetarnog suvereniteta kao “alata” u krizama jer oni koji kreiraju novac u takvim vremenima, odlazeći u propast, ugrožavaju i stabilnost država. To smo naučili na bankama. Kriptovalute, za koje trenutačno ne postoji nikakva regulativa, a ni podloga na kojoj bi im se zasnivala vrijednost, za društvo su pozitivne samo u jednoj drugoj iteraciji – kao lokalne valute koje osiguravaju stabilnost gospodarstava lokalnih zajednica upravo u vrijeme kad se dogode poremećaji. Ideja da multinacionalna korporacija plasira vlastiti novac je, pa – opasna. Jednim dijelom i zbog toga što je Zuckerberg pokazao da mu se fućka za zaštitu sloboda i prava njegovih korisnika. A moć stvaranja novca daje veliki prostor zloupotrebe. Demokratska zastupnica u američkom kongresu Maxine Waters poručila mu je da povuče ručnu dok regulator ne baci oko na njegove planove, imajući na umu “prljavu prošlost”.

Kad je posrijedi europski prostor, Europska središnja banka vrlo je skeptična prema idejama da i države kreiraju virtualni novac, a sad bi jedna već izuzetno moćna kompanija mogla dobiti mandat za ono što ne mogu ni one. Facebook, Google i Apple ionako već ne plaćaju europske poreze, ugrožavajući manje europske kompanije, i pokušaj uvođenja porezne ravnopravnosti nije prošao u donedavnom sazivu Europskog parlamenta. S librom (Vagom), novom valutom, samo im je nebo granica.

Alex Jones Akcija Facebook zabranio profile Alexa Jonesa i drugih ekstemnih desničara

Kad su europski zakonodavci usvojili direktivu PSD2, koja implementira tzv. otvoreno bankarstvo, i u svijet platnog prometa uvodi “disruptore”, smanjujući moć banaka i cijenu za klijente, nisu imali na umu da bi disruptori svojom snagom mogli postati – diktatori. A multinacionalka s dvije milijarde korisnika ima priličan potencijal da postane takva Himera. Prodajući istodobno priču o tehnološkoj inovaciji koja omogućava širi pristup financijskim servisima i daje ljudima veću kontrolu nad njihovim novcem. Upravo suprotno, kontrola nad novcem ovdje prelazi u ruke globalne korporacije u vlasništvu čovjeka koji je dopustio zloupotrebu njihovih osobnih podataka.

Facebook Libra: glavne karakteristike kriptovalute u nastajanju

Kriptovaluta

Libra se na tržištu, prema planovima Facebooka, treba pojaviti iduće godine, bit će bazirana na blockchainu i bit će kriptovaluta, no moći ćete je primati i slati Facebookom 

Novčanik

Facebook će zajedno s kriptovalutom izbaciti i digitalni novčanik koji će se zvati Calibra

Disruptor

Libra ima potencijal uzdrmati temelje banaka kakve znamo i njihovih proizvoda te posve izmijeniti financijski sektor

Konkurencija

Libra bi trebala biti i konkurent servisima poput Apple Paya, PayPala i Venma.

Libra Foundation

Čak 28 kompanija koje vrijede više od milijardu dolara zajedno s Facebookom sudjeluju u projektu libre

Ako imamo na umu tri funkcije novca: sredstva razmjene, obračunske jedinice za određivanje cijene roba i usluga te sredstva pohrane vrijednosti, libra bi imala sve tri: bila bi platni instrument ako kupac i prodavač odluče razmjenu roba i usluga platiti na ovaj način, a u podlozi bi joj bili depoziti, i to neosigurani. Nije poznato hoće li američki regulatori tražiti da Facebook jamči svojim kapitalom, no zasigurno jamac neće biti FED ili SAD. Usto, s obzirom na to da će pridruženi članovi konzorcija moći međusobno razmjenjivati libru, u igri je i kreditiranje izvan bankarskog sustava.

