Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

Suradnja s Porscheom donijet će nam rast, ali tvrtku nećemo prodavati

Infinum ima 280 zaposlenika i suradnika na deset lokacija u Europi i Americi, a u Strojarskoj ima središnji ured na nekoliko katova
04. listopada 2020. u 20:45 8 komentara 3765 prikaza
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/18

Ulazak u bilo koju od sada već niza uspješnijih domaćih IT tvrtki ulazak je u sve ono za što smo u Hrvatskoj pomalo izgubili nadu. Od čega nas odvraćaju dnevne vijesti. Dovoljno je pogledati bilo koju emisiju Otvorenog ili, još bolje, prevrtjeti na tu emisiju od prošlog ponedjeljka. U toj drugoj Hrvatskoj postiže se nemoguće – američki san upravo ovdje, kod kuće. Dogodilo se, tako, da nas je, gotovo kao da je bilo planirano, u nekoliko tjedana zasuo niz nevjerojatnih vijesti. Milijarde, investicije, preuzimanja, zajednička ulaganja... Da bi onda i taj bljesak u praktički samo par dana potopio nekakav klub iz Slovenske. O kojem se ne prestaje pričati istim intenzitetom. Samo na drugi, lošiji način, suprotan od onoga kada su nekoliko dana prije stigle vijesti o Nanobitu, mogućnosti da će Rimac Automobili preuzeti Bugatti i pokretanju zajedničke tvrtke Porsche Digital Croatia, koju pokreću naša softverska kompanija Infinum i Porsche Digital. Naše tehnološke kompanije imaju jednu stabilnost, skuliranost, atmosferu lišenu bilo kakve nervoze, čak i jednostavnost.

SLUŽE NA ČAST HRVATSKOJ Pomiču granice u svjetskim razmjerima: Hrvati koji danas mijenjaju svijet

Ekipa iz Karlovca

Otvorila su se vrata lifta zgrade u Strojarskoj ulici u Zagrebu. Odjeven u motociklističku kožnu jaknu, nehajno naslonjen na stranu dizala stajao je Tomislav Car.

– Mislim da idem baš k vama, rekao sam nekako predmnijevajući da je ovdje neki protokol suvišan, nepotreban.

– Večernji? Da.

Sviđa mi se majica, rekao je aludirajući na T-shirt koji je raniji ‘perk’ posjeta CircuitMessu Alberta Gajšaka, još jednog od mladih domaćih tehnoloških poduzetnika. Bio je to mali, jeftin trik. Pripremajući se za ovu priču zapravo je najbolje štivo za kojim se moglo posegnuti bila web-stranica Tomislava Cara koja sadrži najvažnije podatke o Infinumu koji je pokrenuo prije 15 godina s kolegom iz karlovačke gimnazije Matejem Špolerom. Tamo također stoji da je odlučio poduprijeti Gajšaka zbog njegove ambicije i predanosti. I onda se logično nametnuo jednostavan zaključak. Karlovac bi vrlo uskoro mogao postati poznatiji po nečemu drugome, a ne više toliko po četiri rijeke. Ondje se školovao Nikola Tesla, tri od četiri najvažnija čovjeka Infinuma su iz Karlovca, sam Infinum tehnički i jest karlovačka tvrtka, iz Karlovca je Albert Gajšak.

– I partnerica naše tvrtke u Sloveniji također je iz Karlovca, dopunjavaju nas dok sjedamo u sobu za sastanke gdje će nam, uz Cara i Špolera, o Infinumu govoriti i Nikola Kapraljević i Josip Bišćan. Od njih četvorice, jedino Kapraljević nije iz Karlovca.

– I Davor Gobac. I onaj iz Kawasaki 3P-a, šalom skreću s teme. No morali su imati neke uzore, uporni smo.

Samo na Večernji TV-u Stručnjakinja objasnila zašto mladi nemaju poduzetnički duh i je li euro bolji od kune

– Imali smo sva trojica jednog profesora u srednjoj, Gimnaziji Karlovac koja je tamo i jedina, koji nas je motivirao, na neki nam način dao najviše samopouzdanja. Bio je to Slaven Lulić koji je bio svojevrstan pedagog na nepedagoški način. I doktor fizike. I to je ono što ti kad si mlad treba, da ti netko kaže ti si mlad, ti si pametan, ti možeš. Nije nas mogao nečemu pretjeranom naučiti u programiranju, ali nam je dao otvorene ruke i samopouzdanje, govori Car. A odakle to ime, Infinum?

