San Francisco je postao prvi američki grad, a vjerojatno i svjetski, koji je zakonom zabranio neko tehnološko dostignuće, u ovom slučaju naprednu tehnologiju prepoznavanja lica. Tehnologiju automatskog prepoznavanja lica (Automated facial recognition technology – FRT) žele maknuti iz upotrebe tamošnje policije, a zabrana je danas i izglasana.
Nadzorne kamere koje snimaju u zračnim lukama, na cestama, u trgovinama i domovima nisu novost, no ono što smeta gradskim vladarima San Francisca jest napredak tehnologije koja sada može prepoznavati lica osobe, analizirati njihove izraze i povezivati se s bazama podataka policije.
Napredak umjetne inteligencije u dijelu računalnog vida koliko je fascinantan – istovremeno je zastrašujući. Usto valja naglasiti da tehnologija prepoznavanja lica još uvijek nije ni nepogrešiva.
U ovom slučaju zaštitnici privatnosti i gradski oci u San Franciscu odlučili su da je dosta i da tehnologija, koliko god bila pozitivna kada se koristi u sigurnosne svrhe, nije vrijedna žrtvovanja ljudske privatnosti i zadiranja u nju. Kada je riječ o SAD-u, blizu takve odluke su još i Oakland i Somerville, a procjene govore da bi San Francisco mogao biti putokaz i za Kongres i državne razine.
Orwellova distopija ‘1984’.
Nastojanja da se ograniči uporaba automatskog prepoznavanja lica stižu i od onih koji provode zakone pa čak i tehnoindustrije. Iako se protive izravnoj zabrani, iz Microsofta su pozvali zakonodavce da odrede ograničenja te tehnologije, upozorivši da bi činjenica da FRT nije reguliran i kontrolabilan mogao prouzročiti opresivnu distopiju i život učiniti sličnim onom iz romana Georgea Orwella “1984.”.
– Prepoznavanje lica jedna je od tehnologija koje izazivaju jezu – rekao je Alvaro Bedoya, koji upravlja Centrom za privatnost i tehnologiju Sveučilišta Georgetown. Bez odgovarajuće zakonske regulative i propisa koji zabranjuju policijskim službenicima pristup bazama podataka o vozačkim dozvolama, ljudi koji nikada nisu bili uhićeni mogli bi biti dio virtualnih policijskih službi bez njihova znanja, kažu skeptici tehnologije. Oni se brinu da ljudi jednoga dana neće moći otići u park, trgovinu ili školu a da ne budu identificirani i praćeni.
Već je nekoliko velikih trgovačkih kutija diljem SAD-a isprobavalo kamere s prepoznavanjem lica koje mogu prepoznati dob, spol ili raspoloženje svojih klijenata, s ciljem prikazivanja ciljanih oglasa u stvarnom vremenu. Bedoya je kazao kako bi zabrana u San Franciscu, “tehnološki najnaprednijem gradu u našoj zemlji”, bila upozorenje drugim policijskim odjelima koji razmišljaju o isprobavanju ove nesavršene tehnologije. Međutim, Daniel Castro, potpredsjednik Zaklade za informacijske tehnologije i inovacije podupiruće industriju, izjavio je kako je uredba previše ekstremna da bi služila kao model.
San Francisco je dom tehnološkim inovatorima kao što su Uber, Airbnb i Twitter, ali je odnos grada s industrijom daleko od idealnog, neki predlažu i oporezivanje temeljeno na dionicama.
U isto vrijeme, San Francisco je velik u zaštiti imigranata, građanskih sloboda i privatnosti. U studenom, gotovo 60 posto birača odobrilo je prijedlog o jačanju smjernica za privatnost podataka. Predložena zabrana prepoznavanja lica u gradu dio je šireg zakonodavstva čiji je cilj reguliranje korištenja nadzora gradskih službi. Zakonodavstvo se odnosi samo na San Francisco i ne bi utjecalo na tvrtke ili osobe koje žele koristiti tu tehnologiju. Također neće utjecati na korištenje prepoznavanja lica u međunarodnoj zračnoj luci u San Franciscu, gdje sigurnost uglavnom nadziru savezne agencije. FRT je, za sada, vrlo netočan i smeta mu svaka mrlja koja odstupa od prave fotografije. No, usavršavanje tehnologije, kažu kritičari, učinit će dodatno opasnom.
Kinezi prednjače
Ipak, FRT, neće biti zaustavljen, jer Kina je već toliko “unutra” i koristi sve blagodati prepoznavanja lica, a nadzire se gotovo sve. Vlasti će iskoristiti ovu tehnologiju kako bi pratile svaki korak svojih građana gdje god si to mogu priuštiti. Britanci pak, uvelike testiraju tehnologiju, i to upravo policija. Za sada nisu posebno uspješni. Naime, da bi FRT bio točan, mora se umjetnu inteligenciju odnosno stroj “nahraniti” velikim brojem fotografija. U svakom slučaju, regulative FRT-a nema u EU, za sada se o tome raspravlja u interesnim krugovima i EU odborima, no u praksi jedina zaštita privatnosti jest GDPR, a ostalo je sve dopušteno.
