Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

Pobjednički tim natječaja Hrvatskog Telekoma i IRIM-a: „Definirali smo i napravili svoj standard IT učionice – onakav kakav kod nas još ne postoji“

Mentor pobjedničkog tima prof. Željko Vučković iz Osnovne škole Bedekovčina ispričao je za Večernji list kako su došli na ideju za projekt, što im je bilo najteže u realizaciji, a članovi tima ispričali su kako su oni doživjeli pobjedu na natjecanju i kakvi su planovi za školovanje i budućnost članova pobjedničkog tima
13. lipnja 2019. u 10:41 11015 prikaza
Hrvatski Telekom i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM)
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

Na donacijskom natječaju Generacija Next koji su organizirali Hrvatski Telekom i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) u osnovnoškolskoj konkurenciji pobijedio je tim iz Osnovne Škole Bedekovčina koji su činili Dora Dominko, Marta Pišković, Patrik Kos, Sara Prpić, Vito Prpić, sve učenici 8.a razreda i mentor Željko Vučković, prof. informatike.

Ovaj mali tim, koji može poslužiti kao uzor i inspiracija drugima što se sve može postići učenjem i trudom, za donacijski natječaj radio je na dva projekta: Bežična učionica, punim nazivom Analiza utjecaja računalne opreme na kvalitetu zraka i boravka u IT učionici te Smartdrone, punog naziva Testiranje stabilnosti mikrokontrolera i senzora u ekstremnim uvjetima.

- U prijašnjim godinama, nastava informatike je bila u učionici sa skromnih 30 metara kvadratnih s lošim uvjetima boravka. Planirana je nova učionica za nastavu, a nagrađeni tim učenika je u domeni ergonomije informatičke učionice pokušao analizirati svaki element bitan za nastavu. Pokušali smo definirati svoj standard IT učionice – onakav koji još ne postoji kod nas.

Hrvatski Telekom i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) | Autor :

Nastojali smo objasniti primjerice, koje boje treba biti zid i zašto, kakva trebaju biti računala (ergonomija opreme), koliki prostor je potreban za svaku osobu, kako omogućiti zaštitu od strujnih utičnica, zašto provesti adekvatnu umjetnu i prirodnu svjetlost kao i osvjetljenje ekrana, gdje provesti klimatizaciju, aromatizaciju i ionizaciju prostora, zašto je bitan antistatički pod i tome slično, objašnjava profesor Vučković.

- Upotrijebili smo dobivenu opremu i pomoću mikrokontrolera i senzora pratili sve spomenute elemente (mikročestice u PC opremi i na podu, temp, tlak, vlagu, UV zračenje, osvjetljenje, zagrijavanje svakog uređaja i prostora) te na temelju dobivenih saznanja donosili odluke za svaku stavku. Na primjer, odabrali smo laptope jer smo dokazali da standardna PC oprema (kućište, monitor i drugo) nakon kratkog vremena ispuštaju veliki broj mikročestica prašine u zrak što štetno djeluje na zdravlje, mjerenjem temperature svakog uređaja i 3D modelom prostora i 3D vizualizacijom prikazali smo zagrijavanje cijelog prostora i tako dalje.

Kako bismo dobili relevantne podatke, testirali smo IoT elektroniku u svim uvjetima - kroz prepreke, na podu i zraku, sa sporim i brzim kretanjem, što je zapravo drugi naš projekt. Nakon testiranja i usporedbe podataka – prihvatili smo mjerne podatke kao pouzdane.

Hrvatski Telekom i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) | Autor : Davor Puklavec/PIXSELL Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Što je sve ugrađeno u Bežičnu učionicu?

- Ugradili smo LED rasvjetu, omogućili TV 4K projekciju, upotrijebili ergonomske FHD laptope (1920*1080 rezolucija), zaštitili strujne utičnice i vodove od učenika, omogućili 1:2 prostor (s dovoljno prirodnog svjetla) – 1 osoba : 2 m2, antistatičkim podom eliminirali suvišne mikročestice, uveli klimatizaciju/ionizaciju/aromatizaciju, napravili našu centralnu jedinicu s podacima (temperatura, vlaga, UV i drugi parametri), napravili model za otvaranje i zatvaranje zavjesa, uveli glasovno upravljanje klimom, TV-om, projektorom, 5.1 zvučnim sustavom, rotacijom zavjesa, omogućili glasovno informiranje pomoću Google Hub-a te mjerili i analizirali svaki uređaj s više parametara. Pomoću jedne fraze možemo uključiti svaki pojedini uređaj ili sve zajedno uključiti ili isključiti. Stvorili smo koncept po kojem se mogu dobre prakse uočiti i primijeniti na druge prostore u školi, istaknuo je profesor.

Kako ste došli na ideju, koliko je tu bilo posla? Koji su bili najveći izazovi da projekt pametne učionice profunkcionira? Koliko se svakodnevno koriste s tehnologijama implementiranim kroz pametnu učionicu?

