Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

Zašto Estonci žele imati što manje e-usluga u javnoj upravi

Sigurnost i privatnost, tvrdi Taavi Kotka, tek je alibi jer IT sustav može učiniti sigurnim, a tu su i kazne za odavanje podataka
25. travnja 2018. u 11:45 0 komentara 367 prikaza
WinDays18
Foto: PR
Pogledajte galeriju 1/4

WinDaysa18 konferenciju obilježilo je predavanje Taavija Kotke, bivšeg CIO-a estonske vlade, ili ministra tehnologije. Estonija, poznato je, predvodnica je u e-digitalizaciji javne uprave, a Kotka, inženjer po struci, još jednom je pokušao ukazati na potrebu i dobrobiti digitalizacije.

Tatjana Skoko Tatjana Skoko: 'Imamo i tehnologiju i znanja kojima možemo potaknuti rast'

Glavni princip njihove digitalizacije jest prije svega da služe svojim korisnicima, u ovom slučaju građanima, te da se niti jedan podatak od njih ne smije tražiti dva put. Dakle, ako ste se preselili i prijavili novu adresu, svi u upravnom lancu trebali bi automatski ažurirati taj podatak i više ga ne tražiti. Na pitanje koliko imaju e-usluga Kotka je kazao da ga je sram reći jer njihov cilj jest da nemaju niti jednu, već da se sve događa samo od sebe.

Kako je to  objasnio, ako žena rodi i taj podatak rodilišta šalju u maticu rođenih, onda je potpuno besmisleno istu tu ženu tjerati da aplicira za naknadu koja svakoj majci pripada. Dužnost je sustava da to sam prepozna i automatski dostavi novac na račun. To zna či da nema e-usluge za rodilje jer odrađena je sama po sebi. To je cilj prave e-uprave, pojasnio je Kotka. Ono što su Estonci uspjeli jest da su političare lišili politiziranja i politikantstva. Istina, možda se neki ministri međusobno ne vole, iz različitih su stranaka, pa tako i djeluju, no digitalizacija tu ne smije trpjeti i jedan i drugi imaju samo dobrobiti od jednostavne dostupnosti podacima. Oni su davno, vrlo razumno zaključili, da je njih jednostavno premalo da bi u svakom selu, mjestu i općini imali ljude koji obavljaju birokratske poslove. Trošili bi novac a svejedno ne bi bili učinkoviti, kazao je Kotka.

WinDays18
1 / 12
Taavi Kotka

Sigurnost i privatnost, tvrdi Kotka, tek je alibi jer IT sustav može biti siguran, a tu su i kazne za odavanje podataka. Primjerice, bolnice imaju pristup svim podacima pacijenata, ali trag je vidljiv. Onaj koji neovlašteno gleda podatke iste sekunde gubi posao i prijeti mu do tri godine zatvora. Podaci o primjerice šampionu Formule1 Michaelu Schumacheru procurili su jer je netko fotografirao papirnato izvješće, nije poznato tko je papirnato izvješće dao nekome na uvid i nije kažnjen. U slučaju poslovanja bez papira znalo bi se tko je otvorio file i dopustio da podaci procure,  argumentirao sje voje zalaganje za ukidanje papira u svim opcijama i sigurnost digitalnog pristupa.

Kotka je bio zanimljiv, duhovit, skoro pa poput stand-up komičara, nije ni čudno, jer obilazi mnoge zemlje i 'propovijeda' estonski uspjeh. A u prilog ukidanju papira apelira na sve one ljubitelje prirode koji, kako kaže, vole grliti stabla, no ne pada im na pamet da to stablo mora umrijeti ne bi li postalo papir.

Kotka je predstavio 7 principa stvaranja digitalnog društva: široku dostupnost Interneta, implementaciju osobnih kodova i snažnih digitalnih identiteta, izgradnju infrastrukture za sigurno dijeljenje podataka, rješavanje podatkovnog vlasništva, zaštite podataka i pitanja privatnosti, kontinuiran rad na izgradnji povjerenja, politika no-legacy te kontinuirano zabavljanje publike.

Na primjeru posrnule Nokije, Kotka prikazuje kako tehnološki gigant s 35% udjela u finskom gospodarstvu u svega nekoliko godina gubi tržišni udio i u konačnici propada – samo zbog činjenice da se na tržištu pojavilo nešto bolje i naprednije. Kotka iznosi statistiku prema kojoj udaljeni rad i prekogranično zapošljavanje raste čak 35% godišnje, te zaključuje kako državne granice sve više gube na značaju, dok e-državljanstvo, projekt koji izgrađuje konceptom e-Estonije, jača i postaje sve smisleniji. Krajnji cilj tog projekta je doći do 10 milijuna e-Estonaca.

Prema iznesenim statistikama, u svijetu je 3,5 milijarde zaposlenih ljudi, 1,5 milijarda mobilno zaposlenih, 700 milijuna radnika znanja, 680 milijuna ljudi koji mogu udaljeno raditi te, u konačnici, 420 milijuna radnika koji razmatraju razne inozemne ponude – gospodarski potencijal tog pomaka iznosi čak 20 trilijuna američkih dolara. Golemi inozemni interes za estonskim projektom rezultira zapanjujućim brojkama: podneseno je 33438 prijava za e-državljanstvom iz 154 zemlje diljem svijeta, a e-rezidenti su u Estoniji osnovali čak 5033 tvrtke.