– Na prvoj godini faksa postoji predmet Matematička analiza, pa se uči nešto što se zove infimum. Nama se to baš nije sviđalo, iako je dosta dobro zvučalo. I onda smo to ‘m’ promijenili u ‘n’. Nema tu priče, osim što je poteklo iz toga da smo studirali na FER-u, objašnjava Car.

 | Autor : Zeljko Lukunic/PIXSELL Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL Tvrtka Infinum u VMD poslovnom tornju

I već na prvoj godini ste razmišljali o svojoj tvrtki?

– Pa zapravo smo Špoler i ja radili neke projekte već u srednjoj školi. S prvim komercijalnim projektima došla je i ta ideja. Zapravo, točno se sjećam. 

Trebali smo nešto raditi preko obrta njegovog oca koji popravlja centralna grijanja. Pa smo se sjetili da otvorimo firmu. Nisam baš u to bio siguran, a Špoler je rekao: “Pa kaj onda ako ne uspije.” Sjećam se da sam i sa svojim roditeljima razgovarao o tome imamo li jedan u drugoga dovoljno povjerenja. Mislim, da nismo to što jesmo, ničega ovoga danas ne bi bilo. Tada smo jedino mogli imati neki ‘hunch’, pa to jest bilo bacanje na glavu. Nije tada bilo primjera ljudi koji su tako nešto probali. Super je to kad si mlad, jer nemaš što izgubiti, sjeća se Tomislav Car.

Danas bi to, misle, bilo daleko teže, tržište je organiziranije, zasićenije, stvari su skuplje, plaće su veće jer je i tržište veće. Ime Infinum asocira prije na beskonačnost, a i znak je upravo matematička oznaka za taj matematički koncept. Trajektorija rasta tvrtke i izgleda kao da bi se Infinum mogao beskonačno razvijati. Pri čemu treba svakako spomenuti da je riječ o organskom rastu, bez investicija.

Šou u Otvorenom Predstavnik Vlade govorio o formuli za juhu, IT-evci umalo prasnuli u smijeh

– Nismo ni znali je li uopće riječ o poslu u koji bi netko uložio, a nismo znali ni kako doći do investicija. Ali na kraju je sve ovo od dobiti koju stalno reinvestiramo, i ne vjerujemo da će se to u neko skorije doba promijeniti. Volimo tu samostalnost i brzo donošenje odluka. Jedini dugoročni cilj koji imamo jest nastavak rasta, a kratkoročni uspostava dobre suradnje s Porscheom, kažu. Beskonačan rast je, naravno, nemoguć, no taj novi projekt s Porscheom osigurat će veliki rast barem još nekoliko godina. Kada smo čuli da je došlo do takve suradnje, logika je nalagala da je sve možda imalo veze s ranijom investicijom Porschea u Rimac Automobile. I to je bila točna procjena.

– Oni su u svijetu prisutni na više lokacija s različitim namjenama, osim središnje lokacije u Stuttgartu gdje se proizvode automobili. I sada su tražili još jednu lokaciju gdje bi se radio softver i kroz posao s Rimcem su saznali za nas. Sjeli smo i porazgovarali pa je ispalo da to što oni trebaju mi radimo već dugi niz godina, uz neke razlike. Relativno brzo smo se dogovorili oko svega, i oko toga da budemo suvlasnici u zajedničkoj firmi, što je ključna razlika u odnosu na ono kako i mi i oni inače radimo, kaže Car.

 | Autor : Zeljko Lukunic/PIXSELL Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL Tvrtka Infinum u VMD poslovnom tornju

Infinum ima 280 zaposlenika i suradnika na deset lokacija u Europi i Americi, a u Strojarskoj ima središnji ured na nekoliko katova koje je oblikovala Brigada, poznata zagrebačka tvrtka posvećena dizajnu interijera. U tim prostorima nema ništa pretenciozno, vodeći ljudi Infinuma imaju skromne urede u odnosu na ono što rade, a Tomislav Car uopće nema ured. Tu i tamo će se otkriti razina bliskosti iza svakodnevne angažiranosti, detaljima poput slike iznad stola u sobi Josipa Bišćana koja ga prikazuje kao – bana Jelačića.