Facebook Upozorenje mup-a Opasna prijevara na Facebooku. Policija: Ne dijelite takve objave

Slute li bankari nevolje? Čini se – ne baš. Vrijeme im je da počnu. Oni koji su se pitali zašto je Zuckerberg proteklih mjeseci hodočastio u englesku središnju banku, dobili su odgovor ovih dana, kad je guverner Mark Carney spomenuo mogućnost da tehnološkim divovima poput Facebooka omogući pristup rezervama banke. libra time dobiva i “čvrstu” podlogu za svoj megalomanski “cashless” uzlet.

Zanimljivo je i pitanje kakve bi poreze na ovaj dio dosad bankarskog poslovanja plaćao Facebook koji je već porezno povlašten u Europi. Otvoreno se pobunio francuski ministar financija Bruno Le Maire koji je poručio da libra ne bi smjela postati ravnopravna valuta. Hrvatska narodna banka, prema odgovoru koji smo dobili, prati razvoj situacije kako bi pravovremeno prepoznala rizike i njih adekvatno odgovorila. No čini se ipak da te rizike malčice podcjenjuju.

– Virtualna imovina dosad je imala neznatan utjecaj na bankarski sektor – kažu.

No dosad nisu imali posla s Facebookom i milijardama korisnika.

Facebook Goran Gerovac Na društvenim ste mrežama 24 sata. Osim banalnosti blebetanja možete proizvesti i banalnost društvenog zla

– U ovome je trenutku teško procijeniti kakav će utjecaj libra imati na sektor bankarstva. Naime, dokumentacija i testno okruženje objavljeni su tek prošlog tjedna, a stvarno korištenje bit će omogućeno, prema najavama, unutar godinu dana. Brojni regulatori u svijetu iskazali su interes za praćenje razvoja libre, stjecanjem uvida u njeno funkcioniranje i interakciju s okruženjem te identifikacijom rizika – vrlo načelno odgovora regulator. Bankari su još benevolentniji, da ne kažemo naivniji.

– Libru, kao i tzv. otvoreno bankarstvo na temelju PSD2, ne vidimo kao prijetnju, već kao nešto što donosi dobrobit klijentima, a budućnost vidimo u sinergiji banaka i fintecha u čemu Addiko bank već ima iskustva u okviru svoje digitalne strategije – kaže Dalibor Kurtović, direktor transakcijskog bankarstva Addiko Grupe i izvršni direktor operativnih poslova Addiko banka. No vrlo je očito da bankari računaju i na zaštitu supervizije.

Facebook | Autor : Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL Mark Zuckerberg

– Treba još vidjeti kako će se razvijati i regulatorno okruženje jer su centralne banke i razni regulatori u prošlosti jasno isticali zabrinutost i nenadležnost za kriptovalute, a u ovom slučaju postoji i zainteresiranost regulatora članica G7 – ističe Kurtović koji im odaje priznanje u odnosu na druge kriptovalute: s na to obzirom da iza nje, osim Facebooka, stoje i globalne kompanije poput MasterCarda, Vise, PayPala, Ubera i Lyfta, libra je interesantna novost na tržištu kriptovaluta, a i općenito na financijskom tržištu. U prilog joj idu i projekcije da bi mogla podnijeti od 100 do 500 puta više transakcija u sekundi od bitcoina i ethereuma te istodobno biti pokrivena “čvrstim” valutama.

stali uz kineze Google Trumpu: Ugrožavate sigurnost SAD-a

– Pretpostavka je da bi ovakav background mogao riješiti pitanje volatilnosti cijene kriptovalute, što je jedna od glavnih prepreka trgovcima da prihvate postojeće kriptovalute kao metodu plaćanja te libru učiniti mainstream kriptovalutom. Hoće li to uistinu tako biti i u kojem roku, još je prerano reći – poručuje bankar.

U RBA su također stava da je još rano govoriti o nekim ozbiljnijim utjecajima na bankarsku industriju te pozdravljaju ovakve inicijative jer im pokazuju koje su sve alternative tradicionalnim financijskim proizvodima moguće u digitalnom dobu, što ih dodatno motivira da razvijaju nova rješenja.

Dejan Donev, voditelj tima za digitalnu transformaciju Erste banke, napominje da se, imajući u vidu najave kako se ponajprije radi o platformi za 1,7 milijardi ljudi koji su bez bankovnog računa i ne sudjeluju u financijskom sustavu, Hrvatska zbog visokog stupnja uključenosti građana u tom smislu teško može smatrati primarnim tržištem za takav proizvod.