- Učionica je bila potrebna i planirana, ali nije bila analizirana ni mjerena/objašnjena elementima kao što smo to mi radili. Treba naglasiti da je učionica rezultat zajedničkog rada učenika, ravnatelja Ivana Paradija, profesora i svih zaposlenika škole. Prostor je uređen u četiri mjeseca, unaprijeđen novim tehnologijama za 10 mjeseci, ali još uvijek radimo na novim tehnološkim mogućnostima, objašnjava profesor Vučković.

Hrvatski Telekom i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) | Autor : Davor Puklavec/PIXSELL Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

- Samu ideju je predložio naš mentor, a s vremenom smo je doradili i usavršili svi zajedno. Projekt smo prikazali prezentacijama i 3D modelima, a sva mjerenja smo pratili u smartphone aplikaciji Blynk. Za realizaciju nam je bilo potrebno 10 mjeseci uz mnogo odrađenih sati. Najveći izazov je bio uspostaviti glasovno upravljanje, objasnila je Dora, članica pobjedničkog tima.

- Tehnologijom kao kod naše učionice koristim se svakodnevno zato što je to tehnologija budućnosti, kazao je Vito, a Sara je dodala kako su donedavno imali učionicu bez kvalitetnih uvjeta za učenje i rad, a nova učionica je modernizirana i poboljšana.

Kakve su bile reakcije učenika iz pobjedničkog tima, jesu li očekivali pobjedu?

- Recimo to ovako: oko 10 sati je povjerenstvo pregledavalo radove projekata – mi smo stigli 10 minuta prije toga jer u 08:00 sati u Bedekovčini nijedan dio opreme nije bio složen (hvala tim), majice su bile još u tiskari, radio u autu se pokvario pa smo morali pjevati u vožnji (kritike), nisam imao vremena za kavu, upali smo u jutarnju prometnu gužvu, završni video se nije mogao preuzeti sa servera, žamor sudionika u prostoriji je blokirao glasovno upravljanje uređajem, a a a....

Mislim da zaista nitko od nas to nije očekivao, prekrasno iznenađenje za kraj ove školske godine u kojoj su učenici tima na županijskim natjecanjima osvojili 1. mjesto iz informatike kao i 3. mjesto u robotici, sudjelovali u projektu 'Težimo izvrsnosti' i u projektu 'Futura', kazao je profesor Vučković.

- Nismo očekivali pobjedu. Ugodno smo iznenađeni i ponosni smo na svoj uspjeh - dodao je Vito.

Hrvatski Telekom i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) | Autor :

Tko je bio u žiriju za izbor najboljeg projekta?

- Stručno povjerenstvo žirija su činili: Paolo Zenzerović (IRIM), Boris Drilo i Nina Išek Međugorac (HT d.d.), prof.dr. Gordan Gledec (FER), prof. Lidija Kralj (MZO).

Kako su učenici stjecali predznanje da bi uopće uspjeli realizirati takav projekt?

- Učenici su usporedno radili ova dva projekta - sinergijom znanja: programiranja mikrokontrolera mkr1000, NodeMCU, Mega 2560, spajanja brojnih senzora, analize podataka kroz grafikone, izrade smartphone aplikacija, simulacijom s mBot robotikom, simulacijom s dronovima (podaci na 15 metara) i letom na 120 metara, proučavanja ergonomije uređaja i prostora, 3D modeliranja objekata, 3D ispisa, 3D vizualizacije prostora. Primjerice, učenici su izradili 3D model za pokretanje zavjesa, isprintali i programirali da se njime upravlja – glasovno.

- Educirali smo se o svim elementima koji su nam bili potrebni za izvršenje projekta, a gotovo nijedan od tih elemenata nismo obradili na redovnoj nastavi informatike već u projektnom načinu učenja uz mentora. Zbog toga nam je ovaj projekt donio veliko znanje koje naši vršnjaci nemaju, istaknula je Marta.

Što se tiče drugog projekta Smartdrone, profesor Vučković je objasnio: „Učenici su uspješno letjeli dronovima na 120 m i testirali radio i WiFI vezu s uređajima, VR naočale, mjerili podatke preko smartphone aplikacije, testirali više modela dronova, istraživali moguću primjenu te upoznavali zakonsku regulativu.“

Hrvatski Telekom i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) | Autor :

- Vrijedi spomenuti da nijedan element ova dva projekta nije sam sebi svrha već je svrhovit. Primjerice dronovima smo educirali sve učenike 7. i 8. razreda kako se dronovi koriste, prikazali da dronovi nisu igračke, vježbali s njima da se spriječe potencijalne problematične situacije i upoznali ih s pravilnikom o dronovima, ističe profesor.