– Pa zar ne sliče? I to nije montaža, već prava, naslikana slika, otkriva Car. Tu je i konzola koju  su ‘infinumovci’ napravili iz zafrkancije, kao reminiscenciju na vrijeme Commodorea i Amige. Raspberry PI s emulatorom koji vrti nekakvih 800 igara. Sjajno! Pa se dolazi do šanka s ozbiljnim izborom pića u višefunkcionalnoj dvorani za sastanke ili tulume koja nekad služi jednostavno kao blagovaonica, već prema okolnostima. A tu su i sobe za relaksaciju, još malo takvih ‘detalja’.

Koprivnica: Konferencija Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo" MARIN PUCAR: Infobip i Nanobit primjer su kako trebamo funkcionirati

– Pojam ‘burnout’ za nas je nešto najnegativnije, i zapravo je sve ovo posvećeno tome da se to ne dogodi. Ne želimo da bilo tko odavde ode jer je pregorio od posla. Želimo da napreduješ, ali ne želimo da zbog toga izgoriš, kažu suvlasnici Infinuma. Ondje, kat niže, bit će smješten i Porsche Digital Croatia, a nadaju se da će u toj tvrtki vidjeti još stotinu ljudi.

– Sve što mi i inače radimo su digitalni proizvodi. To su razne aplikacije koje ljudi koriste na mobitelu, tabletu i drugim uređajima. Ovdje će konkretno biti dvije stvari. Jedna za korisnike Porschea koja će im pomoći pri kupnji ili kad već kupe automobil, a druga je za internu primjenu unutar samog Porschea te je namijenjena optimiziranju procesa, objašnjavaju projekt u kojem će prvi put izravno nešto raditi za autoindustriju, dok su dosad radili praktički za sve industrije koje vam padnu na pamet, financije, zdravstvenu skrb, maloprodaju. Puno puta susrest ćete se u svakodnevnom životu s nekom aplikacijom za koju vjerojatno nećete znati da ju je napravio Infinum. Poput mobilnog bankarstva za nekoliko domaćih banaka.

 | Autor : Zeljko Lukunic/PIXSELL Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL Tvrtka Infinum u VMD poslovnom tornju

– I prije nego što su pregovori završili, već smo počeli raditi nešto za Porsche, u ovoj industriji nema nekog probnog perioda, sve se odmah vidi, imaš li dovoljno kompetencija. Kako vrijeme ide dalje, preuzimat ćemo i nove projekte, kaže Matej Špoler. Za tako visoke zahtjeve potrebni su i vrhunski kadrovi, i to njih veliki broj.

– Zapošljavamo i ljude izvana jer su i Zagreb i Hrvatska premali. A kako je tržište globalno i 80 posto klijenata nam je izvana, i ljude moramo tražiti vani. Svi zaposleni u Porsche Digitalu Croatia bit će zaposleni ovdje, u Hrvatskoj, bili iz inozemstva ili odavde.

Kritična 2008. godina

A ima i primjera da su se neki ljudi i vratili. Jedan dečko iz Amsterdama, a jedna djevojka iz Berlina. Prepoznali su ovu priliku i vratili se, kaže Nikola Kapraljević. Znači, hrvatske softverske tvrtke mogu parirati globalnima?

Davis Cup, Hrvatska - Argentina KAKO JE NASTAO NANOBIT Tvrtku su otvorili s posuđenih 20.000 kn, a prvi milijun donijela im je fitness aplikacija

– Nije nam cilj da se ovdje ljudi vraćaju zbog toga što je u globalnim korporacijama burnout, nego zato što žele raditi u nekoj respektabilnoj firmi u Hrvatskoj. I zato nam je to nasljeđe Porschea bitno. Odličan je spoj njihovog imena i svega što ono nosi s našom kvalitetom i onim što imamo od početka, kaže Josip Bišćan.

Porsche intenzivno ulaže u tehnologiju, kako u onu u automobilima tako i u ekosustav oko automobila. U proteklih nekoliko godina različitim se programima pokušavaju približiti mlađoj populaciji. Prosječna dob kupca Porschea u Kini je samo 37 godina dok je u ostatku svijeta nešto viša, no taj segment kupaca definitivno očekuje i želi koristiti tehnologiju u kombinaciji s automobilom. Posebice jer automobili koje Porsche nudi nisu isključivo trkaći, nego je riječ o sportskim autima namijenjenim svakodnevnoj upotrebi, objašnjava Kapraljević. Osim nastavka rasta prihvaćanjem novih projekata, što isto smatraju dodatnom motivacijom da ljudi dođu i ostanu u Infinumu, ne misle da će se za deset godina tvrtka bitno promijeniti. O prodaji, recimo, ne razmišljaju.