– Također, s obzirom na to da su financijska tržišta izrazito regulirana, u konkretnom slučaju to može rezultirati složenim i dugotrajnim procesom dobivanja svih potrebnih odobrenja regulatora za početak rada, posebno imajući u vidu izazove u smislu zaštite privatnosti i tajnosti podataka korisnika, kao temeljnom preduvjetu funkcioniranja financijskog sustava – otvoren je Donev.

Louis Farrakhan OBRAČUN S RADIKALIMA Čistka na Facebooku: Opasne ekstremiste protjerali s mreže

Kartičari su se pak priklonili onoj “ako ne možeš protiv njih, pridruži im se” pa su u konzorciju koji radi na uvođenju libre Visa i MasterCard.

U Visi su obznanili da se pridruživanjem ovoj asocijaciji žele približiti onih 1,7 milijardi potencijalnih korisnika koji su izvan bankarskog sustava te da im je to prilika da im omoguće ekspertizu i platni ekosustav.

– Tragat ćemo za tim da donesemo svoju ekspertizu u sigurnost, operacije i prihvat, uz fokus na zaštitu privatnosti i povjerenje. Naša participacija u libri i ostalim projektima digitalnih valuta reflektira duh otvorenosti i znatiželje, uz priznanje da mnogo toga još ostaje nepoznato – kaže kartičar te dodaje da je ovo sam početak razvoja digitalnih valuta i još ne znaju na koje bi ih načine korisnici i trgovci željeli upotrebljavati.

Istina je, puno toga je još nepoznato. No, kad je Facebook posrijedi, skepsa je opravdana – “bolje, jeftinije i otvorenije” financijske servise iz librina White Papera mogli bismo – skupo platiti.

Što su to kriptovalute?

1. Kriptovalute, poznate i kao virtualne ili digitalne valute, postoje samo online

Nije ih izdala niti ih nadzire središnja banka. Kriptovalutama se plaća na internetu, ali one, formalno gledajući, nisu novac.

2. Što je onda kriptovaluta?

Kriptovalute funkcioniraju kao elektronički zapisi o određenim vrijednostima pohranjenim u elektroničkim novčanicima.na internet-stranicama koje pružaju takvu uslugu.

3. Bitcoin je najpoznatija kriptovaluta i globalno je prihvaćen za internetska plaćanja 

Ne izdaje ga središnja banka i ne veže se uz račune kod poslovnih banaka pa tehnički nije novac.

4. Kao i s kunama na računu, kriptovalute držimo u svojem elektroničkom novčaniku 

na nekoj od brojnih web-stranica koje pružaju tu uslugu. Novčanik ćemo napuniti razmjenjujući "običan" novac za, primjerice, bitcoin na internetskim "burzama" 

5. Na digitalnom tržištu neprestano se pojavljuju nove kriptovalute

poput OneCoina koji se ove godine prodavao i oglašavao u Hrvatskoj zbog čega je Hrvatska narodna banka nedavno upozorila na mnoge rizike koji proizlaze iz takvih proizvoda.

Pogledajte i video o uvođenju eura:

RBA
INVESTIRANJE JE PRIRODNO
Kako je to živjeti pored Dunje? U svakom slučaju, potaknula me na razmišljanje – koji je moj cilj?

A1 izdvaja za Vas

  • niwrad:

    Libra nema veze s financijskim sektorom pa ga ne može niti uzdrmati. Financijski sektor čine monetarne financijske institucije (središnje i poslovne banke), osiguravajuća društva, mirovinski fondovi i dr., a koji se bave kreditima u formi fiat novca, osiguranjem od rizika ... prikaži još!a i upravljanjem ušteđevinama zaposlenih kako bi im se isplaćivale mirovine. Libra je samo jedan u nizu financijskih derivata kakvih ima tisuće i ne može niti teorijski niti praktički ugroziti tradicionalni financijski sektor. Kopirate glupe tekstove s internta bez da znate o čemu pričate.