- Smartdrone je dron opremljen mikrokontrolerom s baterijom i raznim senzorima koji, ovisno o senzoru, može slati podatke o temperaturi, vlazi, prisutnosti plinova i tome slično na pametni telefon. Koristi se za razna mjerenja, detekciju požara, traženje nestalih osoba, pojasnio je Patrik.

Kao nagradu, mentor i učenici su dobili pametne telefone.

- Iskreno se zahvaljujemo na nagradi. Učenicima će oprema koristiti u svakodnevnom životu ali i za projektne aplikacije, komunikaciju, foto i video dokumentiranje. Smartphone uređajima smo napravili nekoliko tisuća fotografija i više od 10 sati FHD video materijala i odmah prenosili na server, to jest međusobno dijelili za obradu– nemoguće bez dobrih karakteristika uređaja, kazao je profesor Vučković.

U kojoj mjeri je pobjedničkoj ekipi to vjetar u leđa, rade li na nekim novim projektima?

- Svaka iskrena pohvala i/ili nagrada daje nam poticaj za još veće zalaganje u novim projektima. Najveća vrijednost ovih projekata jest „igra“ i iskustvo s novim IoT tehnologijama i usporedba s drugim timovima. To je spoj svih IT znanja i vještina kada u realnom vremenu trebate stvoriti rješenje bez uputa ali možda i bez konačnog ishoda. U planu su novi projekti za učenike nižih razrednih odjela koji će upoznati dio STEM područja, kao i projekti za više razrede koji će nastaviti istraživanje sinergije aplikacija i IoT elektronike, kazao je profesor; a Sara je dodala kako već rade na novim projektima koje će nastaviti nadolazeće generacije.

Potaknuti ovim uspjehom, planiraju li članovi tima daljnje školovanje i karijeru u STEM području?

- Smatram da je vrijednost znanja tih učenika to da su oni već sada spremni za primjenu nekog dijela robotike, za automatizaciju nekog svog prostora (uz „Smart Home Automation“) i za programiranje novih uređaja na adekvatan način. Iskustvo i znanje iz STEM područja nije nešto statično i nepotrebno već korisno svugdje i svakodnevno u životu, zaključio je mentor tima, profesor Vučković.

Vito i Patrik kažu da se planiraju i dalje baviti programiranjem i robotikom, Sara je istaknula da je tehnologija potrebna u svakom zanimanju i da želi upisati upravno-pravnu srednju školu. Marta je rekla kako želi postati učiteljica matematike, dok je Dora kazala da iako je svijet tehnologije privlači, kad odraste želi biti arhitektica.

Podsjetimo, Hrvatski Telekom i Institut za razvoj i inovativnost mladih proglasili su pobjednike prošlogodišnjeg donacijskog natječaja Generacija Next i najavili novo izdanje natječaja koji se od ove godine provodi pod novim imenom - Generacija NOW. Donacijskim programom osigurat će se oprema, edukacija mentora i aktivnosti za učenike, a razvit će se STEM kurikulum za izvannastavne aktivnosti koji će biti dostupan svim školama i obrazovnim ustanovama koje žele raditi s djecom na najmodernijim tehnologijama, a pod pokroviteljstvom je i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Četvrtu godinu zaredom pozivaju se timovi iz obrazovnih ustanova i neprofitnih organizacija da se prijave na natječaj vrijedan 900.000 kuna.

Hrvatski Telekom i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) | Autor :

Od pokretanja projekta 2004. godine, donacijskim je natječajem s više od 10 milijuna kuna podržano ostvarivanje oko 300 projekata koji su pozitivno doprinijeli različitim segmentima društva. U posljednje tri godine, a u suradnji s partnerom IRIM-om, STEM znanja su prenesena najnovijim metodama i uz pomoć najnovijih tehnologija na više od 2 tisuće učenika diljem Hrvatske.

„Naša svrha je povezati sve građane s prilikama sadašnjeg trenutka, tako da svi živimo bolje već danas dok gradimo bolje sutra. Veliki smo investitor i podupiratelj STEM obrazovanja tako sada razvijamo prvi STEM kurikulum prilagođen osnovnim i srednjim školama. Sve što radimo na ovom području činimo kako bismo pripremili našu djecu za poslove budućnosti“, istaknula je Nina Išek Međugorac, direktorica korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma.

Hrvatski Telekom je među prvim kompanijama koja je prepoznala važnost sustavnog i sveobuhvatnog poticanja STEM edukacije u hrvatskim školama te koja, uz partnersku podršku IRIM- a, razvija STEM kurikulum za izvannastavne aktivnosti po dobnim skupinama. Upravo će taj kurikulum pomoći uvođenju izvannastavnih STEM aktivnosti u formalno obrazovanje i moći će ga preuzeti bilo koja škola i obrazovna ustanova kako bi djeci osigurala znanje za poslove budućnosti.

Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom

OHR SAVJETNIK
Otkrijte imate li sivu mrenu