 | Autor : Zeljko Lukunic/PIXSELL Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL Tvrtka Infinum u VMD poslovnom tornju

– Dobivamo dosta takvih upita, neki su zanimljivi, neki manje. Kupca ne tražimo. Rastemo, sve je dobro, nema potrebe. No to se radi i iz strateških razloga, kada se procijeni da to ima smisla za tvrtku. Nije novac najbitniji, nego i što se nakon toga događa s firmom, s nama. Zato je tu opet bitan Porsche, jer nam je dao novu priliku za rast, novi izazov koji nam je sada fokus, pa i ne razmišljamo o nečemu drugome, govore. Nema proizvoda ili trenutka koji bi opisali prijelomnom točkom. No i na njih je financijska kriza 2008. godine umalo pogubno utjecala.

– Matej i ja smo tada završavali faks, nismo znali hoće li biti što od te tvrtke, nismo imali dugova, ali nama su klijenti ostali dužni, radili smo to već pet godina. Nekako smo se iščupali, došli su Nikola i Josip, i od tada je sve išlo tim ritmom, sjeća se Car.

Od polja do stola Zelena strategija OD POLJA DO STOLA: Strategija koja otkriva pozadinu održivog razvoja

Pandemija je utjecala na svakodnevno funkcioniranje Infinuma isto kao i na bilo koju drugu tvrtku. Kao i svi, razmišljaju o organizaciji rada na daljinu, no i njima je zagonetka kako će to funkcionirati kako tvrtka bude rasla pa počne padati broj djelatnika koji se zapravo i osobno poznaju. No jedno je zajedničko većini IT tvrtki, vodeći su ljudi u pravilu jednostavni, s organiziranim obiteljskim životima. Tako je i ovdje.

– Možda je to neka sličnost, ali mi smo sigurno najzgodniji, rado su prihvatili opušteniji dio razgovora. Car ima dva motocikla.

– Slobodno vrijeme provodim sa ženom, za pandemije sam bio na Pašmanu, u mobilnoj kućici, to mi se jako svidjelo! Sad vidim zašto kažu da IT-jevci prije ili kasnije pobjegnu u prirodu, kaže.

Kapraljeviću slobodno vrijeme najviše oduzima dvogodišnje dijete. Isto kao i Špoleru.

– Kao mlađi sam se bavio rukometom, no posao me odvukao od sporta. Sada sam se u slobodno vrijeme okrenuo prirodi, točnije poljoprivredi. Najveći gušt mi je sa ženom otići na selo, provesti vrijeme tamo, dalje od računala, kaže Bišćan. To što rade, tehnološko poduzetništvo, to je to, nema posla koji bi radili da ne rade ovo. Napraviti nešto ni iz čega, osvrnuti se iza sebe i za deset godina reći – dobro je.

 

VELIKA TUGA
Preminuo Damir iz ŽNV: Bio je samohrani otac koji je prije 14 godina postao udovac
Konzum
NOVO NORMALNO
Mijenjanje navika? Kako je nemoguće postalo moguće
  • Stjepan:

    Svako dobro na mnoga ljeta zelim ...i sjeti se da si covjek.....stroj nemres ubiti.....ali stroj more ubiti tebe!

  • cobalt60:

    Nekolicina poslova pisara koji su jeftiniji od njemačkih i za Hrvatsku nikakve veće koristi dok ozbiljna gospodarstva Češke, Slovačke, Mađarske i Slovenije počivaju na auto industriji koja zapošljava tisuće ljudi i još više tisuća kooperanata. Jeftine pisare može imati svaka ... prikaži još!a zemlja trećeg svijeta ali ozbiljnu industriju sa tisućama instaliranih robota, visoko automatiziranim fleksibilnim linijama i niz srodnih industrija koje obslužuju ovu, mogu imati samo visokorazvijene, organizirane, zemlje sa vizijom razvoja i u konačnici visokim standardom.

  • zagabria5:

    Koliko filozofije za firmu koja koristi jeftin rad programera u RH da štrika kod za strance. Nema razlike u jeftinom šivanju odijela za strance, navlaka za autosjedala ili štrikanja koda. Sve je to isto, iskorištavanje jeftine radne snage a ne ... prikaži još! prodavanje pameti i kreativnosti u vlastitom proizvodu. Kada naprave neki domaći Skype, Google, Facebook, Amazon ili Spotify tada pišite o njima. Do tada je promašeno