Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci SMART - Pogled u tehnološku sadašnjost i budućnost

Pet malih koraka do velike IT industrije

Može li ICT sektor bolje, više i jače? Može, no prije svega država bi mu trebala postati podrška i partner, a ne uteg u tom procesu
27. studenoga 2018. u 23:20 2 komentara 376 prikaza
IT industrija
Foto: Getty Images
Pogledajte galeriju 1/3

Što to IT-jevci žele od Vlade? Pripadnici hrvatske IT industrije neprestano predlažu nove mjere, govore što bi im pomoglo da rastu, analiziraju, lobiraju, uvjeravaju, i sve to uvijek temelje na konkretnim podacima. Ne predlažu mjere koje bi ih izuzimale iz sustava i time im osigurale privilegije, ali govore o mjerama koje bi im dugoročno pomogle, kao i uostalom i svima onima koji imaju priliku dokazati se na tržištu. Ono što uporno ponavljaju jest stanje u industriji koja ima enormnu priliku dodatno rasti, no vladajući nemaju previše sluha.

tehnolideri Istraživanje Ovo su tehnolideri koje su žene ocijenile najboljima i najnaprednijima

“ICT sektor pokazuje iznadprosječne rezultate u svim domenama gospodarstva i proizvodi multiplikativni učinak za sve druge gospodarske grane. ICT je industrija budućnosti koja ima šanse u zemlji pokrenuti ozbiljnije promjene. Lani je ICT sektor generirao gotovo 3000 novostvorenih visoko plaćenih radnih mjesta koja generiraju znatnu osobnu potrošnju – koja utječe na rast BDP-a. Također, nijedan drugi privatni sektor u RH ne nosi toliko investicija kao ICT sektor, koji nosi investicije od 3 mlrd. kuna. Treća komponenta je izvoz – jedino ICT u izvozu raste dvoznamenkastom stopom rasta”, nedavno je sažeo stanje Boris Drilo, predsjednik HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti.

Plaće u IT-ju | Autor :

Prepristojni ICT

No, IT-jevci kao da su nedovoljno glasni za ovo podneblje i državu jer nikako da učine pomak u svijesti vladajućih. Sve što dobiju mahom su trenutačne utješne mjere koje ni iz daleka ne mijenjaju suštinu stvari i problema. I ovoga puta dobili su ad hoc mjeru povećanja neoporezive nagrade zaposlenima koje je povećan s 2500 na 7500 kuna. Pri tome je i smanjen porez na primitke u naravi na osnovi dionica, odnosno udjela u tvrtki s 36 na 24 posto. Pristojni “dečki i cure” sve su to pozdravili i pritom kazali da će mjere uglavnom iskoristiti, ali napominju da nije dovoljno jer egzodus mladih i stručnih time neće biti zaustavljen. Nedostatak kvalitetnog kadra, boljka IT-ja, reflektira se sve više na poslovanje te bi bilo nužno maknuti IT-ju nametnute utege i rasteretiti ih ne bili ostali i postali što konkurentniji na globalnom tržištu na koje su većinom usmjereni.

Plavi ured Plavi ured Nije sve crno, u Hrvatskoj ima i malo pozitive - ovo je pravi primjer dobre prakse

Stoga, još ćemo se jednom pozabaviti prijedlozima koji dolaze iz IT-a, točnije HUP-ICT udruge. Nazvali su ih 5 malih koraka koji bi im pomogli, a ne bi prekomjerno opteretili državni proračun.

I opet su relativno blagi prema vladajućima u ocjeni njihovih pokušaja “velikih” reformskih poteza nadajući se da će uz lobiranja i objašnjavanja uspjeti ostvariti cilj.

Plaće u IT-ju | Autor :

Tako za početak kažu u HUP-u: “Započeta porezna reforma i dalje nije dovoljna za podizanje konkurentnosti IT sektora te za zadržavanje najkvalitetnijih ljudi tog sektora u zemlji. Smanjenjem poreza na dohodak djelomično su se rasteretile plaće ključnih stručnjaka što je važan korak za IT industriju i za druge grane i poduzeća u kojima se stvara velika dodana vrijednost zahvaljujući inovativnosti i novim znanjima koje ova industrija producira”.

Ili, prevedeno, porezna reforma obuhvatit će toliko mali broj ljudi da neće utjecati na IT sektor u cjelini ni učiniti suvisli iskorak ka konkurentnosti. I to su potkrijepili analizom plaća u sektoru te prije svega napomenuli: “Svi bi poslodavci vrlo rado dali veće plaće radnicima u cilju zadržavanja kvalitetnih kadrova u zemlji, no za ozbiljnija povećanja potrebna su i veća rasterećenja od onih kojima smo do sada svjedočili”.