Balkan summit Balkan summit Uz povećanje indeksa digitalizacije za 10% BDP raste 1%

Kotka, je vrlo uvjerljivo izložio estonske dobrobiti digitalizacije, ono što je možda bilo krivo jest publika. Jer na WinDaysima, pa i na ovom poslovnom dijelu, prisustvuju ljudi koji su svjesni potreba i svih benefita koje ona donosi, i zapravo iz godine u godine trude se upravo s ove konferencije odaslati i poruke ka vladajućima da ubrzaju procese i za početak je informatiziraju a potom i digitaliziraju javnu upravu..

Svoja mišljenja o prilikama i izazovima koji čekaju Hrvatsku na okruglom stolu o digitalnoj transformaciji javne uprave iznijeli su bivši direktor informatike (CIO) estonske Vlade Taavi Kotka, pomoćnica ministra Uprave za e-Hrvatsku Zrinka Bulić, voditeljica HUP-ove Radne skupine za digitalizaciju javne uprave i otvorene podatke, Hrvoje Sagrak iz tvrtke Infodom, i predsjednik Uprave Spana i predsjednik IT udruženja pri HGK Nikola Dujmović.

Nikola Dujmović ustvrdio je kako Hrvatska u nekim stvarima kotira visoko na ljestvici EU, no u nekim stvarima ne kotira dobro – kao primjer navodi provedeni projekt uvođenja e-iskaznice, te ističe kako se radi o rijetkom primjeru te da većina usluga e-uprave nije uvedena. Dujmović generalno zaključuje kako nema poreznog novca ako gospodarstvo ne funkcionira te ističe digitalnu transformaciju bitnom za izgradnju boljeg gospodarstva. Zrinka Bulić slaže se kako treba slušati što kaže IT industrija te navodi podatak kako su u javnoj upravi manje plaće i do 30% u odnosu na privatni sektor. Hrvoje Sagrak navodi kako Republika Hrvatska ima definiranu odredbu da podaci RH trebaju biti pohranjeni u Republici Hrvatskoj, što smatra lošim i navodi kako treba ubrzati rješenja problema i pritom navodi projekt Data Embassy kao jedno od potencijalno zanimljivih rješenja. Navodi kako treba postojati politička volja za brže rješavanje problema. Taavi Kotka istaknuo je svoja iskustva u osnivanju e-Estonije i drugim projektima koje su Estoniju učinili jednom od najnaprednijih država u području digitalizacije. Našoj javnoj upravi poručuje kako treba prestati pričati i smjesta početi raditi. Slaže se s ostalim sugovornicima po pitanju važnosti digitalne transformacije te navodi kako javne uprave često mistificiraju kompliciranost digitalne transformacije i precjenjuju je. Digitalna transformacija nije nimalo komplicirana, poručuje Kotka.

Ključni događaj na smjeru zdravstva koji u suradnje s IN2 grupom ide pod nazivom Hospital Days, bio je okrugli stol na kojem su sudjelovali Lorenzo Pengo i Andrew Graley iz Microsofta, Siniša Košćina iz IN2, konzultant Miroslav Mađarić i odvjetnica Danijela Simeunović. Sudionici su se složili kako u nekim područjima zdravstva Hrvatska tehnološki dobro stoji, ali ne u svima. Kao najveći izazov bolnica u regiji, Pengo je naveo različite standarde i istaknuo kako priželjkuje standardizaciju u regiji. Mađarić je naveo primjer SAD u kojem Mayo klinika ima svoj centar za društvene mreže i preko njega komunicira s pacijentima, dok npr. KBC Zagreb i UKC Ljubljana ni nemaju stranicu na Facebooku. Upitan o usporedbi IT-a u zdravstvu u Hrvatskoj i Azerbajdžanu, u kojem je IN2 implementirao bolnički informacijski sustav, Košćina je rekao kako je Azerbajdžan iza nas, ali su posvećeni napretku, prihvatili su naše znanje, gledajući na njega pozitivno jer dolazi iz Europe.

Transformacija financijske industrije bila je tema više interaktivnih okruglih stolova održanih u sklopu financijskog smjera. Sudionici stolova su bili Roberto Bitunjac, Natasha Pavlova i Alex Mitro iz Microsofta, a teme inteligentni oblak, umjetna inteligencija u financijskim uslugama i open API ekonomija.

Smjerovi maloprodaje i proizvodnje tijekom jučerašnjeg popodneva imali su organizirane radionice o budućnosti trgovine odnosno proizvodnje budućnosti koje su održali Miroslav Kosović i Marko Škrobo iz Sense Consultinga, odnosno Gabor Szabo iz Microsofta. Sudionici radionica kroz rad u parovima morali su osmisliti svoju viziju korištenja tehnologije u ovim djelatnostima.

 

Estonija je preuzela rotirajuće predsjedanje Europskom unijom Adriana Prlić Estonija zna da je digitalna ekonomija preduvjet za rast odabir EK HGK predvodi digitalnu transformaciju hrvatskoga gospodarstva Ante Mandić, osnivač tvrtke i predsjednik Uprave IN2 Kanađani kupili IN2 Prodana jedna od najvećih hrvatskih softverskih tvrtki
RBA
INVESTIRANJE JE PRIRODNO
Kako je to živjeti pored Dunje? U svakom slučaju, potaknula me na razmišljanje – koji je moj cilj?

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.