e-učenje Edukacija Bez e-učenja danas ne ide

Dobre plaće

Kada govorimo o plaćama, Maja Mahovlić, glasnogovornica portala Moj posao, predstavila ih je ukratko, pa ponovimo: “Neto prosječna plaća iznosila je nešto više od 8000 kuna u IT sektoru što je znatno veći prosjek od plaća u ostalim sektorima u RH. Rezultati su pokazali da 10 posto zaposlenih IT-jevaca u sektoru ima plaću višu od 12.000 kuna neto. Mala je razlika u prosječnim plaćama za IT profesionalce u IT i non-IT sektorima, što je posebno vidljivo među najviše traženim programerima kojih i dalje nedostaje u svim sektorima. Porezna će reforma u IT sektoru rasteretiti skupinu koja ima od 17.000 kuna bruto plaće naviše, što većinu zaposlenika neće zahvatiti s obzirom na to da je većina plaća ispod tog bruto iznosa. Istraživanje je uspoređivalo razlike u plaćama s razlikama u stupnju obrazovanja, stažu i funkciji unutar pojedinog zanimanja. Vidljiv je i trend rasta plaća s rastom stupnja obrazovanja, tako stručnjaci s poslijediplomskim završenim studijem (doktorat) imaju medijan plaću od 13.500 kuna i bit će djelomično zahvaćeni ovom poreznom reformom”.

Što stoga predlažu u HUP-u.

Potrebna nam je uniformna stopa poreza na dobit i jednostavniji mehanizam oporezivanja dohotka koji će omogućiti da i ljudi sa srednjim i umjerenim plaćama osjete efekte ovih promjena, uvažavajući realitet u kojem se RH trenutačno nalazi. A pet malih mjera su: neoporeziv trošak prehrane zaposlenika, neoporeziva isplata za nadoknadu troškova vrtića za radnike koji imaju djecu, utvrđivanje maksimalnog neoporezivog iznosa koji poslodavac može isplatiti radniku na ime najamnine ili pokrića dijela rate kredita, neoporezivi bonusi u vidu dionica i udjela za tvrtke do određene veličine, neoporezivi iznosi 2-3 nagradne plaće godišnje.

5G Internet bez granica Zašto je važno imati jače 
i brže mreže ili što je 5G?

Prve tri mjere predlažu neoporezivanje davanja za tri kategorije troškova radnika, pri čemu bi poduzeća podmirivala određene troškove svojih zaposlenika koji bi se onda priznavali kao porezni rashod. Prva se odnosi na plaćanje smještaja radnicima, koja već postoji u sektoru turizma, a sada se predlaže i za ostale sektore. Iz HUP-a smatraju da bi se time poboljšala mobilnost radne snage. Drugom mjerom predlaže se da plaćanje prehrane zaposlenicima bude neoporezivo davanje, a pritom sugeriraju uvođenje limita od 600 kuna mjesečno.

Pogledajte galeriju InfoGamera:

IT industrija
1 / 18
Infogamer Reboot

Treća se mjera odnosi na plaćanje vrtića djeci zaposlenika za vrijeme njihova radnog vremena, također kao neoporezivo davanje. Na taj bi način poduzeća koja žele ići u susret svojim radnicima i dati im nešto što bi bio konkretan dohodak, u ovom slučaju u naravi, to mogli implementirati, a pomoću određenog mehanizma to bi im se uvažilo. Napominje da se implementacija mjera poduzetniku ostavlja na volju, a predlaže se i uvođenje zaštitnog mehanizma koji bi spriječio da se na račun ovakvih benefita smanje realne plaće zaposlenika. Iz HUP-a predlažu još dva mehanizma, gdje im je “sitno” udovoljeno u kontekstu poreza na dionice. No HUP predlaže dio koji se prije svega odnosi na brzorastuća poduzeća u smislu dobiti ili nagrađivanje zaposlenika. Prvim se predlaže neoporezivanje prijenosa udjela u vlasništvu ili prijenos vlasništva nad dionicama na zaposlenika, a drugim neoporezivanje godišnjeg bonusa u iznosu maksimalno tri prosječne neto plaće, a pritom bi iz tog mehanizma bili isključeni oni koji se nalaze na rukovodećim položajima.

PowerUp! Natjecanje Hrvatsku je u Pragu predstavljao startup MVT-Solutions

Što IT misli o Vladinoj mjeri povećanja neoporezivog dijela

Raspitali smo se u IT tvrtkama planiraju li već ove godine u skladu s Vladinom najnovijom odredbom povećati isplatu 13. plaće, odnosno božićnice na 7500 kuna. Kako ocjenjuju mjeru te koliko će ova mjera utjecati na poslovanje odnosno zadržavanje zaposlenih?

Martin Morava iz MI DIGITAL

– Da, MI DIGITAL je već ove godine isplatio 2500 kuna koje je mogao po zakonu isplatiti, a u prosincu ćemo isplatiti i dodatnih 5000 koje su omogućene. I nastavit ćemo tako, vjerojatno u tri rate – u travnju, kolovozu i prosincu po 2500 kuna. Usto smo svake godine isplaćivali i dar u naravi od 400 kuna (ove godine 600 kn) i nastavit ćemo s tom praksom.

Ovo je mali korak u pravom smjeru. Možda malo prekasno uveden za velike tvrtke koje već imaju složene budžete, no za nas kao malu tvrtku (petero ljudi) ova je mjera odlična, možemo si je priuštiti financirati i to ćemo iskoristiti.

Strane investicije Centrabit u 'lovu' na programere

– Vjerujem da će utjecati na zadovoljstvo radnika u tvrtki jer ćemo im ovakvim “poklonima” moći pokazati da ih cijenimo. Svatko voli dobiti bonus te će na taj način utjecati na zadržavanje i lojalnosti radnika. Međutim ova mjera je i dalje premala da nam omogući borbu s odlaskom radnika nakon što dobiju “nemoralne ponude” iz inozemstva. Na žalost, tvrtke iz inozemstva su i dalje u boljem položaju jer mogu ponuditi veću neto plaću našim radnicima, a bruto 2 koji te tvrtke plaćaju u svojim zemljama za taj neto je puno manji nego u HR. Primjerice, za plaću od 3000 eura neto razlika u bruto iznosu je gotovo 2000 eura viša u HR nego u IE, s tim da se obje tvrtke natječu na istom tržištu i nude iste usluge.

Tomislav Trupković, d3vlab

– Isplatit ćemo potpuno novac koji je sada omogućen i nastaviti s tom praksom. Mjera nije loša, ali je i dalje kap u moru potrebnih mjera. Vjerujemo da će utjecati na zadržavanje zaposlenih i povećanje zadovoljstva zaposlenika.

Anđelka Strajher, Megatrend poslovna rješenja

– Da, planiramo povećati iznose božićnice. I planiramo nastaviti s tom praksom, što znači da, ako budemo u mogućnosti, svakako ćemo plaćati.

Osijek Osijek IT-ovci ogorčeni zbog procedure za gradnju IT parka

Kao i uvijek, radi se o populističkom kratkoročnom rješenju. Ima hrpa stvari na koje se može utjecati i mijenjati ih, no ne provode se. Ne vjerujem da će to utjecati na zadržavanje zaposlenih – oni koji žele otići, otići će i ovo ih sasvim sigurno neće spriječiti.

Feđa Ivanšić i Ivan Rimac, Barrage

– Da, planiramo već ove godine u skladu s Vladinom najnovijom odredbom povećati isplatu neoporezivog dijela plaće. Ubuduće ćemo također koristiti maksimalni iznos za svoje zaposlenike,

Pozdravljamo mjeru Vlade kojom pokazuje da postoji senzibilitet za probleme tržišta rada i izražavamo golemu nadu da će takva mjera biti tek jedna od mnogih koje je Vlada pripremila.

– Ova konkretna mjera tek je “vatrogasna”; njome će se ugasiti požar tržišta rada. Poslodavci su “žedni” dugotrajnog rješenja koje treba ići u smjeru ograničenja maksimalnog opterećenja plaće svim vrstama davanja na maksimalno 30 posto plaće. Dakle od neta do bruta II ne može biti razlika veća od 30%. Držimo da bi takva mjera dovela do “eksplozije” konkurentnosti na svjetskoj karti IT-a i temeljem takve mjere opravdano bi se moglo očekivati bujanje tržišta usluga, jačanje izvoza i osiguranje stabilnosti tržišta rada. Međutim, za takvu mjeru mora postojati i jamstvo da se neće ukinuti nakon što prođu izbori, već da će ostati na snazi najmanje 10 godina. Jer dugoročno poslovno planiranje (LTP) nema smisla niti u jednom trgovačkom društvu, ako se uvjeti konstantno mijenjaju.

Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...

EU fondovi Bjelovar
PRIJAVITE SE
Konferencija o atraktivnim mjerama za razvoj poduzetništva
Tvrtka Solvis
Tvrtka Solvis
Uspješna priča o najvećem domaćem proizvođaču solarnih panela
  • Direkt:

    Što li će odlučiti subnor 91-95!?

  • stefj:

    Nema tu puno filozofije. Da bi IT sektor mogao rasti potrebno je puno toga, previše za politiku i javne službe. Od rasterećenja poreza, drugačijih radnih zakona, lakšeg zapošljavanja stranih radnika, promijene školstva itd... Mislite da je Irska ostvarila toliko veliki ... prikaži još! gospodarski rast jer je udovoljavala svakom hiru državnih i javnih službenika, jer je nagrađivala nerad, a kažnjavala sposobnost i struku? Jer je stvarala i kupovala interesne grupe?... Ne, nego je smanjenjem birokracije i poreza privukla najveće tehnološke svjetske kompanije koje su digle BDP po stanovniku do skoro najvećeg u EU. Irska privlači veliku količinu visokoobrazovanih IT stručnjaka, koji onda otvaraju po 5 dodatnih radnih mjesta... To nikako da ovi u vladi shvate. Neće konobari i sobarice donijeti prosperitet zemlje, samo struka i visokoobrazovani praktičan kadar to može. Neće kadar s filozofskog donijeti novu vrijednost, već kadar s FER-a ili FSB-a...